Verzija na datum 24 juni 2014 u 08:21 uredi Kolega2357 (razgovor \| doprinos) 20.730.146 izmena m robot kozmetičke promjene ← Starija izmjena		Verzija na datum 7 august 2014 u 20:57 uredi poništi Orijentolog (razgovor \| doprinos) Autopatroleri, Premještač datoteka, Patrolci, Vraćači 131.835 izmena Nema sažetka izmjene Novija izmjena →
Red 1: {{Vslika ~~{{Naselje (HR)~~ \| ime = Neogotika ~~\| ime_genitiv =Neogotike~~ \| izvorno_ime = \| slika_panorama =Houses of parliament02.jpg \| veličina_slike =360px \| opis_slike =Neogotička ''[[Westminsterska palača]]'' u [[London]]u ([[1840]].) ~~\| bilješke =~~ }} '''Neogotika''' je naziv za jedan pravac unutar stilskog razdoblja [[Historicizam\|historicizma]], koji je okvirno trajao od prve trećine do kraja [[19. vijek]]a. <ref name=brit>{{cite web \| url =http://www.britannica.com/EBchecked/topic/239789/Gothic-Revival \| title =''Gothic Revival'' Linija 16 ⟶ 14: }}</ref> Ukratko rečeno, ~~- ''~~neogotika'' je ponovno koristila [[gotika\|gotičke]] elemente kod gradnje i opremanja potpuno novih objekata, a reflektirala se i na sve druge grane umjetnosti. == Historija i karakteristike ==▼ ''Neogotika'' se kao moda pojavila prvo u [[Engleska\|Engleskoj]], kad je [[političar]] i [[pisac]] Horace Walpole preuredio svoju kuću ''Strawberry Hill'' na periferiji [[London]]a u stilu gotičkog [[palata\|dvorca]] još krajem [[18. vijek]]a. Njegov primjer slijedio je [[arhitekt]] - [[James Wyatt]] koji je podigao [[manastir\|samostan]] ''Fonthill Abbey'' u [[Wiltshire]]u u istom duhu na početku [[19. vijek]]a. <ref name=brit/> Ta moda, koja se ispočetka širila na manje objekte, postala je opće prihvaćena, pa je na taj način podignuta i najpoznatija i najveća građevina [[Westminsterska palača]] u [[London]]u za sjedište britanskog parlament]]a [[1840]], koju su projektirali [[Charles Barry]] i [[Augustus Pugin]]. <ref name=brit/>▼ ▲== Historija ~~i karakteristike~~ == Neogotička moda proširila se i po [[nemačka\|njemačkim]] zemljama, koje su gotiku ponovno otkrile kao svoj nacionalni stil, [[Skandinavija\|Skandinaviji]], zemljama [[Benelux]]a i [[Francuska\|Francuskoj]], za koju je osobito bio zaslužan [[Eugène Viollet-le-Duc]], veliki [[Konzervacija-restauracija\|restaurator]] starih objekata. <ref name=brit/>▼ ▲''Neogotika'' se kao moda pojavila prvo u [[Engleska\|Engleskoj]], kad je [[političar]] i [[pisac]] Horace Walpole preuredio svoju kuću ''Strawberry Hill'' na periferiji [[London]]a u stilu gotičkog [[palata\|dvorca]] još krajem [[18. vijek]]a. Njegov primjer slijedio je [[arhitekt]] - [[James Wyatt]] koji je podigao [[manastir\|samostan]] ''Fonthill Abbey'' u [[Wiltshire]]u u istom duhu na početku [[19. vijek]]a. <ref name=brit/> Ta moda, koja se ispočetka širila na manje objekte, postala je opće prihvaćena, pa je na taj način podignuta i najpoznatija i najveća građevina [[Westminsterska palača]] u [[London]]u za sjedište britanskog parlament]]a [[1840]], koju su projektirali [[Charles Barry]] i [[Augustus Pugin]]. <ref name=brit/> ▲Neogotička moda proširila se i po [[nemačka\|njemačkim]] zemljama, koje su gotiku ponovno otkrile kao svoj nacionalni stil, [[Skandinavija\|Skandinaviji]], zemljama [[Benelux]]a i [[Francuska\|Francuskoj]], za koju je osobito bio zaslužan [[Eugène Viollet-le-Duc]], veliki [[Konzervacija-restauracija\|restaurator]] starih objekata. <ref name=brit/> [[Datoteka:Zupna crkva.jpg\|thumb\|240px\|left\|<center>[[Osječka konkatedrala\|Osječka katedrala]]]] Interes za [[Gotika\|gotiku]] po [[Britanski otoci\|britanskom otočju]] potakli su pisci [[Romantizam\|romantizma]], osobito [[Walter Scott]], koji je obnovio interes za [[srednji vijek]] i probudio nostalgiju za vlastitom boljom prošlošću. Veliki uticaj izvršio je i [[John Ruskin]], [[profesor]] [[historija umjetnosti\|historije umjetnosti]] na [[Univerzitet u Oksfordu\|Oxfordu]], veliki autoritet za [[Estetika\|estetiku]] [[Viktorijansko doba\|viktorijanske]] [[Engleska\|Engleske]]. <ref