Cherokee – razlika između verzija

 

Naziv Cherokee po Swantonu (John Reed Swanton) došlo je možda od [[Muskogee]] naziva 'tciloki’ u značenju "people of a different speech", to jest ‘ljudi’ ili ‘narod drugačijeg govora'. Muskogee pripadaju porodici [[Muskhogean]] a Cherokee irokeškoj porodici, tako da ih nikako nisu mogli razumjeti. Cherokee sami sebe nazivaju Ani'-Yűn'-wiya', ‘pravi ljudi’. Razna plemena davala su Cherokeema razne nazive koji upučuju na njihov rani način života. Tako su ih Indijanci [[Wyandot]] nazivali ''Uwatáyo-róno'' (ili) ''Entari ronnon'', ‘pećinski narod’ (‘cave people’), istovremeno i [[Irokezi]] (Iroquois) ih nazivaju ''Oyata' ge`ronóń'', ‘stanovnici zemlje pećina’ ("inhabitants of the cave country.") Nazivi ''Tcálke'' kod [[Tonkawa]] i ''Tcerokiéco'' kod [[Wichita]], pa čak možda i ''Shánaki'' kod [[Caddo]] Indijanaca, znači plemena koja često srećemo u Texasu, zacjelo su njihovim jezicima prilagođene varijante Muskogee naziva ''Tciloki'' (naroda kojega ne razumiju).

Sa druge strane, prema Hodgeu (Frederick W. Hodge, eminentno ime u svijetu poznavanja sjevernoameričkih Indijanaca), ime Cherokee nastalo je od imena ''Chiluk-ki'', čije ime opet znači ‘cave people’, ljude koji žive u pećinama. Prema njemu ime 'cherokee' nastalo je od Tsálagi (ili) Tsáragi, kojim su oni (odnosno dio njih) prozvali sami sebe po [[Choctaw]] nazivu ''Chiluk-ki''. Pleme Choctaw također im je nesrodno i jezično su veoma udaljeni.

-Po hrvatskoj i srpskoj stručnoj literaturi, kao i u običnom govoru ovi Indijanci su poznati kao Čeroki ili Čiroki.

 

Čeroki su podijeljeni na 3 grane: Lower, Middle i Over-the-Hill. Postojalo je i više bandi, glavne su: Atali, [[Chickamauga]], Etali, Onnontiogg i Qualia. Današnje suvremene grupe Čerokija, inače federalno priznate, poznate su kao : Cherokee Nation of Oklahoma, United Keetoowah Band of Cherokee Indians (Oklahoma) i Eastern Band of Cherokee Indians (North Carolina). Pleme Echota Cherokee priznala je samo država Alabama.

 

U vrijeme kontakta Čeroki su bili sjedilačko stanovništvo ,agrikulturan narod koji je živio u kojih 200 velikih sela. Tipično Čeroki-selo sastojalo se od 30 – 60 kuća i velike kuće-vijeća. Zimske kuće (asi) bile su kružnog oblika čiji je drveni kostur isprepleten granjem i šibljem, i sve obljepljeno blatom. Na vrhu krova oblika stošca nalazio se otvor za dim. Ljetna su se skloništa satojala, kao kod [[Seminole|Seminola]], od otvorenih nastambi na čijim je nosačima počivao krov na dvije vode, pokriven slamom ili drugim, to ih je štitilo od žege ili naglog pljuska. –U kasnijem periodu, pod utjecajem bijelaca, Čeroki grade brvnare (log cabin) sa jednim vratima i rupom za dim, krov je pokriven korom. Velike kuće vijeća često su postavljali na ‘moundima’, umjetnim brežuljcima porijeklom od Mississippian kulture (vidi [[Muskogee]]), Čeroki ih sebi nisu gradili. Kuće vijeća služile su za održavanje tih vijeća, zatim za generalne sastanke i religiozne ceremonije. U njima je kao i kod drugih Jugoistočnih Indijanaca gorjela vjećna ‘sveta vatra’.

