Toledo – razlika između verzija

 

[[Antički Rim|Rimljani]] ga osvajaju [[192. pr. Kr.]] pod vodstvom Marka Fluvia Nuvilora. Pod imenom ''Toletum'' postaje glavni grad pokrajine ''Karpetanije''. Već u ono doba bio je raskrižje puteva cijelog [[Pirinejski poluotok|Pirinejskog poluotoka]] i strateška točka, priželjkivana od mnogih, s koje se kontrolirao centar teritorija. U doba [[Rimska Republika|Rimske Republike]] ''Toletum'' je zadobio pravo na kovanje novca, a ostao je poznat i do današnjih dana po svojim prepoznatljivim [[mač]]evima i [[nož]]evima.

=== Prijestolnica Vizigota ===

 

Osobito značajno bilo je prevođenje s arapskog na latinski spisa [[Aristotel]]a i drugih [[Grčka|grčkih]] autora, koji su na zapadu bili izgubljeni; mnogi od njih pronađeni su u osvojenoj knjižnici u Toledu. [[Toma Akvinski]] i drugi [[Skolastika|skolastičari]] [[13. vijek|XIII]] - [[14. vijek|XIV. st.]] poznavali su Aristotela jedino u prijevodu na latinski; tek kasnije su postali poznati i [[Starogrčki jezik|grčki]] izvornici.

 

 

Nakon što je prijestolnica preselila u Madrid, Toledo je stoljećima stagnirao. U [[19. vijek|19.]] i [[20. vijek|20. stoljeću]] utvrda Alcázar postala je poznata kao vojna akademija. Na početku [[Španski građanski rat|Španjolskog građanskog rata]] osvojile su je [[Druga španjolska republika|republikanske snage]].

Danas je Toledo grad kojeg, zbog netipično velikog broja kulturno-povijesnih spomenika, godišnje posjete tisuće [[Turizam|turista]].

 

{{UNESCO-svjetska baština

|ime mjesta = Povijesni grad Toledo

* Crkva sv. Jakova iz Arrabala (''Santiago del Arrabal'') u [[Mudejar stil]]u.

 

[[Datoteka:KathedraleToledo.jpg|thumb|200px|<center>[[Katedrala u Toledu]]]]

[[Datoteka:Transparente of Toledo Cathedral - full view 2.JPG|thumb|200px|<center>Barokni ''Transparente'' u katedrali]]

</gallery>

 

{{izvori}}

 

|59.000|66.006|68.382|77.601|80.810}}

 

[[Datoteka:Toledo skyline (1).jpg|thumb|300px|{{SAD grad|Toledo|Ohio}}, nazvan po španjolskom Toledu]]

* {{ZD|FRA}} [[Agen]], [[Francuska]] <small>(od 1973.)</small>

Jules Michelet: ''Vještica'', Zagreb: Slovo, 2003, str. 70 i 293.-294.

 

{{izvori}}

 

 

{{Svjetska baština u Španjolskoj}}

[[Kategorija:Gradovi u Španiji]]

[[Kategorija:Svjetska baština u Španiji]]

 

{{Link FA|ext}}