name=brit/> U to vrijeme [[Francuzi]], [[Nemci\|Nijemci]] i [[Englezi]] su se sporili čiji je [[gotika]] stil i gdje je nastala -, tada su Englezi gotiku zvali ~~'''Rano engleski~~ranoengleski stil~~'''~~ (Early English). U slikarstvu se ''neogotika'' ogledala u pojavi pokreta [[Prerafaeliti\|Prerafaelita]], koji su svoju tematiku crpli iz srednjovjekovnih legendi i književnih djela onog vremena. <ref name=art>{{cite web \| url =http://www.art-directory.info/design/historicism/index.shtml \| title =''Historicism'' Linija 32 ⟶ 31: }}</ref> i obnovi interesa sa [[Vitraj\|vitraže]] Po njemačkim zemljama se obnova interesa za gotiku poklopila sa dovršenjem [[Kölnska katedrala\|Kölnske katedrale]], čija je izgradnja započela još [[1248]]., ali je ostala nedovršena, pa su radovi na dogradnji njenih tornjeva obnovljeni [[1842]]-[1880]]. Nakon toga, izgrađeno je puno građevina u istom stilu. Po [[Austro-Ugarska\|austrougarskim zemljama]] se neogotika počela širiti nakon izgradnje [[beč]]ke [[Ringstrasse]] <ref name=lex>{{cite web \|url =http://www.aeiou.at/aeiou.encyclop.r/r681660.htm \| title =''Ringstraße'' Linija 38 ⟶ 37: \| language=engleski \| publisher=Encyclopedia of Austria }}</ref>, na kojoj je u tom stilu izgrađen [[Rathaus, Beč\|Rathaus]] ([[1872]]-[[1883]]. -, [[Friedrich von Schmidt]]), pa nakon njega [[Votivkirche]] ([[1879]]. - [[Heinrich von Ferstel]]). Pored Beča, neogotičke [[katedrala\|katedrale]] građene su i u [[Linz]]u ([[1862]]-[[1924]].), [[Ulm]]u, [[Regensburg]]u, [[Prag]]u i brojnim drugim gradovima. Jedan od najimpresivnijih objekata u tom stilu je ''Palača [[parlament]]a'' u [[Budimpešta\|Budimpešti]], izgrađena od [[1885]]. do [[1904]].▼ ~~}}</ref>~~ ▲, na kojoj je u tom stilu izgrađen [[Rathaus, Beč\|Rathaus]] ([[1872]]-[[1883]]. - [[Friedrich von Schmidt]]), pa nakon njega [[Votivkirche]] ([[1879]]. - [[Heinrich von Ferstel]]). Pored Beča, neogotičke [[katedrala\|katedrale]] građene su i u [[Linz]]u ([[1862]]-[[1924]].), [[Ulm]]u, [[Regensburg]]u, [[Prag]]u i brojnim drugim gradovima. Jedan od najimpresivnijih objekata u tom stilu je ''Palača [[parlament]]a'' u [[Budimpešta\|Budimpešti]], izgrađena od [[1885]]. do [[1904]]. Interes za neogotiku u [[Italija\|Italiji]] i zemljama [[Pirineji\|Pirinejskog poluotoka]] svodio se uglavnom na restauraciju i dovršenje starijih gotičkih građevina, kao što je to bila obnova fasade [[Firentinska katedrala\|Firentinske katedrale]] [[1864]]., sve do [[Antoni Gaudi\|Antonia Gaudia]] i izgradnje njegove [[Sagrada Família\|Sagrade Famílie]], koju je počeo graditi [[1882]]. u duhu neogotike. == Neogotika po južnoslavenskim zemljama == Neogotika se uglavnom proširila jedino po [[Hrvatska\|Hrvatskoj]]. Prvi objekt u tom stilu bio je obnovljeni [[Dvorac Trakošćan]] [[1850]]-[[1860]]. Nakon toga je [[episkopos\|biskup]] [[Josip Juraj Štrosmajer]] naručio kod bečkog eksperta za neogotiku [[Friedrich von Schmidt\|Friedricha von Schmidta]] izgradnju [[Đakovačka katedrala\|Đakovačke katedrale]] ([[1866]]-[[1882]].), a zatim i obnovu [[Zagrebačka katedrala\|Zagrebačke katedrale]], koju je između [[1880]]-[[1906]]. kao potpuno novi objekt podigao [[Hermann Bollé]]. U istom stilu podignuta je i [[Osječka konkatedrala]] ([[1894]]-[[1900]].). Pri kraju tog vala podignuta je i [[Katedrala Srca Isusova]] u [[Sarajevo\|Sarajevu]] ([[1884]]-[[1889]].), ali ne kao čisto neogotička, već kao mješavina neogotike i [[neoromanika\|neoromanike]]. ~~== Pogledajte i ove stranice ==~~ == Povezano == * [[Gotička arhitektura]] * [[Gotika]] == Izvori == {{izvori}} == Vanjske veze == * [http://www.britannica.com/EBchecked/topic/239789/Gothic-Revival Gothic Revival (na portalu Encyclopædia Britannica Online)] {{en icon}}▼ {{Commonscat\|Gothic revival architecture}} ▲* [http://www.britannica.com/EBchecked/topic/239789/Gothic-Revival Gothic Revival (na portalu Encyclopædia Britannica Online)] {{en icon}} [[Kategorija:Arhitektura historicizma]]

Neogotika – razlika između verzija