Sloboda – razlika između verzija
Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
m Bot: Migrating 62 interwiki links, now provided by Wikidata on d:q2979 (translate me) |
m robot kozmetičke promjene |
||
Red 1:
{{otheruses}}
[[Datoteka:Li-ber-ty.jpg|thumb|desno|Antički simbol slobode]]
'''Sloboda''' ({{jez-gr|ἐλευθερία}} {{jez-lat|libertas}})
[[Sumer]]ska klinasta riječ ''ama-gi'', je najstariji pisani simbol koji predstavlja ideju slobode. [[Biblija]] govori o tome da je [[Mojsije]] izbavio narod iz ropstva i odveo ga u slobodu. U čuvenom govoru [[Martin Luther King|Martina Luthera Kinga]] «''[[I Have a Dream]]''», citirao je staru duhovnu pjesmu crnih američkih robova: «''Napokon slobodni! Napokon slobodni! Hvala Bogu Svevišnjem napokon smo slobodni!''»
Red 23:
{{citat3|Odreći se svoje slobode, to znači odreći se svakog svojstva čoveka, čovečanskih prava, čak i svoje dužnosti... Oduzeti svaku slobodu svojoj volji znači oduzeti svaku moralnost svojim delima.|[[Ruso]], Društveni ugovor<ref>Odeljak "O ropstvu", Društveni ugovor, Beograd 1949, str. 13</ref>}}
[[Kant]] smatra čoveka kao [[čula|čulno]] biće neslobodnim. Za njega je sloboda u negativnom smislu nezavisnost od uzroka čulnog sveta, a sloboda u pozitivnom smislu je autonomija uma,
[[Fihte]] smatra da na početku filozofije mora stajati misleći subjekt, [[ja]] koje „se samo postavlja“. U tom samopostavljanju izraženo je „činodejstvo“ (nem. ''Tathandlung''). Ja je snaga koja je iznutra nezavisna od svih uticaja izvana. U toj unutrašnjoj nezavisnosti počiva sloboda, čiji je beskonačni cilj usavršavanje [[čovek]]a. Da bi se očuvala razvojna dinamika, Fihte je uveo pojam »ne-ja« kao tačku otpora i suprotstavljanja.<ref name="Enciklopedija političke kulture"/>
| |||