Odo Veliki – razlika između verzija

Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
m Bot: popravljanje preusmjeravanja
Kolega2357 (razgovor | doprinos)
m robot kozmetičke promjene
Red 9:
Odovoj Akvitaniji je, tada, pak, zaprijetila nova opasnost s juga, u obliku [[Muslimanska osvajanja|Arapa]] koji su u prethodnoj deceniji [[Muslimansko osvajanje Hispanije|osvojili Iberijski poluotok]] ne nastojali proširiti vlast Kalifata na današnju Francusku. 9. juna 721. je Odo uspio iznenaditi brojčano nadmoćnu arapsku vojsku koja je pod [[Al-Sam ibn Malik al-Havlani]]jem opsjedala grad [[Toulouse]] te joj nanijeti [[Bitka kod Toulousea (721)|poraz]] koji je za cijelu deceniju zaustavio arapske pokušaje osvajanja Zapadne Evrope. Prema predaji je nakon toga svoju nezakonitu kćer Lampegiju nakon toga dao udati za arapskog velikodostojnika [[Munuza|Munuzu]] nastojeći postići trajni mir ili saveznike južno od Pirineja.
 
Godine 731. se raspao dotadašnji savez sa Karlom Martelom, te su Franci prešli [[Loara|LoaruLoaruu]]u i upustošili Akvitaniju. Iste je godine, pak, protiv Akvitanije veliki pohod pokrenuo i arapski vojskovođa [[Abdul Rahman Al Gafiki|Abdul Rahman Al Ghafiqi]]. Odo ju je 732. bez uspjeha pokušao zaustaviti pri čemu je njegova vojska gotovo u potpunosti uništena [[Bitka kod Bordeauxa|kod Bordeauxa]], a Arapi, nakon što su opljačkali akvitanske samostane, nastavili prodor na sjever prema Franačkoj. Odo, koji je preživio masakr, preklinjao je Karla Martela da mu pomogne, što je on na kraju i učinio te nanio Arapima poraz u odlučujućoj [[Bitka kod Poitiersa|bitci kod Poitiersa]].
 
Odo se poslije toga nekoliko godina vladao zemljom prije abdikacije u korist svog sina [[Hunald od Akvitanije|Hunalda]]. Pretpostavlja se da se povukao u samostan i tamo vjerojatno umro oko 740.
 
Dio historičara smatra da je njegova pobjeda nad Arapima kod Toulouseom imala veći ili barem jednaki značaj kao Karlova pobjeda kod Poitiersa, odnosno da se i Odo isto tako može smatrati "spasiteljem Evrope". U svakom slučaju, njegova postignuća su brzo zasjenjena Karlovima, čime je doprinijela i pro-karolinška ''[[Fredegarova kronika]]''. Tekst ''[[Vita Pardulfi]]'' iz 8. vijeka, pak sugerira da je bio prilično popularan i cijenjen vladar.
 
== Izvori ==
* [[Charles Oman|Oman, Charles]]. ''The Dark Ages, 476–918''. London: Rivingtons, 1914.
 
<br />
{{s-start}}
{{s-bef|before=[[Lupus od Akvitanije|Lupus]]}}
Red 28:
{{s-aft|after=[[Luj I Pobožni|Louis I]]}}
{{end}}
{{Link FA|ru}}
 
[[Kategorija:Umrli u 8. vijeku]]
[[Kategorija:Vojvode Akvitanije]]
 
{{Link FA|ru}}