Verzija na datum 17 juni 2013 u 12:47 uredi Kolega2357-Bot (razgovor \| doprinos) 64.473 izmene m Bot: popravljanje preusmjeravanja ← Starija izmjena		Verzija na datum 25 juni 2014 u 01:14 uredi poništi Kolega2357 (razgovor \| doprinos) 20.730.146 izmena m robot kozmetičke promjene Novija izmjena →
Red 1: '''Urbana geografija''' je grana antropogeografije koja proučava povijest urbanih naselja, razvitak [[grad~~\|gradova~~]]ova, urbanu strukturu, prostorne obrasce koji se pojavljuju unutar grada, te jednako i urbane politike i probleme. Iako se smatra dijelom velikog polja [[antropogeografija\|antropogeografije]], može se preklapati s drugim područjima [[antropologija\|antropologije]] i [[fizička geografija\|fizičke geografije]]. Urbani geografi pokušavaju razumijeti zašto se gradovi nalaze ondje gdje jesu, kojoj funkciji služe, hijerarhiju koja postoji među njima te zašto se razvijaju s oblikom kojeg imaju. Urbani geografi oblikuju teoretsku osnovu za brojne profesije koje među ostalima uključuju [[urbanističko planiranje\|urbano planiranje]], odabir položaja [[samoposluga]], razvoj [[nekretnine\|nekretnina]], analizu obrasca [[kriminal~~\|kriminala~~]]a i logističku analizu. Postoje dva bitna pristupa urbanoj geografiji. Proučavanje problema povezanih s prostornom raspodjelom samih gradova te složenih obrazaca kretanja, tokova i poveznica koji ih spajaju u prostoru. Proučavanja u ovoj kategoriji zaokupljena su s ''gradskim sustavom''. Drugi pristup je proučavanje obrazaca raspodjele i interakcije unutar gradova, pa je neophodno proučavanje njihove unutarnje strukture. Proučavanja u ovoj kategoriji su zaokupljena ''gradom kao sustavom''. Jezgrovit način određivanja urbane geografije koja prepoznaje vezu između ova dva pristupa unutar predmeta onda glasi da "urbana geografija je proučavanje gradova kao sustava unutar sustava gradova." Red 6: Položaj opisuje lokaciju grada u odnosu na njegovo tlo, vodnu opskrbu i pomoć, dok smještaj opisuje okolinu grada u terminima drugih naselja, rijeka, planina i komunikacije. Lokacije za gradove obično se odabiru zbog dobrih razloga. Pogodnosti određenih lokacija mogu sadržavati: * Vlažno područje Voda je stalna potreba za urbana područja te se teško prenositi. Zbog tog razloga mnogi su gradovi smješteni blizu ili uz rijeke. * Sušno područje U vlažnim područjima sušno područje pruža zaštitu od poplavljivanja i močvarnog tla. * Lagan pristup građevnim materijalima Građevni materijali poput kamena, drva ili gline su potrebni za izgradnju gradova te se teško prenose na velike udaljenosti. * Strateški obrambeni položaj Povijesno su se mnogi gradovi izgradili na povišenom tlu radi otežavanja napada te da daju dobar pogled na okolni kraj. Riječni meandri također se koriste kao dijelomični jarci. * Opskrba gorivom Većina gradova u početku su bili izgrađeni blizu šume radi gorenja i kuhanja. Danas se mnogi gradovi grade blizu rudnika ugljena, nafte i plina kako bi iskoristili te resurse. * Opskrba hranom Gradovi trebaju nešto okolne zemlje kako bi bili pogodni za ispašu životinja ili rast usjeva. * Točka križišta putova i premosne točke Često je korisno da je grad smješten na križištu rijeka, cesta ili željezničkih pruga kako bi se omogućili putovanje i trgovinu. Premosne točke su plitka područja koja dopuštaju jednostavnu izgradnju mostova. * Sklonište i pogled Poželjno je graditi gradove smještene na strani nagiba zaštićene od nadolazećih vjetrova, te u smjeru koji prima najveću izloženost suncu.

Urbana geografija – razlika između verzija