Milan Spasić – razlika između verzija
Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
m Datoteka/fajl Razarac_zagreb.jpg je uklonjen/a jer ga/ju je na Ostavi obrisao Fastily sa razlogom: commons:Commons:Deletion requests/File:Razarac zagreb.jpg |
m robot kozmetičke promjene |
||
Red 1:
{{Narodni heroj M
|slika=[[
|didaskalija=Milan Spasić
|datum rođenja=[[8. 11.|8. novembra]] [[1909]]
Red 14:
== Biografija ==
Milan Spasić je osnovno školovanje završio u rodnom
=== Aprilski rat i pogibija ===
U trenutku izbijanja kratkotrajnog [[Aprilski rat|Aprilskog rata]]
brodova jugoslavenske mornarice [[Zagreb (razarač)|''Razaraču Zagreb'']] stacioniranom u luci [[Dobro]]ta (uz razarače: [[TA-43|''Beograd'']] i [[Lubiana|''Ljubljana'']] to je bio vrh mornarice). Na brodu je bio oficir zadužen za torpeda i mine.
''Razarač Zagreb'', bio je cilj zračnog napada pet talijanskih bombardera već [[6. 4.|6. aprila]], ali kako je napad izvršen s velike visine - "Zagreb" nije pretrpio nikakva oštećenja. "Zagreb" je ostao neoštećen i za slijedećeg zračnog napada 13. aprila. Već 15. aprila demoralizirana i razbijena [[Jugoslovenska vojska|Kraljevska jugoslavenska vojska]] zatražila je primirje. Posadama brodova stacioniranim u [[Boka Kotorska|Boki kotorskoj]] naređeno je da ne otvaraju vatru na [[sile Osovine|osovinske snage]], te da brodove i svoju opremu mirno predaju osovinskim snagama, strogo im je naređeno da ih ne uništavaju. Veći dio mornara iskrcan je na kopno.
Već 17. aprila u Boku kotorsku počele su ulaziti [[Kraljevina Italija|talijanske snage]], tad je i preostalim članovima posade ''Razarača Zagreb'' oko 14 h, toga dana naređeno da napuste brod.
Red 27:
[[19. 4.|19. aprila]] [[1941|1941.]] na mornaričkom groblju u Savini pokraj [[Herceg Novi|Herceg Novog]] zajedno sa Mašerom (njegov leš nije pronađen). Na njihov posljednji ispraćaj došli su brojni stanovnici, ali i odred talijanske vojske, - koji su bili impresionirani herojstvom Milana Spasića i Sergeja Mašere te su ih ispratili uz uobičajene vojne počasti.
=== Spasić i Mašera nakon smrti ===
Taj romantičarski čin, nalik na [[Antika|antičke]] junake poput [[Leonida I|Leonide]], mladih jugoslavenskih [[oficir]]a, izazvao je i veliku pažnju [[Ujedinjeno Kraljevstvo|britanske]] štammpe - koja je puno pisala o tom činu. Britanci su već [[1942|1942.]] u krugu svojih kasarni na [[Malta|Malti]] podigli spomen ploču posvećenu Mašeri i Spasiću.<ref>[http://www.brodovi.net/?p=817 Spasić i Mašera - put ka besmrtnosti, na portalu Brodovi.net]</ref>Britanski publicist David Divine, je u svojoj knjizi “Navies in Exile“ (London : John Murray, 1944.) posebno istakao podvig Spasića i Mašere.
Oni i njihov čin su nakon [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]] divinizirani ali gotovo isključivo po [[Zapadna Evropa|Zapadnoj Europi]].
U
oni se valjda nisu uklapali u ideološki obrazac da su jedino [[Komunizam|komunisti]] imali ispravnu koncepciju i patriotsku svijest za otpor okupatorima, a Spasić i Mašera se nikako nisu uklapali u taj kalup - jer kako objasniti da su oficiri kraljevske vojske (kralj [[Petar II Karađorđević|Petar II]] je upravo tih godina optuživan za kolaboraciju s okupatorima preko [[Četnici|četnika]]) bili u stanju napraviti takav čin. O njima se počelo pisati tek [[1960|1960-ih]] nakon demokratizacije zemlje ([[Privredna reforma 1964.]]). [[Francuzi]] su snimili [[1968|1968.]] igrani film ''Flammes sur l'Adriatique'' (Plamen nad Jadranom), posvećen tom događaju po scenariju [[Meša Selimović|Meše Selimovića]] u režiji Alexandra Astruca i Stjepana Čikeša.<ref>[http://www.cinema-francais.fr/les_films/films_a/films_astruc_alexandre/flammes_sur_l_adriatique.htm O filmu Flammes sur l'Adriatique, na portalu Cinema-francais]</ref>
Red 51:
== Vanjske veze ==
* [http://www.znaci.net/00001/10_241.htm Biografija Spasića na portalu Narodni heroji Jugoslavije]
* [http://www.brodovi.net/?p=817 Spasić i Mašera - put ka besmrtnosti, na portalu Brodovi.net]
{{DEFAULTSORT:Spasić, Milan}}
| |||
