Verzija na datum 24 juni 2014 u 17:15 uredi Kolega2357 (razgovor \| doprinos) 20.730.146 izmena m robot kozmetičke promjene ← Starija izmjena		Verzija na datum 19 august 2014 u 16:38 uredi poništi Orijentolog (razgovor \| doprinos) Autopatroleri, Premještač datoteka, Patrolci, Vraćači 131.835 izmena Nema sažetka izmjene Novija izmjena →
Red 15: \|komandant2= Husein-paša<br />Rešid-paša \|komandant3= \|strana1_snage = 150 .000 Osmanskih vojnika \|strana2_snage = 92 .000 Ruskih vojnika \|jačina3= \|sukobljeni1_gubici = Red 23: \|bilješke= }} '''Rusko-turski rat 1828.-1829.''' razbuktao se u vrijeme [[Grčki rat za nezavisnost\|Grčkog rata za nezavisnost]]. Rat je izbio nakon što je [[Osmansko Carstvo\|osmanski]] [[sultan]] - [[Mahmud II]], bijesan zbog ruskog sudjelovanja u [[Bitka kod Navarina\|Bitci kod Navarina]], [[8. oktobar\|8. oktobra]], [[1827]]. zatvorio [[Dardaneli\|Dardanele]] za [[Rusko Carstvo\|ruske]] brodove i opozivao [[Akkermanov dogovor o slobodnoj plovidbi]], i pozvao narod u sveti rat protiv [[Rusko Carstvo\|Carske Rusije]]. <ref name=free>{{cite web \|url =http://encyclopedia2.thefreedictionary.com/Russo-Turkish+Wars+of+the+17th-19th+Centuries \| title =''Russo-Turkish Wars of the 17th-19th Centuries'' Red 31: \| language=engleski \| publisher=The Free Dictionary }}</ref>Nakon tog je [[Rusko Carstvo\|Carska Rusija]] [[14. april]]a [[1828]]. objavila rat [[Osmansko Carstvo\|Osmanskom Carstvu]]. <ref name=free/> == Tok rata == Rat se vodio na [[Balkan]]skom i [[Kavkaz\|Kavkaskom]] frontu. Nakon izbijanja neprijateljstva, [[Rusko Carstvo\|Carska Rusija]] mobilizirara je vojsku od 92 .000 vojnika, a [[Osmansko ~~carstvo~~Carstvo]] vojsku od 150 .000, pod komandom Husein -paše. U junu [[1828]]., glavne ruske snage, pod vodstvom cara [[Nikolaj I.\|Nikolaja I.]], prešle su [[Dunav]] i ušle u [[Dobrudža\|Dobrudžu]]. Prije toga, ruski [[feldmaršal]] [[Petar Wittgenstein]], upao je u [[Vlaška\|Vlašku]] i bez većih otpora zauzeo gradove [[Brăila (grad)\|Brailu]] i [[Bukurešt]].<ref name=free/> ~~i bez većih otpora zauzeo gradove [[Brăila (grad)\|Brailu]] i [[Bukurešt]]. <ref name=free/>~~ Nakon toga su Rusi dugo opsjedali tri ključne utvrde koje su branile ulaz u [[Bugarska\|Bugarsku]]; – [[Šumen]], [[Varna\|Varnu]] i [[Silistra\|Silistru]]. Zahvaljujući pomoći [[Ruska crnomorska flota\|Crnomorske flote]] pod komandom [[Aleksej Greig\|Alekseja Greiga]], [[Varna]] je prva zauzeta 29. septembra. <ref name=free/> Opsada Šumena, izazvala je puno više problema, jer ju je branio snažni garnizon od 40 .000 vojnika (gotovo više nego je bilo napadača). Po Ruse je bilo loše i to što su im osmanlije uspjele prekinuti linije opskrbe. Rezultat je bio katastrofa među ruskim napadačima, glad i bolesti pokosile su više vojnika od svih ratnih operacija. Kad se zima približila, Ruska vojska je bila prinuđena napustiti opsadu Šumena i povući se natrag u [[Besarabija\|Besarabiju]]. U februaru [[1829.]] smjenjen je stari Wittgenstein, koji je bio toliko oprezan- da je to graničilo sa bojažljivošću, umjesto njega komandant je postao energičniji Hans Karl von Diebitsch, a car se vratio u [[Sankt Petersburg]]. Dibich je [[7. maja]], sa 60 .000 vojnika forsirao [[Dunav]] i počeo opsadu [[Silistra\|Silistre]]. [[Sultan]] je poslao snažni kontigent od 40 .000 na [[Varna\|Varnu]], ali ih je Dibich presreo i porazio u [[Bitka kod Kuleviča\|Bitci kod Kuleviča]] 30. maja, a ubrzo nakon nje, za nekoliko tjedana -tj. [[19. juna,]] pala je [[Silistra]] u ruske ruke. Istovremeno su se vodile borbe i na [[Kavkaz\|Kavkaskom]] frontu, gdje je ruske snage vodio [[Ivan Paskevič]], on je zauzeo [[Ahalzih]], [[Erevan]] i [[Kars]].