Razlike između izmjena na stranici "Neogotika"

Obrisan 121 bajt ,  prije 5 godina
nema sažetka uređivanja
m/м (robot kozmetičke promjene)
{{Vslika
{{Naselje (HR)
| ime = Neogotika
| ime_genitiv =Neogotike
| izvorno_ime =
| slika_panorama =Houses of parliament02.jpg
| veličina_slike =360px
| opis_slike =Neogotička ''[[Westminsterska palača]]'' u [[London]]u ([[1840]].)
| bilješke =
}}
'''Neogotika''' je naziv za jedan pravac unutar stilskog razdoblja [[Historicizam|historicizma]], koji je okvirno trajao od prve trećine do kraja [[19. vijek]]a. <ref name=brit>{{cite web
| url =http://www.britannica.com/EBchecked/topic/239789/Gothic-Revival
| title =''Gothic Revival''
}}</ref>
 
Ukratko rečeno, - ''neogotika'' je ponovno koristila [[gotika|gotičke]] elemente kod gradnje i opremanja potpuno novih objekata, a reflektirala se i na sve druge grane umjetnosti.
== Historija i karakteristike ==
''Neogotika'' se kao moda pojavila prvo u [[Engleska|Engleskoj]], kad je [[političar]] i [[pisac]] Horace Walpole preuredio svoju kuću ''Strawberry Hill'' na periferiji [[London]]a u stilu gotičkog [[palata|dvorca]] još krajem [[18. vijek]]a. Njegov primjer slijedio je [[arhitekt]] - [[James Wyatt]] koji je podigao [[manastir|samostan]] ''Fonthill Abbey'' u [[Wiltshire]]u u istom duhu na početku [[19. vijek]]a. <ref name=brit/> Ta moda, koja se ispočetka širila na manje objekte, postala je opće prihvaćena, pa je na taj način podignuta i najpoznatija i najveća građevina [[Westminsterska palača]] u [[London]]u za sjedište britanskog parlament]]a [[1840]], koju su projektirali [[Charles Barry]] i [[Augustus Pugin]]. <ref name=brit/>
 
== Historija i karakteristike ==
Neogotička moda proširila se i po [[nemačka|njemačkim]] zemljama, koje su gotiku ponovno otkrile kao svoj nacionalni stil, [[Skandinavija|Skandinaviji]], zemljama [[Benelux]]a i [[Francuska|Francuskoj]], za koju je osobito bio zaslužan [[Eugène Viollet-le-Duc]], veliki [[Konzervacija-restauracija|restaurator]] starih objekata. <ref name=brit/>
''Neogotika'' se kao moda pojavila prvo u [[Engleska|Engleskoj]], kad je [[političar]] i [[pisac]] Horace Walpole preuredio svoju kuću ''Strawberry Hill'' na periferiji [[London]]a u stilu gotičkog [[palata|dvorca]] još krajem [[18. vijek]]a. Njegov primjer slijedio je [[arhitekt]] - [[James Wyatt]] koji je podigao [[manastir|samostan]] ''Fonthill Abbey'' u [[Wiltshire]]u u istom duhu na početku [[19. vijek]]a. <ref name=brit/> Ta moda, koja se ispočetka širila na manje objekte, postala je opće prihvaćena, pa je na taj način podignuta i najpoznatija i najveća građevina [[Westminsterska palača]] u [[London]]u za sjedište britanskog parlament]]a [[1840]], koju su projektirali [[Charles Barry]] i [[Augustus Pugin]]. <ref name=brit/>
 
Neogotička moda proširila se i po [[nemačka|njemačkim]] zemljama, koje su gotiku ponovno otkrile kao svoj nacionalni stil, [[Skandinavija|Skandinaviji]], zemljama [[Benelux]]a i [[Francuska|Francuskoj]], za koju je osobito bio zaslužan [[Eugène Viollet-le-Duc]], veliki [[Konzervacija-restauracija|restaurator]] starih objekata. <ref name=brit/>
[[Datoteka:Zupna crkva.jpg|thumb|240px|left|<center>[[Osječka konkatedrala|Osječka katedrala]]]]
Interes za [[Gotika|gotiku]] po [[Britanski otoci|britanskom otočju]] potakli su pisci [[Romantizam|romantizma]], osobito [[Walter Scott]], koji je obnovio interes za [[srednji vijek]] i probudio nostalgiju za vlastitom boljom prošlošću. Veliki uticaj izvršio je i [[John Ruskin]], [[profesor]] [[historija umjetnosti|historije umjetnosti]] na [[Univerzitet u Oksfordu|Oxfordu]], veliki autoritet za [[Estetika|estetiku]] [[Viktorijansko doba|viktorijanske]] [[Engleska|Engleske]]. <ref name=brit/> U to vrijeme [[Francuzi]], [[Nemci|Nijemci]] i [[Englezi]] su se sporili čiji je [[gotika]] stil i gdje je nastala -, tada su Englezi gotiku zvali '''Rano engleskiranoengleski stil''' (Early English).
 
