Sekstant – razlika između verzija
Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
m razne ispravke |
dopuna sa hr |
||
Red 1:
{{dz}}
[[Datoteka:Sextant.jpg|mini|desno|
[[Datoteka:
[[Datoteka:Sekstant.jpg|mini|desno|300px|Način korištenja sekstanta.]]
'''Sekstant''' (prema [[Latinski jezik|latinskom]] ''sexstans'', [[genitiv]] ''sextantis'': šesti dio) je ručni [[mjerni instrument]] za mjerenje [[kutna visina|kutne visine]] [[nebesko tijelo|nebeskih tijela]], najčešće se primjenjuje u [[navigacija|navigaciji]] [[brod]]a ili [[zrakoplov]]a. Razvio se iz [[Kvadrant (instrument)|kvadranta]] [[Thomas Godfray|Thomasa Godfraya]] (1731.) i [[John Hadley|Johna Hadleya]] (1732.). Tijelo sekstanta nosi ručku, [[dalekozor]], kružnu ploču (limb) podijeljenu na [[Stupanj (kut)|stupnjeve]], okvir maloga [[zrcalo|zrcala]] (u kojem je jedna polovica obično [[staklo]]), pomičnu ručicu (alhidadu) i zatamnjena stakla ([[obzor|umjetni obzor]]). Na alhidadi se nalaze pomično veliko zrcalo i nonius ili [[mikrometar|mikrometarski]] bubnjić. Kroz dalekozor i staklo maloga zrcala motri se morski [[obzor]] (horizont), a pomicanjem alhidade okreće se veliko zrcalo sve dok se slika nebeskih tijela ne preklopi s obzor. Na alhidadi se tada očita [[kutna visina]]. Njime se u stvari mogu mjeriti kutovi do 120°.
'''Libelni sekstant''' upotrebljava se na [[zrakoplov]]ima; kutna se visina mjeri od sredine zračnoga mjehurića u [[libela|libeli]], koji nadomješta morski ili umjetni obzor. '''Periskopski sekstant''' služi za mjerenje kutne visine na [[podmornica]]ma i [[zrakoplov]]ima ([[periskop]]). '''Radarski sekstant''' s emisijsko-prijamnom antenom upotrebljava se za mjerenje kutne visine i [[azimut]]a [[Mjesec]]a. [[Elektromagnetski valovi]] emitirani prema Mjesecu odražavaju se s Mjesečeve površine i vraćaju na [[antena|antenu]]. Mjerenjem kuta elevacije i pramčanoga kuta broda dobivaju se kutna visina i azimut Mjeseca ([[radar]]). '''Radiosekstant''' automatski prati [[Sunce]] i za [[magla|magle]], jer je osjetljiv na [[mikrovalovi|mikrovalove]] s [[valna duljina|valnom duljinom]] od približno 0,8 [[metar|cm]], što ih [[Sunčeva svjetlost|zrači Sunce]]. <ref> '''sekstant ''', [http://enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=55234] "Hrvatska enciklopedija", Leksikografski zavod Miroslav Krleža, www.enciklopedija.hr, 2014.</ref>
==
== Primjena ==
Sekstant se prvenstveno koristi kao [[navigacija|navigacijski]] instrument za određivanje [[geografske koordinate|geografskih koordinata]] promatrača mjerenjem [[kutna visina|kutne visine]]
=== Mjerenje sekstantom ===
Način rada sekstanta veoma je jednostavan. [[Optika|Optičkim]] putem, uz pomoć dvaju [[zrcalo|zrcala]], istodobno se promatra [[obzor]] (horizont) i [[nebesko tijelo]] (obično Sunce). Priborom se izravno mjeri [[kut]] između zrake koja stiže s točke na obzoru i zrake s nebeskog tijela. Prvo se postave oba zrcala u ravninu okomitu na obzor. Donje zrcalo je nepomično i po širini razdijeljeno na dvije polovice, nepropusnu i propusnu. Držeći sekstant u ruci, treba ga namjestiti tako da se kroz [[dalekozor]] ugleda obzor; to dopušta propusna polovica nepomičnog zrcala. Time je mjerni instrument ''horizontiran''. Ako se obzor ne vidi, instrument se mora horizontirati nekim drugim putem, na primjer [[libela]]ma. Obzor se može promatrati i uz pomoć gornjeg, pomičnog zrcala, ali samo ako se to zrcalo zakrene i postavi usporedno s donjim zrcalom. Iz optike je poznato da dva paralelna zrcala ne mijenjaju smjer zrake, već dovode do usporednog pomaka zrake. Zraku koja je stigla s pomičnog zrcala odbit će u dalekozor nepropusna polovica nepomičnog zrcala.
Nakon toga u dalekozoru treba ugledati nebesko tijelo koje se nalazi na nekoj visini ''h'' iznad obzora, što se postiže zakretanjem pomičnog zrcala. Ako se zrcalo zakrene za 90°, odbijena zraka će opisati luk od 180°. Odbijena se zraka uvijek zakreće za dvostruki kut zakreta zrcala. To znači, ako se zraka odmakne od obzora za kut ''h'', zrcalo treba zakrenuti za dvostruko manji kut ''h/2''. Odbijena zraka i dalje će pogađati nepomično zrcalo i u dalekozoru ćemo istodobno ugledati sliku nebeskog tijela, preklopljenu postrance sa slikom obzora, koja stiže izravno kroz nepomično zrcalo. Pomak pokretnog zrcala ''h/2'' mjeri se položajem njegove ručke na rubu kutomjera (limbu). No umjesto da se položaji ručke označuju u [[Stupanj (kut)|stupnjevima]] zakreta zrcala, odmah se označuju u dvostrukoj mjeri ili stupnjevima visine ''h''. Visina nad obzorom nije ispravno izmjerena ako se promatrač nalazi iznad [[more|morske]] razine, jer se onda kutu iznad vodoravne ravnine ''h'' dodaje [[Geološka depresija|depresija obzora]] ''ϑ'' koja nastaje zbog zakrivljenosti Zemlje. Depresija obzora ovisi o [[nadmorska visina|nadmorskoj visini]] i treba je uzeti u obzir. <ref>[[Vladis Vujnović]] : "Astronomija", Školska knjiga, 1989.</ref>
[[Datoteka:Using sextant swing.gif|mini|center|700px|Način korištenja sekstanta: 1. Držeći sekstant u ruci, treba ga namjestiti tako da se kroz dalekozor ugleda obzor, 2. Vijak se otpusti da se gornje zrcalo zakrene, 3. U dalekozoru treba ugledati Sunce 4. Poravnati Sunce s obzorom, 5. Njihanjem potvrditi točan položaj Sunca u odnosu na obzor, 6. Očitavanje kutne visine.]]
== Povezano ==
* [[Kvadrant (instrument)]]
* [[Oktant]]
== Izvori ==
{{izvori}}
{{Commonscat|Sextant}}▼
== Literatura ==
* "Vojna enciklopedija", drugo izdanje, knjiga 8, strana 498. ''Vojnoizdavački zavod'' Beograd, 1974.
* "Hrvatska opća enciklopedija", knjiga 9, str. 669, ''Leksikografski zavod Miroslav Krleža'', Zagreb 2007. ISBN 978-953-6036-39-4
[[Kategorija:Mjerni instrumenti]]
| |||