Pauci – razlika između verzija
Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
Preusmjereno na Paučnjaci |
Nema sažetka izmjene |
||
Red 1:
{{dz}}
{{Taksokvir
| name = Pauci
| color = pink
| image = Orb weaver spider day web2.jpg
| slika_širina = 210px
| regnum = [[Animalia]]
| phylum = [[Arthropoda]]
| unranked_classis = [[Arachnomorpha]]
| subphylum = [[Chelicerata]]
| classis = [[Arachnida]]
| ordo = '''Araneae'''
| ordo_autorstvo = [[Carl Alexander Clerck|Clerck]], 1757
| razdioba_stupanj = Podredovi
| razdioba =
[[Mesothelae]]<br />
[[Mygalomorphae]]<br />
[[Araneomorphae]]
}}
'''Pauci''' (Araneae) je najpoznatija i najbrojnija grupa (oko 40 000 vrsta) paukolikih [[životinje|životinja]] za koju je karakteristično da imaju posebne paučinaste [[žlijezda|žlijezde]]. Tijelo im je izgrađeno od dva dijela, prozome i opistozome. Dijelovi su spojeni uskim dijelom zvanim drška (pedicel). [[Ekstremiteti]] su prisutni na prozomi. Većinom su kopnene životinje (u pojedinačnim slučajevima mogu sekundarno prijeći na život u vodi), veličine od 0,4 mm pa i do 10 cm. Rasprostranjeni su svugdje gdje ima [[kukci|kukaca]], a posebno u [[tropski predjeli|tropskim predjelima]]. Većina pauka su [[mesojedi]] i hrane se različitim kukcima koje hvataju u mreže ispletene od [[paučina|paučine]].
==Vanjska anatomija==
Tijelo je podjeljeno na dva dijela spojena drškom. To su:
*[[prozoma]] koja je podijeljena na dijelove i na kojoj se nalazi 6 pari ekstremiteta, [[oči]] i dijelovi [[usta]]:
*[[opistozoma]] koja nije podijeljena na dijelove i nema ekstremitete već se na njenom zadnjem dijelu, s trbušne strane nalazi 2-3 para paučinastih bradavica na kojima se nalazi veliki broj (i do 300) otvora paučinastih žlijezda; na trbušnoj strani nalazi se i [[spolni otvor]] kao i [[plućni otvor]]i.
Prvi par ekstremiteta su helicere, kao kod svih paukolikih životinja (Chelicerata) i nalaze se iznad i ispred usta od kojih su odvojene rostrumom (gornja usna). Pomoću njih pauci hvataju plijen, a zatim ga ubadaju čvrstom, zašiljenom kandžicom. Blizu vrha kandžice nalazi se otvor [[otrov|otrovne]] žlijezde koji paralizira i usmrćuje plijen.
Drugi par ekstremiteta na prozomi su [[pedipalpi]], smješteni su bočno od usta. Kod ženki se ovaj par ekstremiteta ne razlikuje znatno od ostalih nogu za hodanje, dok kod mužjaka ima ulogu kopulatornog organa u parenju.
Ostala četiri para ekstremiteta su noge za hodanje i svaki se sastoji od po 7 segmenata, a završava sa po 2-3 kandžice. Pauci koji na opistozomi imaju poseban organ za ispredanje paučine, tzv. cribellum, imaju istovremeno i na zadnjim nogama dva reda povijenih bodlji nazvanih calamistrum. Oba ova specijalizirana [[organ]]a, cribellum i calamistrum, se kod odraslih mužjaka gube ili ostaju u zakržljalom obliku.
Oči pripadaju tipu prostih očiju, ocela, kao kod kukaca. Najčešće pauci imaju po osam očiju raspoređenih u dva poprečna niza po četiri, a rjeđe 2, 4 ili 6 oka smještena bliže prednjoj ivici. Postoje i vrste kod kojih je po cijeloj površini glave raspoređen veći broj očiju, kao i one koje nemaju oči (špiljske vrste). U očima pauka nalazi se tvar [[tapetum]], koja reflektira [[svjetlost]] tako da im oči svijetle u mraku. Vrste koje love plijen tako što trče za njim imaju bolje razvijene oči od onih koje plijen love mrežom. Raspored očiju kao i njihov broj su taksonomske osobine.
