Verzija na datum 27 juli 2010 u 14:35 uredi Jotterbot (razgovor \| doprinos) 1.486 izmena m robot Dodaje: as:গাখীৰ ← Starija izmjena		Verzija na datum 17 august 2010 u 23:48 uredi poništi Xqbot (razgovor \| doprinos) 112.513 izmena m robot Dodaje: ne:दुध; kozmetičke promjene Novija izmjena →
Red 88: Kravlje mlijeko je dostupno u više varijanti. U nekim državama to su: * punomasno * poluobrano (s otprilike 1.5-1.8% masti) * obrano (oko 0.1% masti) Punomasno mlijeko ima oko 3-4% masti. Za poluobrano i obrano mlijeko, sva mast se uklanja i onda se (u slučaju poluobranog) dijelom vraća. Najprodavanija varijanta je poluobrano mlijeko, jer se u mnogim državama smatra da je punomasno manje zdravo, a obrano neukusno. Punomasno mlijeko se preporučuje da pruži dovoljno masti za razvoj male djece koja su prerasla majčino mlijeko. Red 105: * [[Jelen]]i U [[Rusija\|Rusiji]] i [[Švedska\|Švedskoj]], postoje mlijeka malog musa. Mlijeko konja i magaraca ima najmanje masti, dok mlijeko [[tuljan~~\|tuljana~~]]a ima više od 50% masti. Kada se sirovo mlijeko ostavi na neko vrijeme, ono se ukiseli i koristi u prehrani kao kiselo mlijeko. To je rezultat [[fermentacija\|fermentacije]]: bakterije mliječne kiseline pretvaraju mliječni šećer u mliječnu kiselinu. Ovaj proces fermentacije se iskorištava u proizvodnji raznih mliječnih proizvoda, kao što su [[sir]] i [[jogurt]]. Red 111: [[Pasterizacija\|Pasterizirano]] kravlje mlijeko se, sa druge strane, kvari, tako da postaje neprikladno za prehranu, i time dobija neugodan miris i predstavlja veliku opasnost od trovanja hranom ako se unese u organizam. Bakterije mliječne kiseline koje se prirodno pojavljuju u sirovom mlijeku, pod prikladnim okolnostima, brzo stvaraju velike količine mliječne kiseline. Kiselost koja za uzvrat nastaje spriječava rast ostalih bakterija ili znatno usporava njihov rast. Pasterizacijom se, međutim, te bakterije najvećim dijelom unište, što znači da se ostale bakterije mogu nesmetano razmnožavati, izazivajući tako raspadanje. Mlijeko se najčešće pasterizira kratkim zagrijavanjem i onda čuvanjem u hladnjaku (najbolje od 1 do 4  °C), da bi se omogućio transport od farmi do lokalnih tržišta. Kvarenje mlijeka može se usporiti korištenjem ultra-visoke temperature; tako postavljeno mlijeko ne mora se stavljati u hladnjak čak nekoliko mjeseci prije otvaranja. Sterilizirano mlijeko, koje se zagrije na mnogo duže vrijeme, traje još duže, ali zato gubi većinu hranljivih materija i prima drugačiji ukus. Kondenzirano mlijeko, koje se pravi uklanjanjem većeg dijela vode, može se odložiti na više mjeseci, a da nije u hladnjaku. Najtrajniji oblik mlijeka je [[mlijeko u prahu]], koje se pravi oduzimanjem skoro sve vode. Neki nutricionisti, aktivisti za prava životinja i ostali kritiziraju široku ljudsku primjenu kravljeg mlijeka. Oni generalno izazivaju nutricirane koristi mlijeka i iznose etičke probleme povezane sa njegovim korištenjem, kao što, kod beba, postoji nepodnošenje kravljeg mlijeka<ref>Dr. Bernard Valman, ''Simptomi dječjih bolesti'', Britanska istraživanja dječjih bolesti iz 1998. godine, ISBN ~~953195038~~953-195-038-5</ref>. Kritičari mlijeka tvrde da ono može na zdravlje da ima neželjene posljedice koje nadjačavaju koristi. Oni ukazuju na znanstvene studije koje sugeriraju da postoje veze između mlijeka i nekih zdravstvenih problema: Red 137: {{izvori}} [[Kategorija:Prehrana]] [[~~Category~~Kategorija:~~Prehrana~~Biologija]] ~~[[Category:Biologija]]~~ [[Kategorija:Sisavci]] Linija 227 ⟶ 226: [[nds:Melk]] [[nds-nl:Melk]] [[ne:दुध]] [[new:दुरु]] [[nl:Melk (drank)]]

Mlijeko – razlika između verzija