|
}}
'''Svištov''' ([[Bugarski jezik|bugarski]]: Свищов), za Otomanskog Carstva znan kao '''Ziştovi''', grad je na sjeveru [[Bugarska|Bugarske]], u Oblasti [[Oblast Veliko Trnovo|Veliko Trnovo]]. Grad leži na desnoj obali rijeke [[Dunav|Dunava]]a. Svištov je treći po veličini grad u Oblasti [[Oblast Veliko Trnovo|Veliko Trnovo]] iza gradova [[Veliko Trnovo]] i [[Gorna Orjahovica]]. Svištov je upravno središte Općine Svištov.
== Geografske karakteristike ==
Svištov se nalazi u sjevernom dijelu, na sredini [[Bugarska|Bugarske]] na obalama [[Dunav|Dunava]]a. Svištov je najužnija bugarska dunavska luka. Udaljenost između Svištova i [[Sofija|Sofije]] iznosi 237 kilometera, do [[Pleven|Plevena]]a ima 80 km, a do grada [[Ruse|Rusea]]a 90 km.
== Historija ==
Svištov kao naselje prvi put spominje [[Ptolemej]] kao [[Rimsko carstvo|rimsku]] koloniju pod imenom ''Novae''. Ona je rimljanima služila kao polazišna točka za vojne operacije protiv barbarskih plemena, posljedna takva operacija bila je Mauricijeva Balkanska kampanja.
Jedno kratko vrijeme to je bio glavni grad Ostrogota. To je bio nakon Teodorikovog zauzimanja Singidunuma (Beograda) [[ 471]] godine i pljačkanja Makedonije i Grčke. Teodorik se smjestio u tadašnji - Novae na donjem Dunavu [[483]] godine, u njemu je stolovao svega desetak godina. On je nakon toga preselio svoju aktivnost na Apeninski poluotok.
Grad Novae je razoren nakon [[613]] godine, to znamo po pronađenom novčiću. Novae je izgleda bio pored naselja Staklen, a to je zapadnije od današnjeg grada, Svištov je pomaknut više lijevo i gotovo uništen u 16 st. za tadašnjih stalnih turskih ratova.
U Svištovu je potpisan [[svištovski mir]] [[1790]] godine, kojim je određena [[Austro-Ugarska|austro]]-[[Tursko Carstvo|turska]] granica. Grad su zapalili [[1810]] godine [[Rusko Carstvo|Rusi]]. Nakon [[1820]] godine grad se počeo obnavljati i rasti. Nakon uvođenja u promet parnih brodova u donjem [[Dunav|Dunavu]]u [[1835]] Svištov je doživio nagli procvat kao značajna riječna luka. [[Rumunjska|Rumunjski]] grad [[Alexandria (Rumunjska)|Alexandria]] osnovan je od izbjeglica iz Svištova nakon [[Rusko-turski rat 1828-1829|Rusko-turskog rata 1828.-1829.]].
Svištov je prvi oslobođeni grad za vrijeme [[Rusko-turski rat (1877.-1878.)|Rusko-turskog rata 1877.-1878.]], tada je najveći dio ruske vojske prešao [[Dunav]] pored Svištova.
== Porijeklo imena ==
Današnje ime grada Svištov ima čudnu historiju. Ime za grad ''Sistova'' prvi put je upotrijebljeno nakon [[Austro-turski rat 1787-1791|Austro-turskog rata 1787-1791]] i to [[1791]] godine. Ime Sistova počelo se upotrebljavati umjesto turskog naziva za grad ''Zigit''. Za većeg dijela vladavine [[Otomansko carstvo|Otomanskog carstva]] grad se zvao Ziştovi ( a na [[Rumunjski jezik|rumunjskom]]: Şiştova). Postoji jedna teorija da ime grada dolazi od bugarske riječi Svešnij (a koja dolazi od bugarske riječi ''svešt'' koja znači ''svijeća, lampa'') jer se je na taj način brodovima označavao put po noći.
== Privreda ==
Za Svištov su značajni luka, i pogoni; elektronske i kemijske industrije. Okolica grada ima razvijenu poljoprivredu.
[[datotekaDatoteka:Seaport Svistov1.jpg|thumb|left|260px|Pogled na Dunavsku luku]]
== Vanjske poveznice ==
| 