Čeličana – razlika između verzija

Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
Nema sažetka izmjene
Kolega2357 (razgovor | doprinos)
m robot kozmetičke promjene
Red 6:
| opis_slike = Velika [[Holandija|holandska]] čeličana ''Corus'' u [[IJmuiden]]u
}}
'''Čeličana''' ili '''željezara''' je ime za [[Metalurgija|metalurško]] postrojenje u kom se proizvode različiti proizvodi na bazi [[željezo|željeza]] i [[čelik]]a.<ref name=lex/>
 
== Karakteristike ==
Osnovna sirovina za proizvodnju željeza su [[Željezovi oksidi|rude željeza]], a za proizvodnju čelika sirovo (bijelo) željezo ili staro - otpadno željezo. U skladu sa svojim tehnološkim tokom proizvodnje, željezare se dijele na kompleksne ili integralne i na nekompleksne ili mini željezare.
 
Integralne (kompleksne) željezare, uključuje sve faze proizvodnje, od oplemenjivanja željeznih ruda za [[taljenje]], proizvodnje [[koks]]a i proizvodnje željeza u [[visoka peć|visokim pećima]], do prerade (bijelog) sirovoga željeza u [[kisik]]ovim konvertorima u čelik, [[Livenje|lijevanja]] čelika u poluproizvode i prerade proizvoda u konačan proizvod. [[Livenje|Ljevaonica]], čeličana i valjaonica su sastavni dijelovi integralne željezare. Godišnji kapacitet integralnih željezara premašuju i više od 10 000 000 000 [[ton]]a.
 
Nekompleksne - mini željezare su one kojima nedostaje jedna ili više faza ukupnoga proizvodnog procesa, koje imaju integralne željezare, - uglavnom imaju talionicu (čeličanu) s [[Električna struja|električnim]] [[peć]]ima različitih kapaciteta na bazi krutoga metalnog uloška (staroga željeza) i odgovarajuće prerađivačke pogone za izradu gotovih proizvoda. Njihov godišnji kapacitet ne premašuje 1.000,000.000 tona.<ref name=lex/>
Red 24:
|accessdate = 11. 02. 2014}}</ref>
 
Osnovni proizvodi željezara su: [[Historija_metalurgije_željezaHistorija metalurgije željeza#Sirovo_Sirovo .C5.BEeljezo|sirovo željezo]] (bijelo za čelik i sivo za [[Livenje|livnice]]), obični (masovni) čelici, specijalni čelici, valjani ili kovani proizvodi i finalni proizvodi.<ref name=lex/> U valjane proizvode ubrajaju se uglavnom tanki i debeli [[lim]]ovi, [[Željeznica|željezničke]] i [[tramvaj]]ske tračnice, građevinsko željezo, konstrukcijski profili, [[cijev]]i, hladno valjani [[lim]]ovi, hladno valjane cijevi, vučene šipke, vučene cijevi.
 
Finalni proizvodi željezara su raznorazne građevinske čelične konstrukcije (skele, krovne konstrukcije), boce za tehničke plinove, metalne komore i slični proizvodi.<ref name=lex/>.
 
=== Čeličane ===
[[Čelik]] je [[legura]] od [[Željezo|željeza]] i [[ugljik]]a u kojem je procenat ugljika do 2 %. On se danas najčešće koristi kao materijal za gradnju na svijetu od infrastrukturnih objekata do [[industrija|industrije]], od njega se izrađuje gotovo sve, od igle za šivanje do [[tanker]]a za [[nafta|naftu]]. Pored toga i alat i strojevi za njihovu izradu su također izrađeni od čelika. Kao pokazatelj velike važnosti tog materijala, treba reći da je [[2006]]. proizvodnja sirovog čelika na svijetu bila oko 12.000.000.000.000.000.000 [[tona]], dok je proizvodnja sljedećeg najvažnijeg inženjerskog [[metal]]a, [[aluminij]]a, bio je oko 33 000.000.000 tona.<ref name=tre/> Glavni razlozi za popularnost čelika su relativno niski troškovi izrade i daljnje obrade, i obilje dviju glavnih sirovina za njegovu proizvodnju (željezne rude i reciklirnog čeličnog otpada), uz glavnu njegovu prednost - da nema premca u rasponu mehaničkih svojstava pred svim ostalim materijalima.<ref name=tre>{{cite web
|url=http://www.britannica.com/EBchecked/topic/564627/steel
|title = ''Steel''
Red 39:
Glavni postupci proizvodnje čelika odvijaju se na temperaturi od oko 1200 [[°C]], kad ga se da lako oblikovati. To zahtijeva korištenje visokih peći različitog dizajna. Također se primjenjuje i hladna prerada, kao sekundarni proces za izradu posebnih čeličnih proizvoda, kao što su ploče ili žice.<ref name=form/>
 
Postoji čitav niz procesa kako se može proizvesti čelik; kovanje, prešanje i istiskivanje - ali od svih njih je daleko najvažniji - valjanje. U tom procesu, valjci koji se uvijek postavljaju u paru, ali se vrte u suprotnom smjeru - istom brzinom i na istom razmaku jedan od drugog.<ref name=form>{{cite web
|url=http://www.britannica.com/EBchecked/topic/564627/steel/81418/Variations#toc81424
|title = ''Forming of steel''