Makedonci – razlika između verzija

'''Makedonci''' su narod nastanjen u [[Republika Makedonija|Makedoniji]] i susjednim predjelima [[Grčka|Grčke]] i [[Bugarska|Bugarske]]. Jezgro današnjih Makedonaca potječe od starih [[Slaveni|slavenskih]] plemena [[Rinhini|Rinhina]], na [[Halkidiki (poluostrvo)|Halkidici]]; [[Sagudati|Sagudata]], zapadno od [[Solun]]a; [[Smoljani]], istočno od Vardara; [[Draguviti|Draguvita]], na srednjim i gornjim pritokama Vardara i ravnici Pelagonije; [[Brziti]], sjeverozapadna Makedonija; [[Velegeziti|Velegezita]] (Belegezita), južna Makedonija i [[Tesalija]]; [[Strumljani|Strumljana]], istočno od rijeke Strume i [[Brsjaci|Brsjaka]], koji su se na ovom tlu nastanili u 7 stoljeću, a napose između 620. i 680. godine.

Makedonci, izolirani po lokalnim etnografskim skupinama, žive prilično izolirano sa vlastitim običajima, ali uglavnom su ruralno stanovništvo koje živi od [[stočarstvo|stočarstva]] ([[ovca|ovce]]) i poljoprivrede. Razni narodi koji su kroz povijest dolazili, ili su još u ovim krajevima, ipak su kulturno dosta utjecali na njih. [[Albanci]] sa zapada, kao i [[Turci]] i [[Čerkezi]] koji su ovdje svojevremeno živjeli u većem broju, ostavili su traga u njihovoj kulturi, primjerice uzgoj sezama, pojava islama među dijelom Mijaka (Torbeši), ali i na gradnju kamenih kuća sa velikim balkonima poznatima kao ''[[doksak|doksaci]]''. <br />

Tradicionalna makedonska kuća izgrađena je od solidnih zidova, od kamena ili gline, a javlja se u zapadnoj Makedoniji. Prozori su maleni, prizemlje je masivno, izgrađeno od kamena, dok se na katu nadograđuje [[bondruk]] od drvene konstrukcije. <br />

U planinskim predjelima postoji i jednodijelna koliba ([[Kriva Palanka]], [[Kratovo (Makedonija)|Kratovo]]). Najrasprostranjenija je [[čardaklija]], kao kod Kumanovskih Makedonaca, javlja se i u strumičkom kraju i drugdje. Čardak povezuje sve prostorije, a može biti otvorenog ili zatvorenog tipa i dominira na njoj. <br />

Makedonska gajda sastoji se od meva (mješine), duvala (cijevi za duvanje), brčala ili bučala koji daje drugi glas i gajdarke sa sedam rupa. Gajdu je prije upotrebe potrebno naštimati. Svira se uz narodne pjesme i plesove. Dajre, koje daju ritam, sastoje se od drvenog okvira sa nategnutom kozjom kožom. To je ženski instrument, u BiH također poznat kao daire. Stvoren je upravo za žensku ruku i međusobno se nadopunjavaju uz pravi štimung. Tradicionalni drveni bubanj poznat je kao tapan, on se izrađuje od bukve, [[orah]]a ili [[kesten]]a. Kože tapana učvršćene su konopcima dijagonalno na okvir. Bubnjar (''tapandžija'') se koristi sa dvije vrsti udaraljki, to su ''kukuda'' učinjena od orahovine i ''praćka'' od [[vrba|vrbe]]. Tapan se obično koristi uz pratnju zurla. Zurla je puhački instrument od orahovog ili šljivinog drveta, sastoji se od dva dijela, konične cijevi i ''slavec''a (kljuna) koji se utakne u gornji kraj. Njezino moguće porijeklo je [[Romi|romsko]] ili [[Turci|tursko]].

Kuhinja Makedonaca porijeklom je iz domaćih proizvoda. Plodna polja Pelagonije, [[Polog]]a, Skopske doline, [[Tikveš]]a i Ovčeg Polja lokaliteti su pogodni za uzgoj raznih kultura i voća. Jabuka se uzgaja u području Prespe i Pologa. Makedonci su poznati po uzgoju kvalitetnog [[pasulj|graha]] '[[tetovca]]' od kojega se priprema poznati specijalitet 'gravče na tavče' ili 'tavče na gravče', ovo jelo priprema se na poseban način, u tavici, da bi se zatim u zemljanoj posudi zapeklo u rerni. Posebnu draž daje mu aleva paprika. Tu su još [[lubenice]], [[rajčica]], [[feferoni]], [[grašak]], [[riža]] i grožđe u dolini Tikveš.

== Jezik ==

== Nesuglasice oko imena ==

Makedonski znanstvenik prof. [[Igor Janev]] je svojim radom u renomiranom časopisu American Journal of International Law pokazao da je Makedoniji pri prijamu u Ujedinjene narode (UN) uvjetovano dopunskim uvjetima izvan egzostivno utvrđenih u Povelji UN, suprotno Savjetodavnom mišljenju Međunarodnog suda pravde iz 1948., i suprotno Rezoluciji Opće skupštine UN 197/3 (1948)kojom se isto Savjetodavno mišljenje Međunarodnog suda prihvaća. Ovim je dr. Igor Janev pokazao nezakonitost dopunskih uvjeta učlanjenja za Makedoniju (uvjeta: 1. da se nosi referenca odnosno denominacija Bivša Jugoslavenska Republika Makedonija; i uvjeta 2. da nakon prijama u UN Makedonija ima obvezu pregovoranja s drugom državom odnosno Grčkom o svom ustavnom imenu). Janev je ''Ultra-Vires'' akt UN-a dokazao metodom da transcedirajući u vremenu uvjeti za prijam u organizaciju UN ne mogu biti legalni. Time Janev, zapravo, predlaže rješenje problema imena procedurom iniciranja preko Opće skupštine UN pitanja Međunarodnom sudu pravde (za Savjetodavno mišljenje)o zakonitosti dopunskih uvjeta učlanjenja za Makedoniju. Po dobijenom Savjetodavnom mišljenju suda, prihvaćanjem Opća skupština UN bi uspostavila ustavno ime (Republika Makedonija) u Ujedinjenim Narodima<ref>vidjeti Igor Janev, ''LEGAL ASPECTS OF THE USE OF A PROVISIONAL NAME FOR MACEDONIA IN THE UNITED NATIONS SYSTEM'', AJIL, Vol. 93. no 1. 1999</ref>.

* [http://www.culture.in.mk/story.asp?id=18&rub=55 Culture - Republic of Мacedonia]