Verzija na datum 8 decembar 2013 u 15:59 uredi Orijentolog (razgovor \| doprinos) Autopatroleri, Premještač datoteka, Patrolci, Vraćači 131.835 izmena Nema sažetka izmjene ← Starija izmjena		Verzija na datum 24 juni 2014 u 10:01 uredi poništi Kolega2357 (razgovor \| doprinos) 20.730.146 izmena m robot kozmetičke promjene Novija izmjena →
Red 1: [[Datoteka:Cervo098.jpg\|250px\|right\|thumb\|Lutka s likom tradicionalnog obućara u Etnografskom muzeju u gradu [[Cervo]] u Italiji.]] '''Obućarstvo''' je zanat pravljenja i popravke obuće. Obućar je osoba koja se bavi obućarstvom. Postoje dve vrste obućara: * oni koji prave nove cipele "po poslednjoj modi" * oni kojise bave popravkama, takozvani "Krpe" jer su krpili obuću. * Oni koji su se bavili izradom novih [[cipele\|cipela]] su obično u nekoj glavnoj - prometnoj ulici imali radnju. Ti obućari su bili '''"Gazde"'''. Oni su komunicirali sa mušterijom, koja imala dublji džep, čim je kupovala u glavnoj ulici. Gazdi je bio posao da zabavljajući mušteriju, sa mušterijom iz nekog modnog magazina odaberu model i uzmu meru, stopala. Onda bi se na osnovu veličine kupčevog stopala odabrao drveni kalup oko koga bi se radila cipela. Stalne mušterije su imale "svoj" kalup, a na kalup, se po potrebi dodavale lepljenjem i dodavanjem anomalije stopala kupca, na primer čukljevi. Cipelu je obično radio neki [[majstor]] u zadnjem delu radnje ali još češće u svom stanu. Taj ilegalni rad u sopstvenom stanu se zvao "rad na sic" jer [[radnik]] nije bio prijavljen i na njega [[Gazda]] nije imao izdatke za [[porez]], [[osiguranje]] i sl. Cipela se sastojala od donjeg dela zvanog "đon" i gornjeg dela po imenu "lice". Oba dela su se radila od čiste kože. Prvo se šilo lice a onda se zašivalo, ručno za đon. Taj tip ručno spojenog lica i đona specijalnim koncem se zvalo "ram šiven đon".

Obućarstvo – razlika između verzija