Planinski masiv – razlika između verzija

[[datotekaDatoteka:Alpbach im Winter.jpg|thumb|left|260px|<center>[[Austrija|Austrijske]] [[Alpe]] [[zima|zimi]]]]

Sudar [[Litosferne ploče|litosfernih ploča]] liči na sudar [[automobil]]a, automobil se zbog siline udara skraćuje po dužini - i proteže u vis, ista se stvar događa i sa uzdizanjem planinskih masiva, kad se sudare dvije ploče.<ref name=think/>

=== Tektonski procesi koji stvaraju planinske masive ===

U nekim regijama, planinski masivi su formirani procesom skrućivanja [[kontinent]]alne mase, a ne sudaranjem dviju kontinentalnih ploča. Prije nekih 40 000 000 do 80 milijuna godina, tako je nastao [[Stjenjak]] u [[Kolorado|Koloradu]], [[Utah]]u i [[Wyoming]]u, a danas na taj način još uvijek rastu masivi [[Tanšan]] ([[Azija]]) i [[Atlas (planine)|Atlas]] u [[Sjeverna Afrika|Sjevernoj Africi]]. U principu unutarkontinentalni masivi nastaju [[rasjed]]anjem.<ref name=ande>{{cite web

U pogledu čvrstoće i debljine - sloj [[Litosfera|litosfere]] jako varira uokolo [[Zemlja (planet)|Zemlje]], od svega desetak do više od 200 km. Litosfera je puno čvršća od sloja na kom leži -[[Astenosfera|astenosfere]] (pogledajte članak [[Tektonika ploča]]). Čvrstoća [[Litosfera|litosfere]] rezultat je njezine temperature, debela litosfera postoji jer je vanjski omotač Zemlje relativno hladan. Hladna, zbijena, i zbog tog čvrsta [[Litosfera|litosfera]] može nositi veći raspon planina nego tanka litosfera, baš kao što debela [[led]]ena kora na jezeru]] ili rijeci]], može bolje izdržati težinu ljudi nego tanka kora leda.<ref name=tect/>

U pogledu [[Kemija|kemijskog]] sastava, a time i gustoće - [[Zemljina kora|zemljina kora]] je mekša od sloja na kom leži. Ispod [[ocean]]a, tipična debljina [[Zemljina kora|kore]] je samo 6 - 7 [[km]].<ref name=tect/> Po [[kontinent]]ima je prosječna debljina oko 35 km, ali na pojedinim dijelovima može doseći do 60 - 70 km ispod visokih planinskih masiva i visoravni. Dakle, većina masiva i visoravni leži na debelom sloju [[Zemljina kora|kore]]. Uz određene iznimke lakša [[Zemljina kora|kora]] pluta na čvršćem sloju, kao što [[ledenjak|ledenjaci]] plutaju po oceanima.<ref name=tect/>

Valja napomenuti da su [[Zemljina kora|kora]] i [[litosfera]] definirana različitim karakteristikama i ne predstavljaju isti sloj. Štoviše, varijacije u njihovoj debljini imaju različiti utjecaj na [[Topografija|topografiju]] iznad njih.<ref name=tect/> Neki planinski masivi i visoravni leže na debelom pojasu [[Zemljina kora|kore]]. S druge strane sloj [[Litosfera|litosfere]] ispod takvih područja, može biti tanak, ali njegova debljina ne igra značajnu ulogu u nošenju tog masiva. Ali ima masiva koji leže na debelim slojevima [[Litosfera|litosfere]], koja se pod njihovom težinom uvija prema dolje. [[Zemljina kora]] pod takvim masivima obično je deblja od normalne, ali ne tako debela kao u slučaju kad je sloj [[Litosfera|litosfere]] tanak.<ref name=tect/> Dakle snaga [[Litosfera|litosfere]] nosi planinske masive i puno deblji sloj [[Zemljina kora|kore]] nego što bi to bio slučaj, da tog debelog sloja [[Zemljina kora|kore]] nema. Tako na primjer, [[Himalaja]] vrši potisak na [[Zemljina kora|koru]] [[Indo-australska ploča|indo-australske ploče]], koja leži na sloju posebno hladne, guste [[Litosfera|litosfere]] koji je savinuta prema dolje pod visokom težinom planina koje nosi. Debljina [[Zemljina kora|zemljine kora]] u tom pojasu iznosi oko 55 km ispod najviših planina od 8 000 metara. Ipak najdeblji sloj [[Zemljina kora|zemljine kora]] od 70 km, leži dalje na sjeveru ispod [[Tibet]]a , čija je nadmorska visina je između 4 500 - 5 000 metara, ispod kojeg je sloj [[Litosfera|litosfere]] puno tanji od onog ispod Himalaje. Dakle snažna indijska [[litosfera]] pomaže nositi Himalaju, a s druge strane debeli sloj [[Zemljina kora|zemljine kore]] nosi [[Tibet]]sku visoravan.<ref name=tect/>

