Magarac – razlika između verzija

'''Domaći magarci''' (''Equus asinus asinus''), su [[domaće životinje]] rasprostranjene cijelim svijetom. Njihov izvorni oblik je [[afrički magarac]] (''Equus asinus''), dok [[azijski magarac]], (''Equus hemionus''), nije nikad [[domesticiranje|domesticiran]].

 

Za razliku od [[domaći konj|domaćih konja]], [[kopito|kopita]] magarca prilagođena su kamenoj, neravnoj podlozi. Daju im siguran oslonac, ali nisu pogodni za brzo trčanje. No, magarci svejedno mogu, u iznimnim slučajevima, postići brzinu do 50 [[km/h]]. Magarci vode porijeklo iz suhih područja. Radi toga, kopita teško podnose vlažnu klimu [[Srednja Europa|Srednje Europe]] i sklona su pucanju i stvaranju dubokih pukotina u kopitu gdje može doći do [[truljenje|truljenja]]. Dobra i redovna kontrola kopita je zbog toga od životne važnosti za magarce. Boja [[krzno|krzna]] im je siva ili smeđa do crne, ponekad crvenkasta. Pored toga, magarci mogu biti i šareni. Potpuno bijeli magarci su vrlo rijetki (otok Asinara pored [[Sicilija|Sicilije]], austrougarski [[albinizam|albino]] ili [[barok]]ni magarac). Noge su im ponekad [[zebre|zebrasto]] prugaste, a trbuh bijel, kao i područja oko [[oko|očiju]] i gubice. Većina magaraca imaju uspravne [[griva|grive]] i rep koji završava velikom kićankom. Uške su im puno veće nego kod konja.

 

Ovisno o [[rasa|rasi]], visina u ramenima im je između 90 i 160 cm, a spolno zreli su u dobi od 2 do 2,5 godine. Parenje je moguće tijekom cijele godine, no u pravilu se odvija u proljeće. Nakon [[gestacija|gestacije]] od 12 do 14 mjeseci, dolazi na svijet obično jedno mladunče, no ponekad se rađaju blizanci. [[Sisanje|Sišu]] oko 6 do 9 mjeseci. Magarci su u pravilu dugovječniji od konja i mogu biti i stariji od 40 godina.

 

 

Kao i kod konja, i kod magaraca treba razlikovati divlje magarce od podivljalih domaćih magaraca. Ranije je [[afrički magarac]] u više podvrsta nastanjivao područja od [[Sjeverna Afrika|Sjeverne Afrike]] sve do [[Prednja Azija|Prednje Azije]], danas živi još samo nekoliko stotina jedinki na sjeveroistoku Afrike ([[Etiopija]], [[Eritreja]], [[Somalija]] i [[Sudan]]).

 

Podivljali magarci žive u mnogim područjima svijeta. Žive i u područjima koja nastanjuju i pravi divlji magarci koje se smatra kritično ugroženim. To daje razloga za brigu da će se ove skupine pomiješati, i uništiti [[gen]]etsku čistoću divljih magaraca. U unutrašnjosti [[Australija|Australije]] živi oko milijun i pol podivljanih domaćih magaraca, na jugozapadu [[SAD]]a ih je oko 6.000 koji se tu nazivaju ''burros'' ([[španjolski jezik|španjolski]] magarac). Kao povijesni simbol, tamo su zaštićeni, no to rješenje je sporno, jer se vjeruje da zaštita magaraca dovodi do smanjivanja broja [[američki muflon|američkih muflona]] zbog međusobne konkurencije hrane i vode. Jedna od rijetkih [[populacija (biologija)|populacija]] podivljanih magaraca u Europi živi na sjeveru [[Cipar|Cipra]]. Obojeni su tamnosmeđe do crno, i često imaju zebrasto prugaste noge. Značajno su veći od drugih tek nedugo podivljalih magaraca.

 

Novija [[DNK]] istraživanja potvrđuju ranije teorije o [[filogeneza|filogenezi]] magaraca, da svi današnji domaći magarci potječu od [[afrički magarac|afričkog magarca]]. Magarac je [[domesticiranje|domesticiran]] puno prije [[domaći konj|konja]] i bio je prva životinja koju je čovjek imao za nošenje tereta. Već 4000 godina pr. Kr. u [[Nil|dolini Nila]] u [[Stari Egipat|Egiptu]] je [[Nubija|nubijski]] divlji magarac bio odomaćen. Ubrzo nakon toga, uslijedilo je odomaćivanje magarca i u [[Mezopotamija|Mezopotamiji]]. Već u vrijeme klasičnog [[stari vijek|starog vijeka]] magarci stižu u [[Europa|Europu]]. [[Etruščani]] su imali domaćeg magarca, koji je do njih stigao, vjerojatno, iz [[Mala Azija|Male Azije]]. U [[Stara Grčka|Grčku]] je stigao oko 1000 godina pr. Kr..

 

Pored navedenog, ljudi su domaće magarce koristili i za prehranu, korišteno je i mlijeko magarica, a korištena je i njihova [[koža]]. U [[Srednji vijek|Srednjem vijeku]] smatralo se, da je koža magaraca naročito dobra za dobivanje [[pergament]]a.

 

U [[basna]]ma i [[bajka]]ma magarac je tvrdoglava, često i glupa životinja. Tu je porijeklo i danas korištene riječi "magarac" u pogrdnom smislu. U [[alegorija|alegoriji]] o Buridanovom magarcu magarac ugiba od gladi, jer se ispred dva jednako dobra stoga sijena ne može odlučiti, iz kojeg bi jeo.

 

</gallery>

 

{{WProjekti

|commons =

|wječnik = magarac

}}

 

[[Kategorija:Domaće životinje]]

 

[[am:አህያ]]

[[ay:Asnu]]

[[az:Ulaq]]

[[bcl:Asno]]

[[be:Хатні асёл]]