Verzija na datum 26 januar 2014 u 01:38 uredi Kolega2357 (razgovor \| doprinos) 20.730.146 izmena m →‎Izvori ← Starija izmjena		Verzija na datum 24 juni 2014 u 19:47 uredi poništi Kolega2357 (razgovor \| doprinos) 20.730.146 izmena m robot kozmetičke promjene Novija izmjena →
Red 1: [[Datoteka:12-05-08 AS1.JPG\|minijatura\|Solarna termalna elektrana od 150 MW ]] '''Solarne termalne elektrane''' su izvori [[električna struja\|električne struje]] dobivene pretvorbom sunčeve energije u toplinsku tako što zagrijavamo fluid ili krutinu, a zatim taj produkt iskoristimo u kružnom procesu (najčešće se koristi Rankineov) za generiranje električne energije. S obzirom na to da nemaju štetnih produkata prilikom proizvodnje električne energije, a imaju razmjernu dobru efikasnost (20-40 %), proriče im se svjetla budućnost. Kako je količina energija koja pada na površinu izuzetno velika, izgradnjom takvih elektrana na sunčanim područjima (npr. Sahara) mogao bi se energijom opskrbljivati veliki dio potrošača, barem dok ne uzmemo ekonomiju u obzir. Ipak, čak i kao manji energetski sustav mogu postati vrlo bitan faktor (npr. na [[otoci]]ma). Napredak ove tehnologije ovisi i o samom Rankineovom kružnom procesu. Trenutno eksperimentira s vodikom kao radnom tvari pošto ima veliki specifični toplinski kapacitet (c<sub>p</sub>=14.235 kJ/ (kg K)) jer je prijenos topline definiran kao umnožak mase, specifičnog toplinskog kapaciteta i razlike temperatura. Red 15: {{Glavni\|Parabolični kolektor}} Oni su najstariji i najčešće korišteni tip koncentrirajućih solarnih termalnih elektrana (90 %). Takve elektrane uglavnom generiraju između 14-80 MW. Sastoje se od dugih nizova [[parabolično zrcalo\|paraboličnih zrcala]] (zakrivljenih oko samo jedne osi) i kolektora koji se nalazi iznad njih. Njihova je prednost što je potrebno pomicanje zrcala samo kada je promjena položaja Sunca u ortogonalnom smjeru, dok prilikom paralelnog pomaka to nije potrebno jer [https://hr.wikipedia.org/wiki/Svjetlost svjetlost] i dalje pada na kolektore. Kroz kolektore najčešće struji sintetičko [https://hr.wikipedia.org/wiki/Ulje ulje] koje se pod utjecajem Sunčevih zraka zagrijavaju do maksimalnih 390  °C. Efikasnost u tim slučajevima je oko 14-16 %, dok korištenjem otopljene soli možemo postići maksimalno 550  °C, a efikasnost raste na 15-17 %. S druge strane, glavni problem je što se otopljena sol zaledi na temperaturama između 120-200  °C, a ta pojava se mora spriječiti.<ref name=parabolic /> [[Datoteka:PS10 solar power tower.jpg\|minijatura\|PS10 solarni toranj od 11 MW]] Red 22: {{Glavni\|Solarni tornjevi}} Ove elektrane imaju veliki broj zrcala postavljenih oko središnjeg mjesta gdje se nalazi toranj. Zrcala su upravljana računalima te pomoću njih pronalaze najbolji kut za reflektiranje prema solarnom tornju. Ovisno o radnoj tvari možemo postići vrlo visoke temperature. Osim ranije spomenutih rastopljenih soli i sintetičkih ulja, možemo koristiti i plinove kako bi postigli temperature iznad 800  °C. Trenutno najisplativije je koristiti rastopljenu sol pri 565  °C, iako se smatra da će se kroz par godina prijeći na plinove pri visokim [https://hr.wikipedia.org/wiki/Temperatura temperaturama.] Trenutno je u izgradnji najveća elektrana [https://en.wikipedia.org/wiki/Ivanpah_Solar_Power_Facility Ivanpah] (California) koja će za generiranje 370 MW koristiti vodenu paru pri 565  °C uz učinkovitost od 29 %. Nedostatak ove tehnologije je što zahtijeva relativno ravnu površinu, naime cijela radna površina (polje zrcala) dopušta maksimalno odstupanje od svega 1 % na ravninu. <ref name=toranj /> [[Datoteka:Four-solaire-odeillo-02.jpg\|minijatura\|Solarni tanjur]] Red 