Drugi slični planinski sistem, proteže se od [[Maroko|Maroka]] u [[Sjeverna Afrika|Sjevernoj Africi]] preko [[Evropa|Evrope]], [[Turska|Turske]] i [[Iran]]a, preko [[Himalaja|Himalaje]] u [[Jugoistočna Azija|Jugoistočnoj Aziji]].<ref name=major/> Taj alpsko-himalajski sistem, formirala je [[Konvergentna granica|konvergencija]] [[Euroazijska ploča|euroazijske ploče]] sa [[Afrička ploča|afričkom]], [[Arapska ploča|arapskom]] i [[Indo-australska ploča|indo-australskom pločom]].<ref name=major/>

[[datotekaDatoteka:Himalayas.jpg|thumb|left|260px|<center>Pogled na [[Himalaja|Himalaju]] iz [[avion]]a]]

Danas je [[Himalaja]] sa vrhom [[Mount Everest]] od 8848 metara, najviši planinski masiv na svijetu.<ref name=think/> Riječ Himalaja zapravo znači snježna zemlja. On je nastao kad su se sudarile [[Indo-australska ploča|indo-australska]] i [[Euroazijska ploča|evroazijska ploče]] prije 75 milijuna godina.<ref name=think/> Ovaj planinski masiv je oko 2 414 [[km]] dug i proteže se preko [[Pakistan]]a, [[Indija|Indije]], [[Tibet]]a, [[Nepal]]a, [[Sikim]]a i [[Butan]]a. Himalaja je relativno novi planinski masiv pa je to razlog zašto je tako visok. Više od 30 planina u Himalaji imaju visinu veću od 7 620 metara. Za milijun godina u budućnosti ovaj planinski masiv će slično kao stariji [[Apalači|Masiv Apalači]] biti puno niži, ali će neki novi planiski masiv - koji će se u međuvremenu uzdignuti - tada biti najviši na svijetu.<ref name=think>{{cite web

[[Ande]] su najduži neprekinuti kopneni planinski masiv na [[Svijet|svjetu]], koji se protežu duž [[zapad]]ne obale [[Južna Amerika|Južne Amerike]] u dužinu od 7200 [[km]]. Ande su nastale zbog dva tektonska procesa.

[[Litosferne ploče|Litosferna]] [[Nazca ploča]], koja se prostire duž većeg dijela jugoistočnog [[Tihi ocean|PacifikPacifika]]a, [[Subdukcija|uranja]] ispod većeg dijela zapadne obale [[Južna Amerika|Južne Amerike brzinom od 80 do 100 milimetara godišnje.<ref name=major/> Zbog tog postoji gotovo kontinuirani lanac [[vulkanvulkana]]a duž [[Južna Amerika|Južne Amerike]], s najvišim vulkanom na svijetu - [[Ojos del Salado]] (6893 metara), jednim od [[Ande|Andskih]] vrhova. Ipak Andski masiv nije samo lanac vulkana, jer i njegov najviši vrh, [[Aconcagua]] (6959 m), nije vulkanski. Ande su nastale i zbog stješnjavanja i zadebljavanja [[Zemljina kora|Zemljine kore]] koje se manifestira duž cijelog područja istočnih Anda, taj pojas se širi prema zapadu, i podvlači pod stabilni teren [[Brazil]]a i [[Argentina|Argentine]] ispod Anda po stopi od nekoliko milimetara godišnje.<ref name=major>{{cite web

Planinski masivi utječu na [[Klima|klimu]] u područjima gdje se prostiru. Kada se voda ispari iz [[More|mora]] i krene kao zračna masa prema planinskim vrhovima, tokom uspona u viša područja se ohladi i pretvori u [[Kiša|kišu]] ili [[snijeg]]. Ali kad ta [[zrak]] pređe planinski lanac i počne se spuštati, biti će suh i neće donijeti kišu s druge strane masiva. Najbolji primjer za to je Himalaja; kada [[monsun]]i počnu puhati s [[Indijski ocean|Indijskog oceana]] prema [[Indija|Indiji]] na [[sjever]]u, visoki planinski vrhovi Himalaja spriječiti će [[oblak]]e da prijeđu još sjevernije prema [[Tibet]]u. Zbog toga su krajevi sjeverno od Himalaje suhi i rijetko dobivaju kišu. Donji dio zapadne obale [[Južna Amerika|Južne Amerike]] prekriva [[pustinja]]. Razlog tome je što gorje [[Ande|Anda]] ne propuštaju vodenu paru koja dolazi s [[istok]]a odnosno [[Atlanski ocean|Atlantskog oceana]].

== Izvori ==