Taloženje – razlika između verzija
Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
Nema sažetka izmjene |
m robot kozmetičke promjene |
||
Red 6:
'''Taloženje''' ili '''sedimentacija''' je postupak stvaranja taloga. Talog nastaje kada umnožak [[koncentracija]] [[jon|kationa]] i [[anion]]a bude veći od konstante umnoška [[topljivost]]i. Za vrijeme taloženja, uvjeti u [[Otopine|otopini]] moraju biti tako podešeni da talog bude što pogodnijeg oblika i što manje onečišćen. Kod taloženja moramo nastojati dobiti krupnozrnasti talog koji se lako [[Filtracija|filtrira]] i ispire. To se postiže taloženjem iz toplih razrijeđenih otopina polaganim dodatak reagensa uz stalno miješanje. <ref> [http://www.besplatniseminarskiradovi.com/ZastitaZivotneSredine/PreciscavanjeOtpadnihVoda.htm] "Pročišćavanje otpadnih voda", www.grad.unizg.hr, 2012.</ref>
== Osnove taloženja ==
[[Kristal]]inični talozi ostavljaju se neko vrijeme u otopini iz koje su istaloženi (matična otopina) i trebaju stajati na toplom mjestu (starenje taloga). Tokom procesa starenja taloga dolazi do otapanja manjih i rasta većih čestica na račun otopljenih. Želatinozne taloge koji naginju adsorpciji (površinsko onečišćenje) ili okluziji (unutrašnje onečišćenje) treba filtrirati tople odmah nakon taloženja ili ih nakon filtriranja otopiti i ponovo istaložiti (dvostruko taloženje).
Red 19:
Na temperaturi od 90 - 100 [[celzijus|°C]] [[hemijska reakcija|kemijska reakcija]] je dovoljno brza a može se postići [[PH vrednost|pH]] otopine oko 9,3. <ref> [http://www.riteh.uniri.hr/zav_katd_sluz/zvd_teh_term_energ/katedra4/Inzenjerstvo_zastite_okolisa/8.pdf] "Obrada otpadnih voda", Prof. dr. sc. Z. Prelec, www.riteh.uniri.hr, 2012.</ref>
== Primjena i metode ==
=== Taloženje kod pročišćavanja pitke vode ===
Taloženje ili sedimentacija kod [[Pročišćavanje vode|pročišćavanja pitke vode]] uglavnom slijedi nakon [[flokulacija|koagulacije i flokulacije]], koja omogućuje da [[koloid|koloidne tvari]] (obično od 1 do 200 [[metar|nm]]) pređu u veće flokulante, čime se olakšava i ubrzava taloženje.
=== Taloženje kod pročišćavanja otpadnih voda ===
Taloženje kod pročišćavanja otpadnih voda se uglavnom obavlja u samom početku kako bi se smanjila količina onečišćenja i koloidnih tvari.
=== Pjeskolovi ===
{{Glavni|Pjeskolov}}
Pjeskolovi se izvode kao taložnici, dakle kao spremnici u kojima se smanjuje [[brzina]] vode i tako omogućava taloženje zrnatih čestica. Radi sprječavanja istovremenog taloženja i čestica [[Organska kemija|organskih tvari]], nastoji se postići minimalna (vodoravna) brzina [[volumni protok|protjecanja]] vode kroz pjeskolov oko 0,3 [[Metar u sekundi|m/s]]. Pri ovoj će se brzini praktički istaložiti sve čestice pijeska promjera većeg od 0,25 mm. Vrijeme zadržavanja (protjecanja) vode kroz pjeskolov uzima se 45 do 90 [[sekund]]i (najčešće 60 sekundi). Preporučljivi odnosi dubine i duljine, te duljine i širine pjeskolova istovjetni su odgovarajućim odnosima kao i kod taložnika. Pjeskolovi imaju pravokutni i okrugli tlocrt.
=== Taložnice ===
Taloženje se kod pročišćavanja otpadnih voda primjenjuje za uklanjanje taloživih raspršenih (organskih i [[anorganska hemija|anorganskih]]) tvari. Općenito, kod pročišćavanja otpadnih voda razlikujemo dva stupnja taloženja:
* taloženje u prethodnim taložnicima, iz kojih se voda nakon prvog odvodi na drugi stupanj pročiščavanja, tj. na [[biologija|biološke]] procese,
▪ taloženje u naknadnim taložnicima, u koje se dovodi voda pročišćena biološkim procesima u sklopu drugog stupnja pročišćavanja.
==== Taloženje u prethodnim taložnicima ====
Taloženje u prethodnim taložnicima se primjenjuje za uklanjanje [[Suspenzija (kemija)|suspenzija]] koje se u otpadnim vodama nalaze u obliku zrna i pahuljica. Budući da se u otpadnim vodama nalaze izmiješane suspenzije u obliku zrna i pahuljica, učinak pročišćavanja u prethodnim taložnicima ovisi i o vremenu zadržavanja vode. Za industrijske i otpadne vode s pretežnim udjelom industrijskih otpadnih voda podaci za dimenzioniranje taližnika utvrđuju se na osnovi ispitivanja.
==== Taloženje u naknadnim taložnicima ====
Taloženje u naknadnim taložnicima primjenjuje se za bistrenje vode pročišćene biološkim procesima u kojoj se još nalazi pahuljičastog mulja. To je često i posljednja faza drugog stupnja pročišćavanja otpadnih voda, odnosno komunalnih [[otpad]]nih voda općenito. Budući da se radi o uklanjanju pahuljičastih suspenzija, učinak taloženja u naknadnim taložnicima znatno ovisi o vremenu zadržavanja vode. Također, bitan utjecaj na učinak taloženja u ovoj vrsti taložnika ima udio [[industrija|industrijskih]] otpadnih voda. Naknadni taložnici najčešće imaju [[krug|kružni]] tlocrt. Za izbor dimenzija naknadnih taložnika za bistrenje industrijskih voda potrebna su prethodna ispitivanja.
| |||