Lotar I, car Svetog Rimskog Carstva – razlika između verzija

'''Lotar I.''' ( [[795]]. - [[2.3.]] [[855]]. ) je bio car Svetog Rimskog Carstva od 840. do 855. godine.

 

'''Lotar''' je bio najstariji sin [[Luj I Pobožni|Luja I.]] cara Svetog Rimskog Carstva. Svoja prva dva desetljeća života on provodi na dvoru svoga djeda [[Karlo Veliki|Karla Velikog]]. Njegova smrt rezultira pokušajem Luja I. za reorganizacijom države kako bi Lotar postao njegov jedini nasljednik čime bi se napokon završilo s tradicionalnom franačkom podjelom države između njega i braće. Po dogovoru iz 817. godine '''Lotar I.''' postaje očev suvladar i kralj Italije dok njegova braća Pepin i Luj dobivaju Akvitaniju i Bavarsku.

 

Taj prvobitni dogovor vrijedi sve do 829 godine kada pokušaji [[Luj I Pobožni|Luja I.]] da udijeli teritorij i svom najmlađem sinu budućem [[Karlo II., kralj Francuske|Karlu II.]] izaziva bijes Lotara koji se uz pomoć ostale braće buni protiv oca kojega 830 godine nakratko prisiljuje na abdikaciju. Njegova restauracija sljedeću godinu predstavlja Lotarov poraz nakon čega je prisiljen provoditi sljedeće godine u Italiji. Drugi neuspješni pokušaj bratske pobune biva ugušen 834 godine čime je sudbina budućeg cara zapečaćena do smrti njegovog oca.

 

Kada ga na svojoj samrtnoj postelji 840 godine [[Luj I Pobožni|Luj I.]] proglašava budućim carem '''Lotar''' to shvaća kao znak potrebe povrata državnog jedinstva Franačkog carstva. Odluka njegove braće [[Karlo II., kralj Francuske|Karla II.]] i [[Luj II., kralj Njemačke|Luja Njemačkog]] da nepriznaju njegovo vrhovništvo rezultira ratom. Odlučujuća bitka ovog rata se vodi kod Fontenaja 25.lipnja 841 godine kada je Lotarova vojska katastrofalno potučena od njegove braće. Kratko vrijeme po završetku ove bitke Lotar bježi iz svog glavnog grada Aachena u koji ubrzo ulaze protivnički vojnici.

 

Posljedica ovog ratnog poraza postaje podjela franačkog carstva [[Karlo Veliki|Karla Velikog]] koju '''Lotar''' više nije u stanju spriječiti. Po dogovoru iz Verduna 843 godine Lotar I. ostaje car Svetog Rimskog Carstva, kralj Italije i kralj centralne franačke države, dok njegov brat [[Karlo II., kralj Francuske|Karla II.]] postaje samostalni kralj Zapadno Franačkog Carstva ( Francuske ) a drugi brat [[Luj II., kralj Njemačke|Luj Njemački]] postaje car Istočno Franačkog Carstva ( Njemačke ).

 

Ostatak svoga života Lotar provodi na današnjem širem području Beneluksa dok svom sinu Luju prepušta upravljanje Italijom.

Osjećajući krajem 854 godine da mu ostaje još malo za živjeti on donosi odluku da prije svoje smrti mora riješiti pitanje naslijeđivanja pošto ima 3 sina. Tada se odlučuje na identičnu grešku svoga oca o podjeli države protiv koje se on tako žestoko borio 841 godine. Carsku titulu i kraljevstvo Italije prepušta abdikacijom svojemu sinu [[Luj II., car Svetog Rimskog Carstva|Luj talijanski]], kraljevstvo centralne franačke države prepušta svom sinu Lotaru II zbog čega će taj dio svijeta uskoro dobiti ime Lotharingia to jest Lorraine, a Provance je dobio najmlađi sin Karlo od Provance.

{| align="center" cellpadding="2" border="2"

|-

| width="40%" align="center" | '''[[Popis njemačkih kraljeva i njemačko-rimskih careva|Car Svetog Rimskog Carstva]]'''

{{Commonscat|Lothair of France}}