Njeguši (pleme) – razlika između verzija
Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
Dcirovic je premjestio stranicu Njeguši na Njeguši (Cetinje) |
Nema sažetka izmjene |
||
Red 1:
[[Datoteka:Old Montenegro and Tribes Map-sr.svg|mini|200p|Stara Crna Gora i njena plemena.]]
[[Datoteka:Njegusi - Church.jpg|mini|200p|Crkva u mestu Njeguši.]]
[[Datoteka:Njegusi - Old house.jpg|mini|200p|Unutrašnjost stare kuće u mestu Njeguši.]]
'''Njeguši''' su bili [[Plemena Crne Gore|crnogorsko]] [[pleme]] u [[katunska nahija|katunskoj nahiji]], u [[Crna Gora|Crnoj Gori]]. Njeguško pleme je jedno od onih iz [[Katunska nahija|Katunske nahije]] — planinskih naselja oko [[Lovćen]]a i sjeverno od njega, koja su tvrdo držala za sebe da „od [[Kosovo i Metohija|Kosova]]“ nisu davala [[Turci]]ma [[harač]], nego u svoj čistoti čuvala „iskru srpske slobode“. Kao i druga plemena, i njeguško se dijelilo na krvne zajednice — [[bratstvo|bratstva]]. Jedno od njih treba da su bili [[Heraković]]i, po Heraku ili Eraku, od kojih se izdvojilo uže bratstvo [[Petrovići (višeznačna odrednica)|Petrovići]]. Druga grana su [[Rajičevići]] -po Rajiču, i od njih treba da su i [[Radonjići]], zvani Guvernadurovići po guvernadurstvu u njihovom bratstvu.
Njeguško pleme je zahvatalo [[Njeguško polje|Njeguško Polje]] i zapadnu podgorinu planine [[Lovćen]]a, koja se uzdiže nad tim poljem. Oko Njeguša su sa istoka [[Cetinjsko Pleme]], sa sjevera pleme [[Ćeklići|Ćeklići]], od zapada i juga [[Boka Kotorska|Boka]]. Glavni dio panine čini Njeguško Polje, u kome su sela: [[Dugi Do]], [[Herakovići]], [[Kopito (Cetinje)|Kopito]], [[Vrba (Cetinje)|Vrba]] i [[Rajićevići]]. Na sjeveru od polja su: Velji i [[Mali Zalaz]], a na jugu: [[Žanjev Do]], [[Mirac]] i [[Majstori (Cetinje)|Majstori]]. Po podacima iz 1927. godine pleme Njeguša. brojalo je 450 domova. Kroz Njeguš prolazi put od [[Cetinje|Cetinja]] za [[Kotor]], a i u stara vremena je tuda vodio trgovački put.
Njeguši su pravo, staro i do danas očuvano ime. [[Ilija Ruvarac]] veli, „da se je pleme Njeguši nazvalo tako po imenu rodonačelnika Njeguš zvanog, koje ime dolazi već u listini jednoj latinskoj još godine 1000-te"(Negusius Podcupica). Njeguši se [[1435]]. godine pominju u [[venecija]]nskim arhivama na mjestu na kome su, i to jačinom 400 kuća. [[Jireček]] drži da naziv Njeguši potiče od osobnog imena: „Njeguši od Njeguša (osnova njego — težiti, njegovati, upor. Njegomir, Njegoslav, Njegovan, Njegota)". On navodi da ime Njeguš — [[Niegusz]] postoji u [[Poljska|Poljskoj]], a zabilježeno je i u [[Hercegovina|Hercegovini]] [[1740]]. godine, a i drugdje. [[Vasilije Petrović|Vladika Vasilije]] u svojoj „Istoriji o Černoj Gori“ Njeguše naziva Njegošima. U početku [[17. vek|17.]] vijeka ([[1614]]) imali su dvjesta domova, sa 480 oružanih ljudi.
Pleme je postalo mnogo prije vremena, kada ga nalazimo prvi put spomenutim, svakako prije nemanjićke države. Osnovali su ga bez sumnje [[Srbi]] [[Zećani]], koji su u davna vremena imali [[Katun (katunište)|katune]] u Njegušu i na Lovćenu. Prema starini u Njegušima žive dva sloja: stari Njeguši i doseljenici. Starosjedioci su [[bratstvo|bratstva]], čiji su preci stvarali ovo pleme i koja su bila u Njegušima još u [[15. vek|15.]] vijeku. Oni čine sada jednu trećinu plemena. Od njih su polovina potomci starih Zećana, a polovina je porijeklom iz [[Bosna|Bosne]]. Od mnogih bratstava starih Srba iz [[Zeta (država)|Zete]], koja su najvećim dijelom, potisnuta od doseljenika, izumrla ili iselila, glavnu grupu su činili [[Veljokrajani]], nazvani tako po jednom dijelu Njeguškog Polja, u kome su stanovali. Od njih su u 17 vijeku bila dva crnogorska mitropolita, a možda je i [[vladika Rufim I]]. bio rodom [[Njeguš]]. Od starosjedilaca porijeklom su iz Bosne [[Punoševići]], koji se dijele u nekoliko užih [[bratstvo|bratstava]]. Od njihovog roda Bogdanovića bili su njeguški kneževi za cijelo vrijeme.
