Mržnja – razlika između verzija
Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
m Bot: popravljanje preusmjeravanja |
m robot kozmetičke promjene |
||
Red 2:
== Istorija pojma ==
Još je indijski filozof [[Gautama Buddha|Sidarta Gautama]] istraživao poreklo mržnje, zaključujući: »Mržnja se nikad ne smiruje mržnjom, već jedino njenim odsustvom. Ovo je večni zakon.«<ref>
[[René Descartes|Rene Dekart]] je definisao mržnju kao svjesnost da je neko ili nešto loše, u kombinaciji sa jakom potrebom da se od toga udalji. [[Baruch de Spinoza|Baruh Spinoza]] je definisao mržnju kao tip bola čiji uzrok leži u spoljašnjim izvorima. Aristotel je posmatrao mržnju kao želju za uništenjem nečega što je neizlječivo vremenom. [[David Hume|Dejvid Hjum]] je mržnju smatrao osjećanjem koje se ne može umanjiti i koje se uopšte ne može definisati.<ref>Royzman, E. B., McCauley, C. & Rozin, P. (2005). From Plato to Putnam: Four ways to think about hate. In The Psychology of Hate by Sternberg, R. (Ed.).</ref>
Red 9:
== Savremena istraživanja ==
Korelacija osjećanja mržnje sa nervnim sistemom je istraživano pomoću metode [[fMRI]]. U tom eksperimentu su skenirani [[mozak|mozgovi]] osoba u isto vrijeme dok su im prikazivane slike stvari koje mrze. <!-- Primijećena je povećana aktivnost u medial frontal gyrus, right putamen, bilaterally in the premotor cortex, in the frontal pole, and bilaterally in the medial insula of the human brain. --> Istraživači su zaključili da postoji poseban šablon u moždanoj aktivnosti kad se osjeća mržnja.<ref>Zeki, S. and Romaya, J.P. (October 29, 2008) "
== Vidi još ==
* [[Govor mržnje]]
* [[Zločin iz mržnje]]
== Izvori ==
| |||