Palestinske teritorije – razlika između verzija
Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
Nema sažetka izmjene |
m robot kozmetičke promjene |
||
Red 23:
valuta = [[izraelski šekel]] |
stoti_dio_valute = 100 agora |
vremenska_zona = +2 <br /> [[UTC]] +3 ljeti |
himna = [[Biladi]] |
internetski_nastavak = .ps |
pozivni_broj = 970 |
komentar = <sup>1</sup> Jeruzalem kao glavni grad proklamirani je cilj Palestinske Uprave.<br /><sup>2</sup>Na temelju procjene.<br /><sup>3</sup>Neovisnost proglasilo [[Palestinsko Nacionalno Vijeće]] u Alžiru.|
moto =
}}
Red 35:
'''Država Palestina''' s punim suverenitetom još ne postoji, ali Palestinska samouprava, s određenim državnim ovlastima na teritoriju Palestinskih autonomnih područja, prihvaćena je od strane pojedinih arapskih zemalja kao država. Zapadne vlade i [[Ujedinjeni narodi]] prihvaćaju tu državnu tvorevinu samo u ograničenom obliku.
== Zemljopis ==
Palestinska područja sastoje se od više eksklava međusobno razdvojenih područjima naseljenim Izraelcima, kako u Pojasu Gaze, tako i na Zapadnoj obali. Pojas Gaze, osim s Izraelom, graniči s [[Egipat|Egiptom]] i Sredozemnim morem. Naziv Zapadna obala odnosi se na zapadnu obalu rijeke [[Jordan (rijeka)|Jordan]]. To područje graniči s jedne strane s [[Izrael]]om a s druge s Jordanom. Međutim, kontrolu granice s Jordanom ima Izrael, a Autonomna uprava polaže pravo na kontrolu te granice kao granice svog područja. Palestinska autonomna područja priznata su kao samostalna država samo u arapskim zemljama.
== Stanovništvo ==
Područja koja [[Palestinci]] zahtijevaju za sebe tradicionalno su naseljena pretežno arapskim palestincima, a manjine su [[Samaritanci]] i [[ortodoksni Židovi]] koji iz religioznih razloga odbijaju državu Izrael.
Red 45:
Po podacima iz CIA - Fact Book Gaza je 2005. imala 1 376 289, a Zapadna Obala 2 385 615 stanovnika. Zajedno su dakle imali 3 761 904 stanovnika. S obzirom na to da je površina Gaze samo 363 km2 a Zapadne Obale 5 878 km2 gustoća naseljenosti je jako velika. U Zapadnoj Obali je iznosila visokih 400 stanovnika/km2, a u Gazi čak 3 800 stanovnika/km2.
== Gospodarstvo i promet ==
Razvoj gospodarstva kao i prometa jako je ograničen činjenicom da su palestinska područja prostorno razdvojena. U [[Gaza(grad)|Gazi]] postoje zračna i morska luka. Područja su međusobno povezana cestama koje redovno prekidaju kontrolne točke Izraelske vojske.
Red 51:
Najveći donator Palestinaca su u proteklih 10 godina bili [[Ujedinjeni narodi]] s 2 milijarde [[euro|eura]].
== Povijest ==
Za povijest ovog područja prije 1948. vidi [[Povijest Izraela i Palestine]]
Palestinska autonomna područja nalaze se na području nad kojim je mandat upravljanja imala Velika Britanija. Godine [[1948]]. [[Jordan]] je zauzeo Zapadnu obalu rijeke Jordan, a Egipat Pojas Gaze. Nakon [[Šestodnevni rat|Šestodnevnog rata]] [[1967]]. Zapadnu su obalu kao i Pojas Gaze zauzele izraelske vojne snage.
=== Put prema priznanju države ===
''Vidi također: [[Uspostava i povijest Države Izrael]], [[Bliskoistočni sukob]].''
Red 71:
[[Ugovor iz Osla|Ugovorom iz Osla]] postignuta je današnja autonomija, koja treba prethoditi državi sposobnoj za život. Koji će dio Zapadne obale, pored onih dijelova kojima već sada upravljaju, pripasti budućoj palestinskoj državi je ključno pitanje cijelog [[Bliskoistočni sukob|bliskoistočnog sukoba]] . Arapi zahtijevaju cijelo područje Zapadne obale kao i [[Istočni Jeruzalem]], dok većina izraelskih dužnosnika želi zadržati bar najveća, ako ne i sva naselja.
== Politika ==
Politika [[Palestinska samouprava|Samouprave]] usmjerena je postizanju vlastite, nezavisne države za Palestince. Različite palestinske grupe imaju, u odnosu na područje zahtijevane države, različite ciljeve. [[PLO]] se nada državi koja će se sastojati od cijele Zapadne obale i Pojasa Gaze s [[Jeruzalem]]om kao glavnim gradom, dok [[Hamas]] zahtijeva čitavo područje države [[Izrael]] .
== Važni gradovi ==
* [[Gaza (grad)]]
| |||