Rammelsberg – razlika između verzija

Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
m Bot: popravljanje preusmjeravanja
Kolega2357 (razgovor | doprinos)
m robot kozmetičke promjene
Red 8:
|poveznica = http://whc.unesco.org/en/list/623
|država = {{GER}}
<br />
<center>{{Lokacijska karta|Njemačka|width=200|float=center
|caption=|mark=Maailmanperintökohde 772b tunnusosa.svg|marksize=10
Red 20:
== Povijest ==
[[Datoteka:HerzbergerTeich.jpg|mini|lijevo|<center>Vodovodni sustav ''Herzberger Teich'']]
[[fileDatoteka:Underground Water Mill of Rammelsberg.jpg|mini|lijevo|<center>Podzemni vodeni mlin]]
[[Rudarstvo]] u Rammelsbergu je prvi put spomenuto u [[saksonija|saskim]] kronikama Widukinda iz Corveya ''Res gestae saxonicae sive annalium libri tres'', iz oko 968. god. No, novijia arheološka istraživanja pretpostavljaju da je na lokaciji Düna (blzu [[Osterode]]a) rudarstvo postojalo još 2,000 godina ranije. Najstarija naselja potječu iz 3. i 4. st., a nalaze se oko 30 km južno od Rammelsberga. U njima je pronađena ne samo pred-industrijska oprema za taljenje, nego i ostaci rudače za koju je bez sumnje identificirano da potječe iz Rammelsberga.
 
Privučen bogatim nalazima srebra [[Henrik II.]], car [[Sveto Rimsko Carstvo|Svetog Rimskog Carstva]], je 1005. god. dao izgraditi [[Kaiserpfalz]] na južnom obronku Rammelsberga. Rudnici su postali carskim posjedom, te kasnije posjedom carskog grada Goslars. God. 1552., prava su pripala vojvodi [[Henrik V., vojvoda Brunswick-Lüneburga|Henriku V. od Brunswick-Lüneburga]]. Iz rudnika u Rammelsbergu pretpostavlja se kako je izvađeno oko 27 milijuna tona rudače. Kontinuiranost iskorištavanja rudnika u Rammelsbergu se odvijala u više faza. Izvorno je bio [[rudnik]] [[srebro|srebra]], poslije se vadi [[bakar]], i naposlijetku [[olovo]]. [[Rudača]] je sadržavala u prosjeku 14% [[cink]]a, 6% olova, 2% bakra, 1 g/t [[zlato|zlata]] i 140 g/t srebra.<ref>Walcher E. Large D,'' The Rammelsberg massive sulphide Cu-Zn-Pb-Ba-Deposit, Germany: an example of sediment-hosted, massive sulphide mineralisation'', Časopis Mineralium Deposita, 1999., br. 34, str. 522.–538.</ref> Ležišta rudače su osiromašena tek 1980ih i tvrtka [[Preussag]] ih je zatvorila 1988. god. Tada je osnovan i Muzej rudarstva u Goslaru kako bi se sačuvala povijest rudarstva i rudarske opreme; danas jedan od prestižnih muzeja europske industrijske baštine.
 
== Bilješke ==
{{izvori}}
* Stoppel D., ''Spuren des Bergbaus im Westharz'',Časopis Akad br. 20, Geowiss, Hannover, 2002. str. 77.–84.
 
== Vanjske poveznice ==
 
* [http://www.rammelsberg.de/index.php?s=41&m=1&l=en Službene stranice]
 
=== Ostali projekti ===
{{WProjekti
|commonscat=Rammelsberg