Kromosom – razlika između verzija

'''Kromosom''' je [[mikroskop]]ski sitan vlaknasti dio [[Stanica (biologija)|stanice]] koji nosi nasljedne informacije u obliku [[gen]]a. <ref name=brit/>

 

 

Glavna razlika između [[virus]]a, [[Prokariote|prokariota]] i [[Eukariote|eukariota]] je u strukturi i položaju kromosoma. Neživi virusi imaju kromosome koji se sastoje od [[DNK|dezoksiribonukleinske]] ili [[RNK|ribonukleinske kiseline]], taj materijal je vrlo kompaktno upakiran na glavi virusa. Kod organizama sa [[Prokariote|prokariotskim]] [[Stanica (biologija)|stanicama]] ([[Bakterija|bakterije]] i [[Cyanobacteria|modrozelene alge]]), kromosomi se sastoje isključivo od [[DNK]]. Jedan kromosom prokariotske stanice nije zatvoren [[Nukleusni ovoj|nukleusnim ovojem]]. Kod [[Eukariote|eukariota]], kromosomi se nalaze u [[Jezgra (stanica)|staničnoj jezgri]] omotani [[Ćelijska membrana|membranom]]. Kromosomi jedne eukariotske stanice sastoje se prvenstveno od [[DNK]] na [[protein]]skoj jezgri. <ref name=brit/>

 

Tjelesne (somatske) [[Stanica (biologija)|stanice]] razmnožavaju se diobom, taj proces se zove - [[mitoza]]. U [[interfaza|interfazi]] (između diobe stanica) kromosomi postoje u nekondenziranom stanju, stvarajući difuznu masu genetskog materijala poznatog kao [[kromatin]]. Kromatin formiraju [[molekula]] dvolančane [[DNK]] i [[protein]]i ([[histon]]i i nehistonski proteini). <ref name=his/>Odmotavanje trake kromosoma omogućuje da počne sinteza [[DNK]]. Tokom ove faze [[DNK]] se sam duplicira i priprema za staničnu diobu. <ref name=brit/>

 

 

[[Histon]]i su relativno mali bazični proteini sa visokim postotkom pozitivno nabijenih [[aminokiselina]] ([[lizin]] i [[arginin]]) što im omogućava čvršće vezanje za negativno nabijenu [[DNK]] .

* 2. '''Histion H1''' <ref name=his/>

 

 

Maksimalna kondenzacija postignuta je u metafazi [[Mitoza|mitoze]] ili [[Mejoza|mejoze]], kada su kromosomi maksimalno spiralizirani, tad se najbolje može vidjeti njihova građa (jer imaju promjer 1400 [[Nanometar|nm]]). Svaki je takav kromosom dvostruk jer ga formiraju 2 sestrinske [[kromatida|kromatide]] koje su spojene u području [[centromera]] kromosoma. Svaka [[kromatida]] ima jednu dvolančanu molekulu [[DNK]] . Dvije sestrinske kromatide su genetički identične jer su nastale semikonzervatibnom replikacijom molekule [[DNK]] . <ref name=his/>

|accessdate = 20. 02. 2013}}</ref>

 

Svaki metafazni kromosom se sastoji od:

* dvije sestrinske [[kromatida|kromatide]] koje sadrže po jednu [[Molekula|molekulu]] [[DNK]], kako nastaju dupliciranjem, te molekule su potpuno jednake po količini [[gen]]a; zato se kromatide nazivaju sestrinske;

 

== Broj kromosoma ==

Kod vrsta koje se reproduciraju aseksualno, broj kromosoma je isti u svim [[Stanica (biologija)|stanicama]] [[Organizam|organizma]].

 

Organizmi koji imaju odvojene [[spol]]ove, imaju dvije osnovne vrste kromosoma: [[determinacija spola|spolne kromosome]] i [[autosom]]e kromosome. Autosomi kromosomi kontroliraju sve nasljedne osobine osim - [[spol]]nih, koje su pod kontrolom [[determinacija spola|spolnih kromosoma]]. Ljudi imaju 22 para autosomih kromosoma i jedan par spolnih kromosoma. <ref name=brit/>

 

 

U donjoj tabeli dat je broj kromosoma u tjelesnim [[Stanica (biologija)|stanica]] nekih [[Eukariote|eukariotskih]] organizama:

 

== Ljudski kromosomi ==

Ljudi u većini [[Stanica (biologija)|stanica]] imaju po 46 kromosoma (23 para), te kromosome nasljeđuju od roditelja, 23 od majke i 23 od oca. Kako da su kromosomi sastavljeni od [[gen]]a, nasljeđuju i po dvije kopije svakoga gena, po jednu od svakog roditelja. Zbog toga su vrlo često slični roditeljima. <ref name=krom/>

 

Ravnoteža genetičkog materijala je vrlo važna jer [[gen]]i, koji se nalaze na kromosomima, daju upute [[Stanica (biologija)|stanicama]] tijela. Bilo kakva promjena u broju, veličini ili strukturi kromosoma može značiti kobnu promjenu u količini i sadržaju genetičke informacije, a to može dovesti do poremećaja u razvoju. <ref name=krom/>

 

* Promjene u broju kromosoma, kad postoji više ili manje kopija određenoga kromosoma nego inače. <ref name=krom/>

* Promjene u strukturi kromosoma, kad dolazi do poremećaja ili rearanžmana unutar jednoga kromosoma. <ref name=krom/>

Obično svaka [[Stanica (biologija)|stanica]] u tijelu čovjeka sadrži 46 kromosoma. Ponekad se ipak može roditi dijete s previše ili premalo kromosoma. Takvo dijete nosi previše ili premalo gena, odnosno uputa.

Jedan od najpoznatijih primjera bolesti uzrokovane viškom kromosoma je [[Downov sindrom]], ljudi s tom bolešću imaju 47 umjesto 46 kromosoma u stanicama, zbog toga što imaju po tri kopije kromosoma 21 umjesto uobičajene dvije kopije.

Do promjena u strukturi kromosoma dolazi ako se kromosom slomi i razmjesti na neki način. To može dovesti do dodatka ili gubitka kromosomskog materijala. <ref name=krom> {{cite web

|url=http://www.eurogentest.org/patient/leaflet/croatian/chromosome_changes.xhtml

|language = hrvatski

|accessdate = 25. 02. 2013}}</ref>

== Izvori ==

{{reflist}}