Satmarski mir – razlika između verzija

Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
mNema sažetka izmjene
mNema sažetka izmjene
Red 1:
[[Datoteka:Friede von Sathmar 1711 01.jpg|thumb|Originalni dokument Satmarskog mira, Austrijski državni arhiv.]]
'''Satmarski mir''' je sklopljen u gradu Satmaru (danas Satu Mare u Rumuniji) 29. aprila 1711. između habzburškog dvora, ugarskih staleža i pobunjeničkih kuruca. Predstavljao je formalni kraj ustanka Ferenca (Franje) II Rakocija, koji je trajao od 1703.
[[Datoteka:Friede von Sathmar 02.jpg|thumb|Potpis grofa Palfija.]]
 
'''Satmarski mir''' je sklopljen u gradu Satmaru (danas [[Satu Mare]] u Rumuniji) 29. aprila 1711. između habzburškog dvora, ugarskih staleža i pobunjeničkih kuruca. Predstavljao je formalni kraj ustanka [[Ferenc II Rakoci|Ferenca (Franje) II Rakocija]], koji je trajao od 1703.
Ugovor sklopljen u Satmaru sastojao se od deset tačaka, kojim je trebalo da se uspostavi mir u celoj Kraljevini Ugarskoj i od nje samostalne Kneževine Transilvanije, zagarantuju materijalni i politički interesi ugarskim staležima i ranijim ustanicima i istovremeno osigura vladavina Habzburga nad Ugarskom i Transilvanijom:
 
Ugovor sklopljen u Satmaru sastojao se od deset tačaka, kojim je trebalo da se uspostavi mir u celoj [[Kraljevina Ugarska|Kraljevini Ugarskoj]] i od nje samostalne [[Kneževina Transilvanija|Kneževine Transilvanije]], zagarantuju materijalni i politički interesi ugarskim staležima i ranijim ustanicima i istovremeno osigura vladavina Habzburga nad Ugarskom i Transilvanijom:
 
*Knezu Rakociju određen je krajnji rok od tri nedelje da se uključi sporazumu i zakune kralju na vernost
*Predviđena je amnestija za sve ustanike, uključujući i povratak njihovih konfiskovanih dobara, ukoliko u roku od tri nedelje polože zakletvu na vernost i primanje domaćih vojnika u carsku službu, odnosno pravo da mogu da se vrate u svoju matičnu zemlju. Svaki vojnik, koji je zbog hrabrosti postao ''libertinus'' (lat. oslobođenik, slobodnjak), odnosno oslobođen od [[Kmetstvo|kmetstva]], zadržava taj status. Stranim vojnicima u ustaničkoj vojsci izdatibiće suizdate pasošiisprave za slobodan povratak u svoju zemlju.
*Njegovo Veličanstvo proklamuje u Ugarskoj i Transilvaniji versku slobodu za prihvaćene religije (pod tim se misli na augzburšku i helvetsku konfesiju). Potvrđeni su prihodi sveštenstva. Pomilovanim ustanicima ostavlja se sloboda da iznesu pred Njegovo Veličanstvo ili Ugarski sabor svoje verske neprilike.
*Dobra udovica i siročadi se ne konfiskuju
*Pristalice pokreta u egzilu mogu da traže amnestiju i posle utvrđenog datuma. General Štajnvile dobija punomoćje da pomiluje one Transilvance, koji se bude vratili iz Moldavije i [[Kneževina Vlaška|Vlaške]]. On se može pitati za povratak na prethodne funkcije, a generalmaršal Palfi će takve zahteve podržati. Jasi, Kuni i Hajduci zadržavaju svoje slobode.
*Svi konfederalisti, koji se nalaze u zarobljeništvu, obuhvaćeni su ovim odlukama.
*Štete, koje su nanesene za vreme primirja, biće nadoknađene.
*Ratifikacija odredaba od strane dvora biće svuda svečano objavljena.
*Kralj bi potvrdio slobode Ugarske i Transilvanije, a pomilovani se ne smeju progoniti i vređati.
*Idući državniCarski sabor bi trebalo da izađe u susret svim odobrenim žalbama. Dvor bi uvek bio privržen Ugarskoj, a ugarska nacija kralju.
 
[[Kategorija:Mirovni sporazumi]]