Špargla – razlika između verzija

 

[[Datoteka:Asparagus produce-1.jpg|left|thumb|200px|Bijela i zelena špargla]]

Špargle su jedna od nutritivno najuravnoteženijih vrsta povrća. One su niskokalorične, bogate [[Vitamini|vitamina]], [[minerali]]ma i vlaknima što ih čini idealnom namirnicom za sve koji žele zdravo jesti i usto održavati vitku liniju

Energetska vrijednost stotinu grama špargla iznosi samo 35 kalorija budući da najveći dio čini voda (93%), a 1,7% otpada na bjelančevine, 2,6% ugljikohidrate i 0,7 % masti. Špargle su, osim vitaminima i mineralima, osobito kalijem i kalcijem, bogate još mnogim vrijednim tvarima. Odličan su izvor vitamina B6, kalcija, magnezija i cinka i vrlo dobar izvor vlakana, proteina, vitamina A, C, K i E, tiamina, riboflavina, rutina, nijacina, folične kiseline, željeza, fosfora, kalija, bakra, mangana i selena. Aminokiselina asparagin dobila je ime po šparglama, jer je biljka špargle bogata tim sastojkom.

U sto grama špargla ima samo 35 kalorija. Divlje su špargle pomalo gorke, a za tu su gorčinu 'zaslužni' njihovi sastojci asparagin, vanilin i spargaurin. No oni također ubrzavaju oporavak nakon bolesti, dobro djeluju na rad jetre i žuči, a imaju i diuretičko djelovanje pa potiču čišćenje organizma. Bogate su i luteinom, biljnim pigmentom koji ima blagotvoran utjecaj na krvne žile.

 

 

Špargla je prisutna u primorskim jadranskim regijama. Ljekovita špargla voli pjeskovito tlo, tako da je ima uz rijeke, primjerice uz Savu oko [[Zagreb]]a. Prema nekim starijim knjigama dosta je špargla raslo i u okolici Siska.<ref>Krempler, P. Povrćarstvo, Zagreb 1878.</ref>

 

<references/>

 

* Grlić, Lj. Samoniklo jestivo bilje, Zagreb 1980.

 

 

[[Kategorija:Povrće]]