Lošinj – razlika između verzija
Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
Nema sažetka izmjene |
m robot kozmetičke promjene |
||
Red 17:
}}
'''Lošinj''' ([[Talijanski jezik|talijanski]]: ''Lussino'' ) je otok u [[Kvarnerski zaljev|Kvarnerskom zaljevu]] na sjevernom [[Jadran]]u, južno od [[Cres (ostrvo)|Cresa]] u [[Hrvatska|Hrvatskoj]].
== Nastanak otoka ==
''Lošinj'' je dio Cresko-Lošinjskog [[arhipelag]]a u kojem su pored njega i otoci; Cres, [[Unije]], [[Ilovik]], [[Susak]], [[Vele Srakane]], [[Male Srakane]] i brojni mali nenaseljeni otoci i [[hrid]]i. [[Antička Grčka|Grci]] su taj arhipelag zvali '''Absirtos''' ([[starogrčki]]: ''Ἄψυρτος'', [[latinski]]: ''Absyrtus'') po imenu brata [[Mitologija|mitske]] [[Medeja|Medeje]]. Postoji lokalna priča da se tu zbila drama u kojoj je Medeja izdala brata [[Jazon]]a, i tu pobacala njegove udove i ostatke tijela iz kojeg su kasnije iznikli svi ti otoci.
U realnosti priča je malo drugačija, - ''Lošinj'' je zapravo samo dio otoka [[Cres (ostrvo)|Cres]] koji je još za [[Antički Rim|rimskih]] vremena odvojen prokapanjem kanala na prevlaci kod [[Osor
| url =http://www.tz-malilosinj.hr/Losinj.aspx?IzbornikId=17&lang=hr-HR
| title =''Lošinj''
Red 41:
Prema zadnjem popisu ([[2001]].) na otoku živi 8 134 stanovnika. Najveće naselje na otoku je grad [[Mali Lošinj]] sa 6 296 stanovnika, ostala veća naselja su; [[Nerezine]], [[Sveti Jakov (Lošinj)|Sveti Jakov]], [[Ćunski]] i [[Veli Lošinj]].
=== Reljef i građa ===
[[Datoteka:Javorna_Losinj.jpg|thumb|260px|left|Uvala Javorna na Lošinju, južno od [[Veli Lošinj|Velog Lošinja]]]]
''Lošinj'' je vrlo razvedeni otok, pun uvala i brda, sjeverni dio otoka je viši sa najvišom planinom na otoku - [[Osoršćica|Osoršćicom]] (vrh Televrina 588 m<ref name=los/>), srednji je niži i najrazvedeniji a južni je ponovno brdovit.
Red 53:
[[Datoteka:Valdarke_Losinj.jpg|thumb|260px|left|Uvala Valdarke na Lošinju, između Velog i Malog Lošinja]]
=== Flora i fauna ===
''Lošinj'' ima pretežno zimzelenu [[Flora|floru]], ali ima i bjelogoričnog raslinja posebno na sjevernom dijelu Osoršćice ([[hrast]]).
Otok je ogranizirano pošumljavan za [[Austro-Ugarska|Austro-Ugarske]] krajem [[19. vijek]]a [[bor]]ovom šumom, tako da danas izgleda da su ti borovi stari i do 122 godina samonikli, oni su u međuvremenu postali simbol otoka.
| |||