Od kraja [[15. vek|15]] vijeka i kasnije dolaze u Njeguše [[uskoci]] sa raznih strana. Od njih su se najviše razvila i istakla dva srodna bratstva, [[Herakovići]] i [[Rajićevići]]. Prema predaji vode oni porijeklo od braće Heraka i Raića, koji su pri padu Bosne pod Turke ([[1463]]), prešli pod [[planina Njegoš|planinu Njegoš]], a odatle krajem 15 vijeka u Nj. Herakovići se dijele na [[Petrovići (višeznačna odrednica)|Petroviće]] i [[Popovići (bratstvo)|Popoviće]], a Rajićevići na [[Radonjići|Radonjiće]], [[Podubličani|Podubličane]] i [[Pende]]. Slave [[Đurđevđan]]. Sa nekoliko drugih doseljeničkih bratstava, kao što su [[Popovići (bratstvo)|Popovići]], porijeklom iz [[Očinić]]a, [[Kustudije]] iz [[Bjelopavlovići|Bjelopavlića]], [[Vrbice]] iz sela Vrbe u [[Hercegovina|Hercegovini]] i dr., oni čine dvije trećine plemena. Još u 16 i 17 vijeku starosjedioci su činili glavnu masu plemena i imali su vodstvo u njemu. Njih su doseljenici, namnožavajući se, postepeno potiskivali tako, da su od kraja [[17. vek|17. vijeka]], osobito s izborom [[danilo I Petrović Njegoš|vladike Danila]] za crnogorskog mitropolita dobili prevlast u plemenu potomci [[Herak]]ovi i Raićevi. Od Petrovića je crnogorska dinastija. Od Radonjića su birani [[guvernadur]]i u Crnoj Gori.
* Najveća i vrlo stara, verovatno i najstarija crkva u [[Njeguško polje|Njeguškom polju]], koja je ujedno od starine [[saborna crkva]] celog plemena, posvećena Velikoj Gospođi sagradili su još njeguški starinci, a koju su kasnije na zauzimanje guvernadura [[Stanislav Radonjić|Stanislava Radonjića]], proširili i obnovili. Prepis priložničkog natpisa na (desnoj) prijestolnoj ikoni „[[Isus|Isus Hristos]] sa [[apostoli]]ma“ u crkvi Sv. Gospođe na Njegušima, 76,5 h 113 cm, rad [[Maksim Tujković|Maksima Tujkovića]] iz [[1720]]. godine koji glasi: „Siju [[ikona|ikonu]] pisaše sinovi Staniše Popova: Vukosav, pop Vuko, Iovo i Marko, da (dušu) počivšima (pokojnima) ocu Staniši i majci Stani... Bog da ih prosti“. Ovde se, dakle radi o sinovima popa Staniše Radonjića, od kojih je pop Vuko otac kasnijega crnogorskoga guvernadura Stanislava ili Stana koji se spominje u priložničkom natpisu slikara [[Rafailo Dimitrijević|Rafaila Dimitrijevića]] iz [[1756]]. godine u istoj crkvi i na istom [[ikonostas]]u. Pop Staniša popov je inače sin popa Vučete Radonjinoga, a brat popa Nikole - Žutoga i Rada. Upravo od ova tri brata - popa Staniše, popa Nikole Žutoga i Rada, Radonjići se dijele na [[Stanišiće]]-[[Guvernadurović]]e, [[Žutkoviće]] i [[Radoviće]].
== Vidi još ==
* [[Katunska nahija]]
* [[Njeguši (katun)]]
== Literatura ==
* {{cite encyclopedia |last= Šobajić |first= Petar |authorlink= Petar Šobajić |year=1927|title = Njeguši |encyclopedia= [[Narodna enciklopedija]] |publisher= |location= |id= }}
* [[Milovan Đilas]], Njegoš, pjesnik, vladar, vladika. [[1988]].
== Spoljašnje veze ==
{{Commonscat|Njeguši}}
* [http://www.srpsko-nasledje.co.rs/sr-c/1998/09/article-08.html Crna Gora za početnike]
* [http://www.rastko.org.rs/rastko-cg/povijest/plemena/plemena_c.html Plemena Stare Crne Gore, Brda, Hercegovine i Primorja]
* [http://www.servimg.com/image_preview.php?i=148&u=12169839 Ikona i natpis na ikonostasu u crkvi na Njegušima „Sv. Gospođa“]
* [http://www.servimg.com/image_preview.php?i=1&u=14620314 Mitra Vladike Visariona Borilovića Umjetničko blago C. Gore skovana trudom i platoi Verhovnog serdara Stana Popova Radonjića]
* [http://www.servimg.com/image_preview.php?i=2&u=14620314 Natpis sa mitre Vladike Visariona Borilovića Umjetničko blago C. Gore skovana trudom i platoi ''Verhovnog serdara Stana Popova Radonjića'']
* [http://www.servimg.com/image_preview.php?i=192&u=12169839 Ikona - priložnički natpis u crkvi Sv. Gospođa]
* [http://www.servimg.com/image_preview.php?i=191&u=12169839 Priložnički natpis Radonjića]
[[Kategorija:Srpska plemena]]
[[Kategorija:Stara Crna Gora (plemena)]]
| |||