Računarska sigurnost – razlika između verzija
Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
m Bot: migracija 1 međuwiki veza sada dostupnih na stranici d:q3510521 na Wikidati |
m robot kozmetičke promjene |
||
Red 18:
=== Anti-virusni softver ===
{{glavni|Antivirusni program}}
Uloga antivirusnog softvera na [[računar]]u je spriječiti aktiviranje poznatih zlonamjernih [[program|aplikacija]], poznatijih pod nazivima [[računarski virus|virusi]], [[Računarski crv|crvi]] i [[trojanski konj (računarstvo|trojanski konji]]. Ovi nametnici ometaju ili čak onemogućuju normalan rad na vašem [[računar]]u, a mnogi od njih se usput nastoje i proširiti na druge [[računar]]e, zbog čega možete imati problema s vašim pružateljem [[internet]] usluga i drugim korisnicima.<br />
Antivirusni [[softver]] prepoznaje zlonamjerne aplikacije koje su mu poznate, što čini uspoređivanjem njihovog koda s bazom takozvanih antivirusnih definicija. <br />
Neki antivirusni alati nude i metodu pod nazivom [[heuristika]] koja nastoji prepoznati nametnike po njihovom ponašanju, međutim budući da autor zlonamjerne aplikacije može isprobati svoj kod [[Antivirusni program|antivirusnim]] programom prije puštanja na [[Internet|mrežu]], ova je metoda vrlo niske efikasnosti. Zbog toga je vrlo važno redovno ažurirati definicije vašeg antivirusnog softvera posjećivanjem [[stranica|stranice]] proizvođača ili korištenjem automatskog ažuriranja dostupnog u većini antivirusnih alata ([[automatic update]]).<br />
Kada antivirusni softver prepozna zlonamjernu aplikaciju koja se želi aktivirati, obično postavi pitanje korisniku što želi učiniti. Tipični ponuđeni odgovori su "obrisati", "očistiti", "karantenizirati" i "ignorirati". Obično je cijela [[datoteka]] zlonamjerna, zbog čega je opcija "obrisati" najlogičniji izbor.
Red 26:
{{glavni|Lični firewall|hardverski firewall}}
Osobni firewall (izvorno [[:en:Personal firewall|''personal firewall'']]) je [[program|aplikacija]] koja nadzire komunikaciju između [[računar]]a i [[Internet|mreže]]. Njegova je uloga ograničiti tu komunikaciju na onu predviđenu normalnom upotrebom [[računar]]a, čime se postiže zaštita od neovlaštenog pristupa. U praksi nas osobni firewall štiti od pokušaja preuzimanja kontrole nad našim [[računar]]om zlonamjernim pristupom njegovim servisima. Najčešći oblik takvog pristupa jesu mrežni [[Računarski crvi|crvi]] koji se na taj način šire. Nakon instalacije na vaš [[računar]], osobni firewall nadzire aktivnosti drugih [[program|aplikacija]] (npr. web-pregledača) i uređaja putem kojih pristupate mreži (npr. [[modem]] ili [[mrežna kartica]]). <br />
Kako bi što više pojednostavili podešavanje, proizvođači osobnih firewalla većinom su se odlučili komunikaciju kroz [[Internet|mrežne]] uređaje podijeliti na [[računar]]e kojima vjerujemo i s kojima dijelimo svoje resurse (lokalna [[Internet|mreža]]) i ona prema kojima smo nepovjerljivi (ostatak [[Internet]]a). S aplikacijama je sličan slučaj: web-pregledaču i [[e-mail]] klijentu dopustit ćemo da slobodno komuniciraju s ostalim [[računar]]ima na [[Internet]]u, dok aplikaciji čije nam porijeklo nije poznato obično to nećemo dopustiti. Takva je aplikacija možda [[Računarski crv|crv]] koji se nastoji proširiti ili neka aplikacija instalirana bez našeg znanja koja želi nekome poslati naše šifre i druge povjerljive podatke.
Red 33:
Za neželjene aplikacije vjerovatno ste čuli pod nazivom [[spyware]], [[adware]] i [[dialeri]]. Njihovi uklanjatelji poznati su pod nazivom [[anti-spyware]] i djeluju na sličnoj osnovi kao i antivirusni softver - prepoznaju unaprijed ugrađene definicije poznatih neželjenih aplikacija. Doduše, dok je većina antivirusnog softvera stalno aktivna, uklanjatelji neželjenih aplikacija uglavnom se pokreću na zahtjev korisnika. Osim što štite vašu privatnost, ovi se alati brinu i o zaštiti vaše [[e-mail]] adrese od neželjenih poruka (obično su e-mail adrese na računaru prvo što spyware "ukrade").
