Nacionalizam – razlika između verzija

Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
Kolega2357 (razgovor | doprinos)
m dodana kategorija Nacionalizam pomoću gadgeta HotCat
Kolega2357 (razgovor | doprinos)
m robot kozmetičke promjene
Red 1:
[[ImageDatoteka:Països Catalans Mural Vilassar.JPG|thumb|[[Grafit]] iz [[Katalonija|Katalonije]] u [[Španija|Španiji]] koji glasi: ''"Jedna nacija, [[Katalonske zemlje|katalonska]]! jedan jezik, [[katalonski]]!"'']]
[[Datoteka:Greater Serbia in Yugoslavia.png|minijatura|Projekat [[Velika Srbija|velike Srbije]] za koji se zalažu razni srpski nacionalisti.]]
'''Nacionalizam''' u suštini predstavlja privrženost sopstvenoj [[nacija|naciji]] i [[država|državi]].<ref name="Gellner 1983-pp6-7">{{cite book|last=Gellner|first=Ernest|title=Nations and Nationalism|publisher=Cornell University Press}}</ref>
 
U širem smislu, nacionalizam može značiti privrženost vlastitoj [[nacija|naciji]] i njenim interesima, zanemarujući interese drugih nacija <ref>Akomolafe, Olusoji A. “Nationalism.” ''Ethics, Revised Edition''. Ed. John K. Roth. Pasadena, CA: Salem Press, 2005.</ref> Pojam se takođe odnosi na doktrinu <ref>Gellner, Ernest. 1983. ''Nations and Nationalism.'' Ithaca: Cornell University Press.</ref> ili politički pokret <ref>Hechter, Michael. 2001. Containing Nationalism. ISBN 0-19-924751-X .</ref> po kojoj nacija definisana u okvirima etničke pripadnosti ili nacionalne kulture, ima pravo da konstituiše nezavisnu, [[suverenitet|suverenu]] ili autonomnu političku zajednicu, baziranu na zajedničkoj istoriji i sudbini. U svojim ekstremnim oblicima, [[fašizam|fašizmu]] u Italiji i Španiji i [[nacionalsocijalizam|nacionalsocijalizmu]] u Njemačkoj, u prvoj polovini 20. veka, nacionalizmi ove vrste zagovaraju autoritativnu državu sa ograničenim individualnim pravima građana, a u slučaju nacionalsocijalizma i [[antisemitizam]], superiornost arijevske rase i [[militarizam]]<ref name="Audi">Audi, Robert. The Cambridge Dictionary of Philosophy - odrednica ''political philosophy''. Cambridge University Press 1995., 1999. ISBN 84-460-0956-0</ref>.
 
U nekim društvima nacionalizam se posmatra kao izrazito štetna pojava. [[Enciklopedija Jugoslavije]] iz [[1978]]. godine daje sledeću definiciju nacionalizma:
Red 13:
 
== Povijest ==
[[FileDatoteka:Missolonghi.jpg|thumb|Borbe Grka za nacionalno oslobođenje od Otomanske imperije u [[19. vijek]]u.]]
Kao pojava, smatra se da je nacionalizam nastao s početka [[19. vijek|19. veka]] sa pojavom [[Romantizam|romantizma]] u [[umetnost]]i i [[književnost]]i i kao odgovor na univerzalnost [[Renesansa|renesanse]] i [[humanizam|humanizma]]. Pre pojave nacionalizma, kriterijum za razlikovanje među ljudima je uglavnom bila [[religija]]<ref name="Audi" />, a od početka [[novi vijek|novog veka]] ([[16. vijek|16. vek]]) do Napoleonovih ratova dolazi do formiranja jedinstvenih jezika, i tradicije se međusobno mešaju stvarajući veće grupe ljudi iste kulture. Ovo vremenom dovodi do stvaranja nacija, tj. velikih grupa ljudi koji govore istim jezikom, koji su iste vere i imaju sličnu tradiciju. Do [[Berlinski kongres|Berlinskog kongresa]] [[1878]]. godine stvorene su sve veće nacionalne države.