<ref name=free/> Interesantno je da se uz njega u ovoj kampanji nalazio i pjesnik [[Aleksandar Puškin]], zajedno su ušli u [[Erzurum]] u sjeveroistočnoj [[Anatolija\|Anatoliji]], i tako obilježili 120. godišnjicu [[bitka kod Poltave\|bitke kod Poltave]] 27. juna. Na drugoj strani je 2. jula, - Dibich pokrenio veliku ofenzivu preko [[Stara Planina\|Stare Planine]] na [[Trakija\|Trakiju]] i [[Osmansko Carstvo\|Tursku]], prvu snažnu ofenzivu u ruskoj vojnoj historiji od 10. vijeka (od kampanje [[Svjatoslav I.\|Svjatoslava I.]]). Kontingent od 35 .000 ruskih vojnika prešao je preko planine i potpuno opkolio utvrdu [[Šumen]], koja je branila put za [[Istanbul]]. Utvrda i grad [[Burgas]] pali su deset dana kasnije, a turska obrana preusmjerena je na Slivensku oblast. 20. augusta, [[1829]]. [[Rusko Carstvo\|Rusi]] su ušli u [[Edirne\|Adrianopol]]<ref name=free/>, a [[28. augusta,]] Dibich je dospio na samo 68 km od [[Istanbul\|Konstantinopolisa]], što je izazvalo paniku u glavnom gradu.▼ ▲Na drugoj strani je 2. jula, - Dibich pokrenio veliku ofenzivu preko [[Stara Planina\|Stare Planine]] na [[Trakija\|Trakiju]] i [[Osmansko Carstvo\|Tursku]], prvu snažnu ofenzivu u ruskoj vojnoj historiji od 10. vijeka (od kampanje [[Svjatoslav I.\|Svjatoslava I.]]). Kontingent od 35 000 ruskih vojnika prešao je preko planine i potpuno opkolio utvrdu [[Šumen]], koja je branila put za [[Istanbul]]. Utvrda i grad [[Burgas]] pali su deset dana kasnije, a turska obrana preusmjerena je na Slivensku oblast. 20. augusta, [[1829]]. [[Rusko Carstvo\|Rusi]] su ušli u [[Edirne\|Adrianopol]]<ref name=free/>, a 28. augusta, Dibich je dospio na samo 68 km od [[Istanbul\|Konstantinopolisa]], što je izazvalo paniku u glavnom gradu. [[Datoteka:Kars 1828.jpg\|thumb\|right\|300px\|Opsada utvrde Kars(Turska)1828.,slika J. Suhodolskog]]▼ === Kraj rata i mirovni ugovor === ▲[[Datoteka:Kars 1828.jpg\|thumb\|right\|300px\|Opsada turske utvrde Kars~~(Turska)~~ [[1828]]., slika J. Suhodolskog]] Nakon tog [[sultan]] - [[Mahmud II]] nije imao drugog izbora nego zatražiti primirje, koje je potpisano u gradu [[Edirne\|Adrianopolu]] 14. septembra [[1829]]. <ref name=free/> Na osnovu klauzala [[Mirovni ugovor iz Jedrena\|Mirovnog ugovora iz Jedrena]] -, [[Rusko Carstvo\|Carska Rusija]] dobila je veći dio istočne obale [[Crno more\|Crnog mora]] i deltu [[Dunav]]a. [[Osmansko Carstvo]] moralo je dati [[Rusko Carstvo\|Rusiji]] suverenitet nad [[Gruzija\|Gruzijom]] i dijelovima današnje [[Armenija\|Armenije]]. [[Grčka]] je dobila nezavisnost, ali je bila dužna plaćati danak sultanu. [[Srbija]] je dobila autonomiju, a Rusiji je dozvoljeno da zauzme [[Moldavija\|Moldaviju]] i [[Vlaška\|Vlašku]], kojima je data autonomija ali su formalno ostale pod sultanovim suverenitetom (koji je morao garantirati njihov prosperitet, i potpunu slobodu u trgovini). Uz to je [[Osmansko Carstvo]] moralo platiti veliku ratnu odštetu. Pitanje [[Dardaneli\|Dardanelskog]] tjesnaca uređeno je četiri godine kasnije, kada su obje strane, potpisale Ugovor iz Unkiar Skelesia. Linija 55 ⟶ 56: == Izvori == {{izvori}} == Literatura == * Османская империя: проблемы внешней политики и отношений с Россией. М., 1996. {{ru icon}} Linija 65 ⟶ 67: {{Rusko-turski ratovi}} [[Kategorija:~~Ruska vojna historija~~1828]] [[Kategorija:~~Osmanska vojna historija~~1829]] [[Kategorija:~~Ratovi~~Rusko-turski ratovi]]

Rusko-turski rat (1828–1829) – razlika između verzija