Vulkanizacija – razlika između verzija
Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
Nema sažetka izmjene |
m robot kozmetičke promjene |
||
Red 5:
'''Vulkanizacija''' je [[hemijski proces]] spajanja [[kaučuk]]a i [[sumpor]]a pri čemu se lančasti molekuli kaučuka povezuju u trodimenzionalnu prostorno mrežastu strukturu, što ima za posledicu izmenu fizičko-mehaničkih svojstava. Proizvod dobijen vulkanizacijom zovemo [[guma]] ili vulkanizat, koji za razliku od smese ima veliku elastičnost, jačinu na kidanje, otpornost prema trošenju, nerastvorljivost u organskim rastvaračima i drugo.<ref>Horvat, Zvonimir, ''Tehnologija gume'', Udruženje preduzeća za industriju gume FNRJ, Beograd, 1960.</ref><ref>{{Cite book | isbn = 0-12-464786-3 |pages=768 |author=James E. Mark, Burak Erman (eds.) | title = Science and technology of rubber |year=2005 }}</ref>
Posle pronalaska [[mastikacija|mastikacije]] kaučuka, najznačajniji dalji napredak je otkriće vulkanizacije. U [[Sjedinjene Američke Države|Americi]] je [[
Najmanja količina sumpora i kaučuka koja pokazuje izmenu svojstava pri vulkanizaciji iznosi 0,1 do 0,15%. Guma sa malim sadržajem vezanog sumpora ima veliko istezanje i vrlo malu tvrdoću. Najveća količina sumpora sa kojom se kaučuk može spojiti iznosi 32%. U takvom slučaju sve dvostruke veze u kaučuku stupile su u hemijsku reakciju sa sumporom, pa je i mreža najgušća. Pokretljivost molekula u gumi je neznatna, a tvrdoća najveća. Takvu gumu nazivamo [[ebonit]] ili tvrda guma.
Što je temperatura vulkanizacije viša to je i brzina spajanja kaučuka sa sumporom veća. Ipak u tom pogledu postoje ograničenja, jer pri vrlo visokim temperaturama dolazi do opadanja fizičko-mehaničkih svojstava, slabljenja tekstila, menjanje boje, nejednake vulkanizacije kroz celi presek proizvoda itd. Stoga vulkanizaciju izvodimo najčešće u granicama između 130 do 150
Proces je dobio ime po [[rimsko carstvo|rimskim bogu]] [[požar]]a [[Vulkan (bog)|Vulkanu]].
| |||