28: === Solarni tanjuri === Zbog paraboličnog izgleda podsjećaju na satelitske tanjure, ali su otprilike 10 puta veći. Zrake svjetlosti, odbijajući se od zrcala, padaju u jednu točku (kolektor) koji se nalazi iznad njih. Tu se razvijaju temperature oko 900  °C , a za dobivanje električne energije se koristi [https://hr.wikipedia.org/wiki/Stirlingov_motor\| Stirlingov] ili [[Parni stroj\|parni motor]]. Radna tvar je helij ili vodik, a s njima se po jednom tanjuru koji generira snagu između 5-50 kW se postiže efikasnost od 30 %.Zbog pomičnih mehanizama potrebna su česta servisiranja, a cijeli sustav zahtijeva rotaciju oko dvije osi i skupa parabolična zrcala, što se na kraju odražava na ukupnoj isplativosti ovakvog sustava.<ref name=tanjur /> [[Datoteka:Compact Linear Fresnel Reflector Absorber.jpg\|minijatura\|Način rada Fersnel reflektora]] Red 46: {{Glavni\|Toplinsko uskladištenje sunčeve energije}} Efikasnost ovih elektrana se povećava ugradnjom sustava za skladištenje energije, čime se dobiva i na pouzdanosti. Ti se sustavi baziraju na pohranjivanju toplinske energije u materijal velike energetske gustoće. Trenutno se kao takav materijal koristi rastopljena [[sol]], čiji je sastavni element [[natrij]] - metal velike energetske gustoće. Također se danas koristi para pod visokim pritiskom (50 bara na 285 °C), ali vrijeme pohrane je svega jedan sat. [[Elektrane\|Elektrana]] u [https://en.wikipedia.org/wiki/Cloncurry,_Queensland Cloncurryu] (Australija) će koristiti pročišćeni [[grafit]], kada bude izgrađena. == Solarne elektrane u pogonu == Red 71: # Al-Abdaliya – Kuvajt, 280 MW, parabolični kolektori == Projekt Desertec == [[Datoteka:Fullneed.jpg\|mini\|desno\|250px\|Manji crveni kvadrat (u sredini) označava [[površina\|površinu]] u [[Sahara\|Sahari]] od 17 000 [[Četvorni kilometar\|četvornih kilometara]] (trećina [[Hrvatska\|Hrvatske]]) koja bi, prekrivena [[Parabolično zrcalo\|paraboličnim zrcalima]] u sunčevoj termoelektrani proizvodila energiju dovoljnu za podmirenje svih potreba [[Europska Unija\|Europske Unije]]. Veći je crveni kvadrat (lijevo) površine nešto veće od Hrvatske i označava površinu pod kolektorima za proizvodnju električne energije za cijeli svijet (podaci dostupni iz Njemačkog zrakoplovnog centra ili DLR, 2005.).]] Red 78: Projekt Desertec je najveća [[udruga]] za korištenje Sunčeve energije u svijetu, vrijedi 400 milijardi [[euro\|eura]], a njemačka vlada [[Angela Merkel\|Angele Merkel]] obećava mu jamstva za [[kredit]]e u pohodu na Sjevernu Afriku. [[Njemačka]] je postala vodeća zemlja u iskorištavanju Sunčeve energije. Rainer Brüderle, liberal i [[ministar]] za gospodarstvo u vladi Angele Merkel, objelodanio je da će njegova vlada financijski podupirati 20 njemačkih korporacijskih divova u pripremi projekta Desertec i davati im jamstva pri traženju kredita nužnih za troškove gradnje od 400 milijardi eura. == Pogledaj još == * [[Obnovljivi izvori energije]] * [[Električna energija]] * [[Solarna energija]] * [[Elektrana]] == Izvori == Red 96: }} == Izvori == * [http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/index.php?title=Glavna_stranica Osnove energetike] * [http://setis.ec.europa.eu/ Setis] * [http://www.mojaenergija.hr/index.php/me Moja energija] * [http://www.irena.org/DocumentDownloads/Publications/IRENA-ETSAP%20Tech%20Brief%20E10%20Concentrating%20Solar%20Power.pdf www.irena.org] * [http://www.zelenaenergija.org/hrvatska/clanak/solarne-termalne-toplinske-elektrane/418 Zelena energija] * [http://setis.ec.europa.eu/about-setis/technology-map/2011_Technology_Map1.pdf/view Setis Europa] [[Kategorija:Sunčeve elektrane]]

Solarne termalne elektrane – razlika između verzija