== Unutrašnja anatomija ==
[[Image:Phidippus audax3.JPG|thumb|200px|left|''[[Phidippus audax]]'']]
=== Probavni sustav ===
[[Probavni sustav]] počinje [[usta|ustima]] koja su prilagođena uzimanju tekuće hrane pa shodno tome [[probava]] počinje izvan tijela. Pauk u plijen ubrizgava [[otrov]] koji ga paralizira, a zatim na njegovo tijelo ispušta izlučevinu iz pljuvačnih žlijezda. Izlučevina pretvara tijelo plijena u polutečnu smjesu koju, tzv. želucem za sisanje usisava. Želudac za sisanje je dio prednjeg [[crijeva]] specifične građe, prilagođen za usisavanje tekuće hrane. Usna šupljina i [[ždrijelo]] čine cijev za vođenje tekuće hrane do [[jednjak]]a, koji je također cjevast i proteže se do [[želudac|želuca]]. Na gornjem dijelu ždrijela nalaze se dlačice koje spriječavaju da u jednjak dospiju čvrste čestice hrane. Prednje crijevo obloženo je kutikulom (to naznačuje ektodermalno podrijetlo) koja je posebno zadebljala u želucu. Želudac je obložen snažnim mišićima koji svojim kontrakcijama imitira rad [[sisaljka|sisaljke]], koji zajedno sa sličnim pokretima usne šupljine i ždrijela usisava [[hrana|hranu]]. Nakon želuca se nastavlja srednje crijevo koje je bez kutikule jer je endodermalnog porijekla. Srednje crijevo je jako razgranato u mnogobrojne divertikulume u kojima se obavlja glavno probavljanje hrane. Zadnje crijevo, obloženo kutikulom i ektodermalnog podrijetla kao i prednje, ima dobro razvijen omotač od [[mišić]]a. Od mjesta spajanja srednjeg i zadnjeg crijeva proteže se proširenje s kojeg se odvaja kratka cijev (rectum) koja vodi do analnog otvora.
=== Dišni sustav ===
Pauci dišu pomoću dvije vrste organa:
* Listolika [[pluća]] su [[vreća]]stog oblika i predstavljaju uvrate tjelesnog zida, plućne vrećice, koje se k vanjskoj sredini otvaraju pukotinastim otvorima; sa zida plućne vrećice polazi niz listolikih izraslina koje su zapravo jako spljošteni vrećasti nabori tjelesnog zida. Primitivni pauci (npr. [[tarantule]]) imaju dva para ovih pluća dok druge vrste posjeduju samo jedan par.
* [[Dušnice]] su sustav razgranatih cjevčica koje se nalaze po čitavom tijelu i obložene su kutikulom koja je spiralno zadebljala; počinju otvorima, [[stigma]]ma. Smatra se da su nastale preobrazbom listolikih pluća.
== Veličina ==
Pauci mogu biti različitih veličina. Najmanji pauk, ''[[Patu digua]]'' iz Bornea je dug 0.37 mm. Najveći pauci su tarantule. Neke tarantule su duge 9 cm, a noge su im duge 2.5 cm.
== Pauk i čovjek ==
=== Ugriz pauka ===
Većina pauka ugrize čovjeka u samoobrani. Ugriz pauka u 99% slučajeva je bezopasan, iako nekada može izazvati [[nekroza|nekrozu]], otrovati žrtvu ili čak smrt žrtve. Otrovanje ugrizom pauka, odnosno paukovim otrovom, naziva se arahnidizam, araneidizam ili araneizam. Čovjek se s paukom najčešće susretne tijekom obavljanja poljoprivrednih radova, kampiranja, čuvanja stoke... Ugriz pauka je obično lagan, a kod nekih slučajeva javlja se oštra bol na mjestu ugriza. U 20. stoljeću bilo je oko 100 slučajeva ugriza pauka,<ref>{{cite journal
| author=Diaz, J.H.
| title=The Global Epidemiology, Syndromic Classification, Management, and Prevention of Spider Bites
| journal=American Journal of Tropical Medicine and Hygiene | volume=71 | issue=2 | year=2004 | pages=239–250
| url=http://www.ajtmh.org/cgi/content/abstract/71/2/239 |month=August |pmid=15306718
| day=01
}}</ref>.