Čeroki su, kao i kulturno slični Muskogee, održavali Busk-ceremonije ([[Green Corn Dance]] ili Ples zelenog kukuruza), ovdje treba napomenuti da su oni prilikom pripravljanja ‘crnog pića ‘ koristili česminu koja ima lišće nalik na lovor, [[Seminole]] su naprotiv koristili neku vrstu Ilexa ([[Ilex vomitoria]]), koja izaziva povraćanje. ‘Tri sestre’ (Three Sisters’), odnosno [[kukuruz]], [[pasulj|grah]] i ‘[[squash]]’-tikve (imaju ih i Irokezi) tipične su kulture ovih Indijanaca, lovom I sakupljanjem divljeg bilja nadopunjavali su ‘lonac’. Čeroki-sela bila su nezavisna u svojim dnevnim poslovima. Nekad bi se cijelo pleme znalo sastati zbog ceremonija ili u ratna vremena. Vodstvo su preuzimale poglavice ratnih ili civilnih sela, zavisno jeli bilo doba mira ili rata.

[[Datoteka:Cherokee-alphabet_a.jpg]]

 

Život i kultura Čerokija uveliko podsječa Creek Indijance. Oni su bili savez 'crvenih' (ratnih) i 'bijelih' (civilnih) gradova, kao i Muskogee. Poglavice bijelih i crvenih gradova bili su podložni vrhovnim poglavicama istih. Čeroki su kao i njihovi neprijateljski rođaci Irokezi bili organizirani po egzogamnim matrilinearnim klanovima. 1869. godine bilo je četrnaerst tisuća Čerokija i u prosjeku na jedan klan dolazilo 1,750 osoba. Klanovi Čerokija bili su:

* 1. Ah-ne-whi-ya. Wolf. -Vuk.

== Kratka povijest ==

Povijest Čerokija poznata je od dolaska De Sota koji prolazi njihovim područjem [[1540]]. Već [[1684]]. oni sklapaju prvi ugovor s [[Englezima]] iz Caroline. To je prijateljski ugovor koji traje do [[Yamasee War]]-a [[1715]]-16. i opet do rata [[1759]]-61. Za Povijest Čerokija poznata je od dolaska De Sota koji prolazi njihovim područjem 1540. Već 1684. oni sklapaju prvi ugovor s Englezima iz Caroline. To je prijateljski ugovor koji traje do Yamasee War-a 1715-16. i opet do rata 1759-61. Za [[Američka Revolucija|Američke Revolucije]] Čeroki su na strani Engleza, mir je učinjen sa [[Sjedinjene Američke Države|Sjedinjenim Državama]] [[1785]]. Ovaj rat stajao ih je 25% populacije. Na 'Stazu suza' Čeroki polaze [[1835]]. smješteni su na područje Indian Territory, današnja [[Oklahoma]]. U Oklahomi oni i Choctaw, [[Seminole]], [[Creek]] i Chickasaw dobivaju naziv 'Pet civiliziranih naroda' ('Five Civilized tribes'). Pleme Čeroki postalo je 'Cherokee Nation'. Osim u Oklahomi dio Čerokija živi u North Carolini na rezervatu Cherokee ili Qualla koji se prostire na pet okruga Cherokee, Graham, Jackson, Macon i Swain. Po popisu od 1990. čak 308,132 osobe izjasnilo se u Sjedinjenim državama kao Cherokee, ipak punokrvnih je tek 15,000. Cherokee kroz povijest asimiliraju razne narode i plemena, kako druge Indijance tako i bijelce, a crnce posebno. Od gore navedenog broja na Cherokee rezervatu u North Carolini živi preko 10,000 Indijanaca. Brojni Čeroki-Indijanci danas također žive rasipani po raznim američkim državama gdje su formirali razna Čeroki-plemena.

 

== Vanjske veze ==

{{commonscat|Cherokee}}

 

[[Kategorija:Američki Indijanci|Cherokee]]