Koruška (vojvodstvo) – razlika između verzija

'''Koruška''' ([[Slovenski jezik|slov.]] ''Vojvodina Koroška''; [[njemačaki jezik|njem.]] ''Herzogtum Kärnten'') ime je povijesnoga [[vojvodstvo|vojvodstva]] smještenog većim dijelom na području današnje južne [[Austrija|Austrije]], a manjim dijelom na području današnje sjeverne [[Slovenija|Slovenije]]. Od [[976]]. do [[1806]]. bilo je dijelom [[Sveto Rimsko Carstvo|Svetog Rimskog Carstva]], te [[krunska zemlja]] [[Habsburška Monarhija|Habsburške Monarhije]] do njezina raspada [[1918]].

 

U [[7. stoljeće|7. stoljeću]] na tom je području postojala Kneževina [[Karantanija]], koja je od [[788]]. do [[843]]. bila pod vlašću [[Karlo Veliki|Karla Velikog]]. Od [[889]]. do [[976]]. postoji Marka Karantanija.

 

[[Oton II., car Svetog Rimskog Carstva]] odijelio je [[976]]. Karantaniju od [[Bavarska|Bavarskoga]] vojvodstva, a marka postaje vojvodstvo kojim od [[1012]]. godine vlada plemićka obitelj [[Eppenstein]]. U razdoblju do [[1122]]. dobar dio područja današnje [[Štajerska (Austrija)|Gornje Štajerske]] prešao je u vlast [[Otokar II. Štajerski|Otokara II. Štajerskog]], a ostatak Karantanije/Koruške prešao je konačno u vlast dinastije [[Sponheim]]. Posljednji vojvoda iz te dinastije, Ulrik III., ostavio je Korušku u nasljedstvo [[Otokar II. Přemysl|Otokaru II.]], [[Češka|češkom]] kralju ([[1253]].-[[1278]].).

 

[[Datoteka:Kaernten herzogeinsetzung.jpg|mini|200px|desno|Leopold Stainreuter ([[1340]].-[[1400]].): Ustoličenje koruškoga [[vojvoda|vojvode]]]]

Nakon što je pobijedio Otakara i postao kralj [[Njemačka|Njemačke]], [[Rudolf I., njemački kralj|Rudolf I. Habsburški]] dao je Korušku Meinhardu II. od Gorice i Tirola. Po izumiranju njegove dinastije, [[1335]]., car [[Ludvig IV., car Svetog Rimskog Carstva|Ludvig IV. Bavarac]] daje Korušku i južni dio [[Tirol]]a [[Habsburgovci]]ma. Koruška je još dugo ostala poluautonomno područje s vlastitim državnim ustrojem. Habsburgovci su dvaput podijelili teritorije među članovima svoje obitelji. [[1379]]. ugovorom iz [[Neuberg]]a, te [[1546]]. U oba slučaja Koruška je, zajedno sa [[Štajerska|Štajerskom]] i [[Kranjska|Kranjskom]] činila [[Unutarnja Austrija|Unutarnju Austriju]]. Nad tim većim područjem postojala je zajednička vlast, a vladalo se obično iz [[Graz]]a.

Kroz cijelo ovo razdoblje [[njemački jezik|njemački]] se jezik širio na račun [[slovenski jezik|slovenskoga]].

 

Po završetku [[Prvi svjetski rat|Prvog svjetskog rata]] i raspadu Austro-Ugarske, [[10. listopada]] [[1920]]. održan je [[Koruški plebiscit]] kojim je trebalo odlučiti sudbinu ove pokrajine. Prema rezultatima plebiscita ona je podijeljena tako da je njezin veći dio pripao [[Austrija|Austriji]], a manji dio [[Kraljevina SHS|Kraljevini SHS]], što je naslijedila današnja [[Slovenija]].

 

Austrijski dio Koruške danas je savezna zemlja [[Koruška (Austrija)|Koruška]] (''Kärnten''), dok je slovenski dio neformalna pokrajina [[Koruška (Slovenija)|Koruška]] (''Koroška''). Manji dio Koruške pripao je [[1918]]. [[Italija|Italiji]].

 

 

== Vidi još ==

 

{{Slovenske pokrajine}}