=== Arahnofobija ===
[[Arahnofobija]] (grč. ''aráchnē'' = pauk i ''phóbos'' = strah) je abnormalan strah od paukova i bilo čega što podsjeća na njih (npr. paukova mreža ili paukolike stvari). Ovo je jedna od najčešćih fobija. Istraživanja pokazuju da 50% žena i 10% muškaraca pokazuje simptome.<ref>http://10-most-common-phobias.com/common-phobias-home/10-most-common-phobias</ref>.
== Izvori ==
{{izvori}}
[[Category:Paučnjaci]]
[[Category:Pauci]]
== Vanjski linkovi ==
{{WProjekti
|commons = Araneae
|commonshr = Pauci
|commons2 =
|commonshr2 =
|commonscat = Araneae
|commonscathr = Pauci
|commonscat2 =
|commonscathr2 =
|wikivrste = Araneae
|wikivrstehr = Pauci
|wječnik =
}}
{{Link FA|de}}
{{Link FA|it}}
[[af:Spinnekop]]
[[als:Webspinnen]]
[[an:Araneae]]
[[ang:Ātorcoppe]]
[[ar:عنكبوت]]
[[arc:ܓܘܓܝ]]
[[ay:Kusikusi]]
[[az:Hörümçəklər]]
[[be:Павукі]]
[[bg:Паяци]]
[[bn:মাকড়শা]]
[[br:Kevnid]]
[[bs:Pauk]]
[[ca:Aranya]]
[[cs:Pavouci]]
[[cy:Corryn]]
[[da:Edderkop]]
[[de:Webspinnen]]
[[el:Αράχνη]]
[[eml:Ragn]]
[[en:Spider]]
[[eo:Araneo]]
[[es:Araneae]]
[[et:Ämblikulised]]
[[eu:Armiarma]]
[[fa:عنکبوت]]
[[fi:Hämähäkit]]
[[fiu-vro:Härmävitäi]]
[[fo:Eiturkoppur]]
[[fr:Araneae]]
[[ga:Damhán alla]]
[[gd:Damhan-allaidh]]
[[gl:Araña]]
[[gn:Ñandu]]
[[hak:Tî-tû]]
[[he:עכבישאים]]
[[hi:मकड़ी]]
[[ht:Areye]]
[[hu:Pókok]]
[[hy:Սարդեր]]
[[id:Laba-laba]]
[[io:Araneo]]
[[is:Köngulær]]
[[it:Araneae]]
[[iu:ᐋᓯᕙᖅ/aasivaq]]
[[ja:クモ]]
[[jv:Angga-angga]]
[[ka:ობობები]]
[[kn:ಜೇಡ]]
[[ko:거미]]
[[kv:Черань]]
[[la:Araneae]]
[[lb:Wiefspannen]]
[[lt:Vorai]]
[[lv:Zirnekļi]]
[[mk:Пајак]]
[[ml:എട്ടുകാലി]]
[[ms:Labah-labah]]
[[mt:Brimba]]
[[nah:Tocatl]]
[[nl:Spinnen (dieren)]]
[[nn:Edderkoppar]]
[[no:Edderkopper]]
[[nrm:Pêtre]]
[[nv:Naʼashjéʼii]]
[[oc:Araneae]]
[[pcd:Àrin•nhie]]
[[pl:Pająki]]
[[pt:Aranha]]
[[qu:Awaq uru]]
[[ro:Păianjen]]
[[ru:Пауки]]
[[scn:Araneae]]
[[simple:Spider]]
[[sk:Pavúky]]
[[sl:Pajki]]
[[so:Caarcaaro]]
[[sq:Merimanga]]
[[sr:Пауци]]
[[sv:Spindlar]]
[[szl:Szpiny]]
[[ta:சிலந்தி]]
[[te:సాలెపురుగు]]
[[th:แมงมุม]]
[[tl:Gagamba]]
[[tr:Örümcek]]
[[ug:Ömüchük]]
[[uk:Павуки]]
[[ur:مکڑی]]
[[vi:Nhện]]
[[vls:Kobbe]]
[[war:Lawà]]
[[yi:שפין]]
[[zh:蜘蛛]]
[[zh-min-nan:Ti-tu]]
[[zh-yue:蜘蛛]]
[[hr:Paučnjaci]]
| |||