Projekt Desertec – razlika između verzija

[[Datoteka:DESERTEC-Map large.jpg|mini|desno|300px|Projekt Desertec je planirani [[projekt]] kojim bi se 17 000 [[Četvorni kilometar|četvornih kilometara]] [[Sahara|Sahare]] i [[Bliski istok|bliskoistočnih]] [[pustinja]] pokrilo [[Parabolični kolektor|paraboličnim kolektorima]] za potrebe proizvodnje [[električna energija|električne energije]] u [[Solarne termalne elektrane|sunčevim termoelektranama]], a sve kako bi [[Europska Unija]] do 2050. iz [[Obnovljivi izvori energije|obnovljivih izvora energije]] pokrivao 15% potreba za [[električna energija|električnom energijom]].]]

[[Datoteka:Fullneed.jpg|mini|desno|300px|Manji crveni kvadrat (u sredini) označava [[površina|površinu]] u [[Sahara|Sahari]] od 17 000 [[Četvorni kilometar|četvornih kilometara]] (trećina [[Hrvatska|Hrvatske]]) koja bi, prekrivena [[Parabolično zrcalo|paraboličnim zrcalima]] u [[Solarne termalne elektrane|sunčevim termoelektranama]] proizvodila energiju dovoljnu za podmirenje svih potreba [[Europska Unija|Europske Unije]]. Veći je crveni kvadrat (lijevo) površine nešto veće od Hrvatske i označava površinu pod kolektorima za proizvodnju električne energije za cijeli svijet (podaci dostupni iz Njemačkog zrakoplovnog centra ili DLR, 2005.).]]

Projekt Desertec se najviše kritizira zbog političke nestabilnosti u regiji, primjerice spora Maroka i Alžira o marokanskoj okupaciji zapadne Sahare, zbog [[Korupcija|korumpiranosti]] nekih režima, te opasnosti od političke ovisnosti država Sjeverne Afrike i Bliskog istoka o EU. No, riječ je o problemima koji bi postojali i koje bi trebalo rješavati i bez Deserteca, a Njemačka u međuvremenu nastavlja otvarati prostor svojim tvrtkama. Procjenjuje se da će gradnja pogona stajati 350 milijardi eura, te da će još 50 milijardi koštati [[Elektroenergetski sustav|dalekovod]] kojim će se električna energija iz pustinja dopremati u Europu.

 

 

U međuvremenu povučen je i prvi konkretan potez. Kraljevina [[Maroko]] ima i osmišljene projekte i već je raspisala natječaj za izgradnju [[Solarne termalne elektrane|sunčeve elektrane]] u gradu Ouarzazate, gdje će [[parabolično zrcalo|parabolična zrcala]] zauzeti prostor od 12 [[Četvorni kilometar|četvornih kilometara]]. Udruga Desertec planira izgraditi [[elektrana|elektranu]], koja će proizvoditi električnu struju i [[Sunčev toplovodni sustav|grijati vodu]]. Najkasnije za 5 godina radovi bi trebali biti gotovi (2017.), a elektrana snage 500 [[vat|MW]] puštena u pogon. Trećina proizvedene struje trebala bi ostati u Maroku, a dvije trećine bile bi isporučene [[Europa|Europi]]. Njemačka bi također trebala sudjelovati u tom projektu. <ref> [http://www.obnovljivi.com/svijet/873-desertec-gradi-prvu-solarnu-elektranu-u-maroku] "Desertec gradi prvu solarnu elektranu u Maroku", www.obnovljivi.com, 2011.</ref>

 

U [[Tunis]]u se započinje s projektom pod nazivom TuNur. Koristeći tisuće zrcala koja će pratiti tunisko [[Sunce]] i koristiti njegovu [[toplina|toplinu]] za proizvodnju električne energije, Sunčeva termoelektrana TuNur će na kraju proizvoditi 2 [[vat|GW]] struje, otprilike dvostruko više od prosječne [[nuklearna elektrana|nuklearne elektrane]]. Projekt razvija [[tvrtka]] Nur Energie i njezini tuniski partneri, predvođeni tvrtkom Top Oilfield Services, a plan obuhvaća izgradnju u nekoliko koraka. Početak prvog koraka se očekuje 2014., a prvi izvoz električne energije u Europu do 2016., putem novog dalekovoda prema [[Italija|Italiji]]. Projekt je osmišljen tako da se smanji potreba za vodom na minimum pomoću suhog, zračnog sustava hlađenja. <ref> [http://www.zelenaenergija.org/hrvatska/clanak/pustinje-tunisa-dostavljat-ce-cistu-energiju-u-europske-domove-do-2016/2823] "Pustinje Tunisa dostavljat će čistu energiju u europske domove do 2016.", www.zelenaenergija.org, 2011.</ref>