Srna – razlika između verzija

Istočna granica ove vrste pruža se od [[Ladoga|Ladoškog jezera]] prema [[Crno more|Crnom moru]], ali prije njega zaobilazi [[stepa|strepe]] (Kumo-Manične) i skreće prema [[Balkan|Balkanu]]u. Zapadna granica kreće se od skandinavskih planina uz zapadne obale Britanskog otočja prema [[Gibraltar|Gibraltaru]]u. Nema ih u [[Irska|Irskoj]], [[Korzika|Korzici]], [[Sicilija|Siciliji]], [[Sardinija|Sardiniji]] i [[Grčka|Grčkoj]]. U [[Hrvatska|Hrvatskoj]] je više rasprostranjena u kontinentalnom dijelu (Slavonija, Baranja, Gorski kotar), a u priobalju je rijetkost. Rasprostranjenost po državama ovog prostora kreće se ovako: Hrvatska 29%, [[Slovenija]] 23%, [[Bosna i Hercegovina]] 14% i [[Makedonija]] 9%.

Izgled srne ukazuje na skladno, vitko, lagano i vrlo pokretno tijelo. Križa su nešto viša od grebena. Noge su vitke i duge, [[papak|papci]] crni. Srne unatoč tome ipak nisu ustrajni trkači. [[Rep]] je kratak i jedva vidljiv. Duljina od [[njuška|njuške]] do repa iznosi 130-140 cm, a visina u grebenu 75 cm. Težina ovisi o području,hrani, godišnjem dobu, fiziološkom stanju i spolu (ženke su 5-10 % lakše). Težina je obično oko 25 +/- 3 kg, ali može dosegnuti i do 40 kg. Zubna formula odrasle jedinke je I 0/4, C 0/0, P 3/3, M 3/3 dakle sveukupno ima 32 stalna [[zub|zuba]]a. Lane ima 20 [[mlječni zubi|mlječnih zubi]]. Kreće se hodom, kasom i skokom. Odličan je plivač te se kupa i nikad se ne kaljuža poput [[jelen|jelena]]a i [[svinja]]. Ljetna [[dlaka]] je rđastocrvena, a zimska kestenjastosiva. Stražnjica je obrasla bijelom dlakom, koja je ljeti manje uočljiva nego zimi. Lane je smeđe sa bijelim pjegama do prvog [[linjanje|linjanja]], nakon čega izrasla dlaka prekrije ove pjege. Srna mjenja godišnje dlaku dva puta i to u proljeće i početkom jeseni. Vrijeme linjanja je ovisno o nadmorskoj visini, zdravlju i dobi životinje. Za obilježavanje [[teritorij|teritorija]]a i druge oblike mirisne komunikacije srnama služe specijalizirane kožne [[žlijezda|žlijezde]]. Ove žlijezde nalaze se između [[papak|papaka]]a zadnjih nogu (podmazuju kožu interdigitalnog područja, ostavljaju mirisni trag), ispod skočnog zgloba sa vanjske strane (tarzalni organ) su [[žlijezda lojnica|žlijezde lojnice]], koje također ostavljaju miris na vegetaciji o koju se životinja očeše. Srnjak na čelu ima čeonu žlijezdu, koja mu služi za označavanje granica područja, a u ženki žlijezde koje se nalaze na stražnjici vrhunac izlučivanja imaju u doba parenja. Od osjetila srna ima izvrsno razvijen sluh, njuh i okous. Vid je slabo razvijen jer je srnino oko astigmatično te vidi samo veće predmete i to nejasno a najbolje opaža kretanje.

Pari se u drugoj polovici srpnja i prvoj polovici kolovoza a ponekad i kasnije u 11. i 12. mjesecu. Kod srna koje se pare kasnije ne dolazi do prekida razvoja zametka tj. porod se odvija istovremeno sa onima koje su bile u embrioteniji. Srnjak prati srnu koja se tjera i to traje 4 dana, a potom je napušta i traži drugu. Tako oplodi 4-5 srna. Jajna stanica se nakon oplodnje ne učvrsti nego slobodno pliva u maternici i neprimjetno se razvija (embriotenija) do polovice prosinca tek nešto. Od tada počinje intenzivni razvoj tako da porod pada u 5. ili 6. mjesecu. Srna nosi 150 (285-290 dana sa embriotenijom) Prvorotke donose na svijet pretežno jedno, a kasnije dva laneta, rjeđe tri ili više jer to ni za doljenje a prema tome ni za preživljavanje nije povoljno premda srna ima četiri sise. Kod blizanaca lanad može biti raznog ili istog spola. Parenje počinje istovremeno u nizini i u [[planine|planinama]] i traje jednako dugo dok lanjenje u planinama nastupa nešto kasnije, jer embriotenija traje dulje jer nepovoljne prilike traje dulje u planinama. Za vrijeme prehrane srna brižljivo skriva lanad. Lane teži 1.2-1.7 kg a siše sve do studenog. Postaje spolno zrelo sa 14 mjeseci.