Wyoming – razlika između verzija
Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
m robot kozmetičke promjene |
|||
Red 40:
Planinski masiv [[Teton(masiv)|Teton]] je dugačak oko 80 kilometara, a delom se nalazi i u nacionalnom parku [[Grand Teton (nacionalni park)|Grand Teton]]. Na području nacionalnog parka je i vrh [[Grand Teton (vrh)|Grand Teton]], drugi po visini u Wyomingu.
Granica [[Rijeka (vodotok)|riječnih]] [[sliv]]ova ide od sjevera prema jugu preko središnjeg dijela države. [[Rijeka (vodotok)|Rijeke]] istočno od vodorazdjelnice pripadaju [[sliv]]u rijeke [[Missouri (rijeka)|Missouri]] koja otiče u [[
[[Datoteka:Wide_angle_tetons.jpg|thumb|700px|center|Pogled na planinski Masiv Teton]]
=== Klima ===
U Wyomingu preovladava mješavina između [[Polupustinjska klima|polupustinjske]] i [[Kontinentalna klima|kontinentalne klime]] sa većim temperaturnim oscilacijama nego što je to slučaj u drugim dijelovima SAD. Na to prvenstveno utiče topografija države. Ljeta su vruća, sa prosječnim [[jul]]skim temperaturama od 29 do 35 stupnjeva [[Celzijus]]a u najvećem delu države. Na nadmorskoj visini preko 2700 metara temperatura je 21 stupnja Celzijusa. Tokom ljetnjih noći temperatura se spušta na 10 do 16 stupnjeva. Krajem proljeća i početkom ljeta količina padavina se smanjuje. Zime su hladne, sa periodima lijepog vremena pod uticajem toplog vjetra [[Chinook (vjetar)|Chinook
Wyoming ima malo padalina pa tako u najvećem delu države godišnje padne oko 250 mm kiše po kvadratnom metru. Količina padavina zavisi od nadmorske visine, pa tako u bazenu Big Horn padne od 130 do 200 mm po kvadratnom metru, zbog čega ta oblast izgleda praktično kao pustinja. U nižim oblastima na severu i istoku Wyominga, gde padne od 250 do 300 mm po kvadratnom metru, klima je polusuva, dok u nekim planinskim oblastima godišnje padne oko 510 mm po kvadratnom metru (ili više) i to uglavnom u obliku snega.
Red 63:
=== Trgovina krznom i migracija prema zapadu ===
Rani razvoj Wyominga je usko povezan sa trgovinom krznom i velikim migracijama prema zapadu. Pretpostavlja se da su krajem [[18. vijek]]a
Smanjenje trgovine krznom utjecalo je na to da se mnogi bivši traperi nastane duž Oregonske staze, gde su kolonistima osiguravali neophodne potrepštine.
=== Neprijateljstvo Indijanaca i nastavak naseljavanja ===
|