U slikarstvu se ''neogotika'' ogledala u pojavi pokreta [[Prerafaeliti|Prerafaelita]], koji su svoju tematiku crpli iz srednjovjekovnih legendi i književnih djela onog vremena. <ref name=art>{{cite web
| url =http://www.art-directory.info/design/historicism/index.shtml
| title =''Historicism''
}}</ref> i obnovi interesa sa [[Vitraj|vitraže]]
Po njemačkim zemljama se obnova interesa za gotiku poklopila sa dovršenjem [[Kölnska katedrala|Kölnske katedrale]], čija je izgradnja započela još [[1248]]., ali je ostala nedovršena, pa su radovi na dogradnji njenih tornjeva obnovljeni [[1842]]-[1880]]. Nakon toga, izgrađeno je puno građevina u istom stilu.
Po [[Austro-Ugarska|austrougarskim zemljama]] se neogotika počela širiti nakon izgradnje [[beč]]ke [[Ringstrasse]] <ref name=lex>{{cite web
|url =http://www.aeiou.at/aeiou.encyclop.r/r681660.htm
| title =''Ringstraße''
| language=engleski
| publisher=Encyclopedia of Austria
}}</ref>, na kojoj je u tom stilu izgrađen [[Rathaus, Beč|Rathaus]] ([[1872]]-[[1883]]. -, [[Friedrich von Schmidt]]), pa nakon njega [[Votivkirche]] ([[1879]]. - [[Heinrich von Ferstel]]). Pored Beča, neogotičke [[katedrala|katedrale]] građene su i u [[Linz]]u ([[1862]]-[[1924]].), [[Ulm]]u, [[Regensburg]]u, [[Prag]]u i brojnim drugim gradovima. Jedan od najimpresivnijih objekata u tom stilu je ''Palača [[parlament]]a'' u [[Budimpešta|Budimpešti]], izgrađena od [[1885]]. do [[1904]].
}}</ref>
, na kojoj je u tom stilu izgrađen [[Rathaus, Beč|Rathaus]] ([[1872]]-[[1883]]. - [[Friedrich von Schmidt]]), pa nakon njega [[Votivkirche]] ([[1879]]. - [[Heinrich von Ferstel]]). Pored Beča, neogotičke [[katedrala|katedrale]] građene su i u [[Linz]]u ([[1862]]-[[1924]].), [[Ulm]]u, [[Regensburg]]u, [[Prag]]u i brojnim drugim gradovima. Jedan od najimpresivnijih objekata u tom stilu je ''Palača [[parlament]]a'' u [[Budimpešta|Budimpešti]], izgrađena od [[1885]]. do [[1904]].
 
Interes za neogotiku u [[Italija|Italiji]] i zemljama [[Pirineji|Pirinejskog poluotoka]] svodio se uglavnom na restauraciju i dovršenje starijih gotičkih građevina, kao što je to bila obnova fasade [[Firentinska katedrala|Firentinske katedrale]] [[1864]]., sve do [[Antoni Gaudi|Antonia Gaudia]] i izgradnje njegove [[Sagrada Família|Sagrade Famílie]], koju je počeo graditi [[1882]]. u duhu neogotike.
 
== Neogotika po južnoslavenskim zemljama ==
Neogotika se uglavnom proširila jedino po [[Hrvatska|Hrvatskoj]]. Prvi objekt u tom stilu bio je obnovljeni [[Dvorac Trakošćan]] [[1850]]-[[1860]]. Nakon toga je [[episkopos|biskup]] [[Josip Juraj Štrosmajer]] naručio kod bečkog eksperta za neogotiku [[Friedrich von Schmidt|Friedricha von Schmidta]] izgradnju [[Đakovačka katedrala|Đakovačke katedrale]] ([[1866]]-[[1882]].), a zatim i obnovu [[Zagrebačka katedrala|Zagrebačke katedrale]], koju je između [[1880]]-[[1906]]. kao potpuno novi objekt podigao [[Hermann Bollé]]. U istom stilu podignuta je i [[Osječka konkatedrala]] ([[1894]]-[[1900]].).
 
Pri kraju tog vala podignuta je i [[Katedrala Srca Isusova]] u [[Sarajevo|Sarajevu]] ([[1884]]-[[1889]].), ali ne kao čisto neogotička, već kao mješavina neogotike i [[neoromanika|neoromanike]].
 
== Pogledajte i ove stranice ==
== Povezano ==
* [[Gotička arhitektura]]
* [[Gotika]]
 
== Izvori ==
{{izvori}}
 
== Vanjske veze ==
* [http://www.britannica.com/EBchecked/topic/239789/Gothic-Revival Gothic Revival (na portalu Encyclopædia Britannica Online)] {{en icon}}
{{Commonscat|Gothic revival architecture}}
* [http://www.britannica.com/EBchecked/topic/239789/Gothic-Revival Gothic Revival (na portalu Encyclopædia Britannica Online)] {{en icon}}
 
[[Kategorija:Arhitektura historicizma]]