Predromanika – razlika između verzija

[[Datoteka:Zadar2.jpg|thumb|right|200px|Predromanička '''[[crkva Sv. Donata]]''' u [[Zadar|Zadru]] iz 9. stoljeća.]]

 

Ona se, prema najutjecajnijim narodima, dijeli na:

* ''Karolinšku umjetnost'' (8. - 9. st.) i

* ''Otonsku umjetnost'' (10. st.).

 

 

[[Datoteka:Mausoleo di Teodorico 1978.jpg|thumb|lijevo|'''[[Teodorikov mauzolej]]''' u [[Ravenna|Ravenni]] ([[Italija]]), 6. st.]]

[[Datoteka:Santa maria del naranco-001.jpg|thumb|250px|right|Kraljevska palača, kasnije '''crkva Santa María del Naranco'''. Primjer Asturijske umjetnosti ''Ramirense'' perioda u [[Španjolska|Španjolskoj]] ([[711.]]-[[910.]]).]]

Zajedničke likovne karakteristike umjetnosti u doba seobe naroda jesu izrazita [[ornament]]ika i dekorativnost.

 

[[Datoteka:KellsFol034rChiRhoMonogram.jpg|thumb|Stranica evanđelistara "Knjiga Keelsa" iz 7. st. s inicijalom Chi Rho. Slova Chi i Rho su prva slova riječi "[[Krist]]" na [[Grčki jezik|Grčkom]]. [[Dublin]], [[Irska]].]]

Najstarija ilustrirana Biblija je ''[[Bečki Genesis]]'', s početka 6. st. Ukrašena je bogatim ilustracijama u formi kontinuirane naracije što znači da slika ispod teksta opisuje prizor iz teksta.

 

{{glavni|Starohrvatska umjetnost}}

[[Datoteka:Sveti Kriz Nin.jpg|thumb|250px|<center>[[Crkva sv. Križa u Ninu]].]]

[[Datoteka:Bascanska ploca.jpg|thumb|250px|<center>[[Bašćanska ploča]], glagoljični spomenik pisan prijelaznim tipom glagoljice, 11. st.]]

Prve crkve su podizane kao kraljevske bogomolje, a kasnoantički utjecaj je bio najjači u Dalmaciji zbog gustoće kasnoantičke urbanizacije. Postepeno je taj utjecaj negiran i dolazi do pojednostavljivanja, mijenjanja naslijeđenih oblika i čak stvaranja originalnih tipova građevina. Sve one (desetak većih i stotinjak manjih) građene su od ''lomljenca'' (grubo lomljena kamena povezanih debelim slojem žbuke izvana). Veće su uglavnom uzdužne, jednobrodne ili trobrodne, takva je i ''[[crkva sv. Spasa na vrelu Cetine]]'' iz 9. st. Crkva ima snažne oble [[kontrafor]]e (izvanjske stupove) što joj daju osobine utvrde, pojačano i naglašeno moćnom kulom – [[zvonik]]om usred pročelja.

 

Manje crkve su raznovrsnih zanimljivih oblika (uzdužne ili centralne):

 

Najveća i najsloženija crkva kružne osnove iz 9. st. je ''[[Crkva Sv. Donata|crkva sv. Donata]]'' u Zadru. Oko njezine kružne jezgre – nad kojom je izvorno bila kupola – ovija se prstenasti brod s trima apsidama na istoku, a taj oblik se ponavlja i na katu. Po veličini i ljepoti sa crkvom sv. Donata može se usporediti samo ''[[Dvorska kapela Karla Velikog]] u Aachenu''.

''Oltarne pregrade'' i prozori tih crkava bili su ukrašeni prozirnim plitkim vrpčastim ornamentom koji po načinu kako su oblici na njima bili isprepleteni nazivamo [[pleter]]om. Ti pleteri su bili živo obojeni (crvenom, modrom i žutom), a kako se slike (koje se spominju u pisanim izvorima, npr. ''[[Evanđelistar]] iz Splita'', 8.–11. st.) nisu očuvale, oni su i jedini ostaci starohrvatskog slikarstva. Ponegdje je pleter zamijenjen prizorom s likovima iz Evanđelja (kao u ''sv. Nedjeljici'' u Zadru) ili života (kao ''Reljef kralja'' u [[Split]]u) ili natpisom na hrvatskom jeziku ([[glagoljica|glagoljici]]).

 

{{glavni|Karolinška renesansa}}

[[Datoteka:Aachen Dehio 1887.jpg|thumb|lijevo|250px|<center>Presjek i tlocrt ''[[Dvorska kapela Karla Velikog|Dvorske kapele Karla Velikog]]'' u [[Aachen]]u, rano 9. st.]]

Iz istog vremena je i ''[[Codex Aureus]]'' ili “Zlatna knjiga” - knjiga o pravilima ponašanja, zakonik za vladanja Pipina malog. Korice za knjigu su potpuno urađene iskucavanjem zlatnim pločama i [[Inkrustracija|inhrustrirana]] dragim kamenjem.

 

 

[[Datoteka:Gerokreuz full 20050903.jpg|thumb|200px|'''[[Geronov križ]]''', kasno 10. st., [[Köln]]ska katedrala.]]

'''Otonska umjetnost''' spada u fazu kasne predromanike, i to u području današnje Njemačke gdje je vladala [[Oton I.|Otonska]] dinastija u 10. st. Otonska kao i Karolinška dinastija njeguje tzv. aristokratsko-dvorski karakter, što znači da je sva umjetnička produkcija vezana samo za dvor i samostan. Otonska dinastija je također sponzorirala brojne i vrlo važne škole rukopisnog slikarstva (''samostan [[Raischenau]]''). Karakteristika Otonske umjetnosti je ljubav spram [[bjelokost]]i, što se vidi u brojnim reljefima. Jedini primjer pune plastike iz ovog razdoblja je tzv. ''[[Geronov križ]]'' koji se danas čuva u [[Köln]]skoj katedrali. Na njemu je neobično [[Realizam (likovna umjetnost)|realističan]] prizor Krista za to vrijeme.

 

 

* [[Islamska umjetnost i arhitektura]]

{{izvori}}

 

 

{{commonscat|Medieval art}}

 

{{Zapadnaumjetnost}}