Neki od uklanjatelja, npr. SpyBot Search & Destroy, imaju mogućnost trajne zaštite vašeg web-pregledača uklanjanjem nekih njegovih ranjivosti i blokiranjem neovlaštenog pristupa vašoj početnoj stranici te podešavanjima pretraživanja [[Internet]]a.(najviše važi za [[Internet Explorer]]).<br />
Budući da kao i antivirusni softver zahtijeva stalno ažurne definicije kako bi mogao prepoznati nove oblike neželjenih aplikacija, potrebno je nove definicije često i redovito preuzimati s Interneta putem web-stranice proizvođača ili ugrađene mogućnosti automatskog ažuriranja.
=== Sigurnosne zakrpe ===
Sigurnosne zakrpe su obično mali instalacijski paketi koje proizvođač operativnog sistema ili neke aplikacije objavljuje kao reakciju na otkriveni propust. U tom se paketu nalazi ispravljena verzija dijela aplikacije u kojem se nalazi greška i kôd potreban da se staro rješenje zamijeni novim.<br />
Korisnicima Microsoftovog operativnog sistema Windows najvažnije su zakrpe za sam [[operativni sistem]] određene verzije i za web-pregledač Internet Explorer. Također su važne sigurnosne zakrpe za alate kao što su osobni [[firewall]] i [[antivirusni program]]. <br />
Do sigurnosnih zakrpa možete doći posjetivši stranicu proizvođača aplikacije koju želite zaštititi. Korisnici operativnog sistema Windows mogu koristiti servis [[Windows Update]].
Red 48:
=== Preventive ===
U većini slučajeva postoji više korisničkih aplikacija koje zadovoljavaju određenu primjenu - više različitih [[web]]-[[web browser|pregledača]], više [[e-mail]] klijenata i slično. Različite aplikacije ne rješavaju iste logičke probleme na jednak način premda se korisniku može činiti da se uglavnom ponašaju jednako. <br />
Zbog tog različitog pristupa, zlonamjeran kôd pisan s ciljem napada na najrašireniju aplikaciju na nekoj drugoj neće funkcionirati. Prema tome, upotrebom alternativnih aplikacija u svakodnevnom radu značajno smanjujete izloženost takvim napadima. Alternativne aplikacije neće biti bez propusta, no njihovi propusti će u manjem broju biti poznati i korišteni pri izradi novih [[Računarski virus|virusa]], [[Računarski crv|crva]], [[spyware]]a i sličnih nametnika.
==== Dobra sigurnosna praksa ====
Koristite i redovito ažurirajte sigurnosne alate. Alati smanjuju mogućnosti napada na vaš računar, čime vas svrstavaju u uži krug dobro zaštićenih korisnika. Ne postoji savršeno zaštićen računar, no uz malo truda vaš će biti manje privlačno potencijalnom napadaču. Kako je Microsoftov [[Internet Explorer]] najrašireniji [[web-pregledač]], većina zlonamjernog koda pisana je upravo s namjerom iskorištavanja njegovih propusta. Korištenjem [[Mozilla Firefox]] ili nekog drugog alternativnog web-pregledača uveliko smanjujete mogućnost zloupotrebe vašeg računara. <br />
Također bi na svom računari trebali imati instalirane: [[Antivirusni program|antivirus]], [[firewall]], [[anti-spyware]] i alternativni [[web browser|web-pregledač]] kao što je [[Mozilla Firefox]] ili [[Opera (preglednik)|Opera]]
Red 72:
=== [[Računarski virus|Virusi]] ===
Zlonamjeran [[program]] koji nazivamo virusima prepoznajemo po mogućnosti samoumnožavanja. Kada se izvrše na računaru, među prvim koracima nastoje pronaći sljedeću žrtvu i njoj poslati vlastitu kopiju. Virusi se od crva razlikuju po tome što "inficiraju" neku datoteku, odnosno svoj kod dodaju na neki već postojeći, čekajući da se ta datoteka upotrijebi kako bi se ponovno aktivirali. Neke viruse su zamijenili crvi koji svoj kod u cijelosti pohranjuju u stalnu memoriju, na što skrovitije mjesto.<br />
U pravilu, dodaci u e-mail-ovima za koje niste potpuno sigurni da dolaze iz povjerljivog izvora i da ih očekujete zaslužuju sumnju. Ukoliko su još uz to i izvršni (prilikom pregleda postaju aktivni, odnosno upravljaju vašim računarom), sumnja postaje nužnost. Izvršni privici mogu se pojaviti u obliku mnoštva nastavaka, a najučestaliji su: bat, exe, pif, scr, cmd, vbs i js.
Red 97:
Osobe koje su zaslužne za unaprijeđivanje računarske sigurnosti.
* [[Ross Anderson]]
* [[Steven M. Bellovin]]
* [[Edward Felten]]
* [[Butler Lampson]]
* [[Bruce Schneier]]
* [[Gene Spafford]]
* [[David Wagner]]
== Također pogledajte ==
* [[Spam]]
* [[Hoax]]
* [[Internet]]
* [[Računarske mreže]]
Red 115:
* [[Programski kod]]
* [[CAPTCHA]]
* [[FreeOTFE
* [[WEP]]
* [[WPA]]
| |||