Verzija na datum 14 mart 2013 u 12:38 uredi Legobot (razgovor \| doprinos) 53.537 izmena m Bot: migracija 7 međuwiki veza sada dostupnih na stranici d:q378793 na Wikidati ← Starija izmjena		Verzija na datum 25 juni 2014 u 05:48 uredi poništi Kolega2357 (razgovor \| doprinos) 20.730.146 izmena m robot kozmetičke promjene Novija izmjena →
Red 29: Kao pripadnici jednog od autohtonih starohrvatskih plemena, Šubići su naseljavali i posjedovali područje velikog dijela današnjih Ravnih kotara i Bukovice, zapadno od rijeke [[Krka\|Krke]], u zaleđu [[Dalmacija\|Dalmacije]]. Sjedište im je bilo u [[Bribir (Skradin)\|Bribiru]] u istoimenoj župi (u rimsko doba tu je bio municipij ''Varvaria''), pa su po njemu gospodari utvrde u Bribiru i cijelog tog prostranog područja u povijesnim dokumentima poznati najprije kao „bribirski župani“ (latinski: ''iupanus''), još od vremena hrvatskog kralja [[Petar Krešimir IV.\|Petra Krešimira IV.]] (1058.-1074.), a poslije kao '''knezovi Bribirski''' (latinski: ''nobiles, comites'' ili ''principes Breberienses''). Tvrđava Bribir, smještena na uzvisini iznad plodnog polja, se nalazi dvanaestak kilometara sjeverozapadno od [[Skradin]]a, a dominirala je strateškim pravcima toga područja i tko ju je posjedovao imao je kontrolu svih puteva koji su s mora vodili u unutrašnjost. Osim nje, Šubići su stekli i dvije obližnje utvrde na tom području, [[Ostrovica (Lišane Ostrovičke)\|Ostrovicu]] i [[Skradin]], koje su također bile na dobrom strateškom položaju. == Usponi i padovi == Red 35: Značajan uspon Šubića počinje početkom [[12. stoljeće\|12. stoljeća]], kada oni zajedno s predstavnicima ostalih hrvatskih plemena, ukupno njih dvanaest, godine 1102. sklapaju državni ugovor (''[[Pacta Conventa]]'') s ugarskim kraljem [[Koloman]]om iz dinastije [[Arpadovići\|Arpadovića]]. Tijekom 12. i 13. stoljeća šire svoju vlast, između ostalog i na gradove na dalmatinskoj obali, pa neki članovi tog velikaškog roda postaju [[Split\|splitski]], [[Šibenik\|šibenski]], [[Trogir\|trogirski]] i [[Nin\|ninski]] [[Knez\|knezovi]]. Prvi pripadnik roda s naslovom ''[[Knez\|kneza]]'' je Grgur, koji je živio krajem [[12. stoljeće\|12. stoljeća]]. Povijesni izvori navode da je njegov otac Miroslav još 1184. godine bio tituliran kao ''[[~~Župan\|~~župan]]'', dok se Grgur 1201. godine već spominje kao knez. Najvjerojatnije mu je taj naslov u razdoblju između 1184.-1196. godine dodijelio hrvatsko-ugarski kralj [[Bela III.]] (vladao 1172.-1196.). Godine 1251. kralj [[Bela IV.]] (unuk Bele III.) potvrđuje Stjepku II., tadašnjoj glavi porodice knezova Bribirskih, nasljedni posjed Bribirske županije. Promjena titule iz župana u kneza nije, prema mišljenju povjesničara, bila samo terminološka razlika, nego je značila suštinsku promjenu, budući da je župan bio (samo) od kralja izabran (nenasljedni) dužnosnik u pojedinoj županiji, dok je knez označavao nasljednog županijskog glavara izvan izravne vlasti kralja, što je istodobno značilo da je teritorij županije praktički postao privatni posjed kneza i njegove obitelji. Red 58: Najznačajniji predstavnici Šubića Bribirskih bili su: * [[Grgur II. Šubić Bribirski\|Grgur II. (III.)]], knez Bribira, [[Split]]a i [[Šibenik]]a (1217-1235.) * [[Stjepan I. Šubić Bribirski\|Stjepan I.]], Grgurov brat, knez Bribira i [[Trogir]]a (1217-1238.) * [[Stjepko II. Šubić Bribirski\|Stjepko II.]], Stjepanov sin, knez trogirski (1239-1240.), ban primorski (1244.), († 6. kolovoza 1274.) * [[Pavao I. Šubić Bribirski\|Pavao I.]], Stjepkov sin, (1245, †1312.), [[Popis hrvatskih banova\|hrvatski ban]] (1273-1312.) [[Mladen I. Šubić Bribirski\|Mladen I.]], Pavlov brat, knez [[Split\|splitski]] (1283-1298.), [[Bosna (država)\|bosanski]] ban (1299-1304.), (†1304.) * [[Mladen II. Šubić Bribirski\|Mladen II.]], Pavlov (najstariji) sin, (oko 1270, †oko 1343.), [[Popis hrvatskih banova\|hrvatski ban]] (1312-1322.), [[Bosna (država)\|bosanski]] ban (1304-1322.), knez [[Split\|splitski]] (1294.) [[Juraj II. Šubić Bribirski\|Juraj II.]], Pavlov (drugi) sin, (oko 1275, †1330.), knez splitski (1300-1330.) [[Pavao II. Šubić Bribirski\|Pavao II.]], Pavlov (treći) sin, (†1346.), knez trogirski (1305-1315.), knez ostrovički (1333-1346.) * [[Mladen III. Šubić Bribirski\|Mladen III.]], sin Jurja II., (oko 1315; †1348.), knez [[Kliška tvrđava\|kliški]] (1330-1348.) [[Jelena Šubić\|Jelena]], kći Jurja II., (oko 1306, †oko 1378.), hrvatska kneginja, supruga bosanskog velmože Vladislava Kotromanića, majka kralja [[Tvrtko I. Kotromanić\|Tvrtka I.]] [[Juraj I. Zrinski\|Juraj III.]], sin Pavla II. i Elizabete [[Frankopan]], (†1361.), knez ostrovički, u zamjenu dobio [[Zrin (utvrda)\|Zrin]] (30. srpnja 1347.) i postao Juraj I. Zrinski * [[Jakov II. Nikolić Bribirski\|Jakov II.]], prapraunuk Pavla III., brata Mladena III., (†1456.), hrvatski podban (1411.) i posljednji knez bribirski Red 94: == Vanjske poveznice == * [http://genealogy.euweb.cz/balkan/subich1.html Genealogija Šubića s češko-mađarskom varijantom njihovih imena] * [http://povijest.net/sadrzaj/hrvatska/hr-srednji-vijek/226-bribirski-knezovi-subici.html Bribirski knezovi - Šubići (Autor: dr.sc. Hrvoje Petrić)] * [http://www.matica.hr/hrrevija/revija2007_2.nsf/AllWebDocs/Zlatni_vijek_Bribira_ Zlatni vijek Bribira (Autor: Damir Karbić)] * [http://www.destinacije.com/datum_nav.asp?lang=hr&pg=1&datum=25.08.2007.&cp=4&s=Next Ruševine tvrđave Ostrovica] [[Kategorija:Zrinski]]

Šubići – razlika između verzija