Kiril i Metodij – razlika između verzija

'''Kiril i Metod''' ili '''Ćirilo i Metodije''' ([[grčki]]: Κύριλλος καὶ Μεθόδιος, [[staroslavenski]]: Кѷриллъ и Меѳодїи) bili su braća, [[Grci]] po porijeklu<ref>Dmitrij Cizevskij. Comparative History of Slavic Literatures, Vanderbilt University Press, (2000) p. 26, "Two Greek brothers from Thessalonica..."</ref><ref>''Columbia Encyclopedia'', Sixth Edition. 2001-05, s.v. "Cyril and Methodius, Saints"; ''Encyclopedia Britannica'', Encyclopedia Britannica Incorporated, Warren E. Preece - 1972, p.846, s.v., "Cyril and Methodius, Saints" and "Eastern Orthodoxy, Missions ancient and modern"; ''Encyclopedia of World Cultures'', David H. Levinson, 1991, p.239, s.v., "Social Science"; Eric M. Meyers, ''The Oxford Encyclopedia of Archaeology in the Near East'', p.151, 1997; Lunt, ''Slavic Review'', June, 1964, p. 216; Roman Jakobson, ''Crucial problems of Cyrillo-Methodian Studies''; Leonid Ivan Strakhovsky, ''A Handbook of Slavic Studies'', p.98; V.Bogdanovich , ''History of the ancient Serbian literature'', Belgrade, 1980, p.119</ref><ref>The Columbia Encyclopaedia, Sixth Edition. 2001-05, O.Ed. Saints Cyril and Methodius "Cyril and Methodius, Saints) 869 and 884, respectively, “Greek missionaries, brothers, called Apostles to the Slavs and fathers of Slavonic literature."</ref><ref name=BritGlago>Encyclopedia Britannica, ''Најраспространетите азбуки на светот, кирилицата и глаголицата'', 2008, O.Ed. "Раните словенски азбуки, кирилицата и глаголицата, биле измислени од Св. Кирил, или Константин (околу 827–869), и Свети Методиј (околу 825–884). Овие луѓе биле Грци од солун кои станале апостоли на јужните Словени, кои ги преобразиле во христијани." </ref><ref name="Egregiae Virtutis">{{cite web | title =Egregiae Virtutis | url=http://www.vatican.va/holy_father/john_paul_ii/apost_letters/documents/hf_jp-ii_apl_31121980_egregiae-virtutis_lt.html | accessdate = 26. 04. 2009.}} Апостолско писмо од папата Јован Павле II, 31 декември, 1980 {{la icon}}</ref> rođeni u [[Solun]]u u [[9. vijek]]u<ref>''Columbia Encyclopedia'', Sixth Edition. 2001-05, s.v. "Cyril and Methodius, Saints"; ''Encyclopedia Britannica'', Encyclopedia Britannica Incorporated, Warren E. Preece - 1972, str. 846, s.v., "Cyril and Methodius, Saints" and "Eastern Orthodoxy, Missions ancient and modern"; ''Encyclopedia of World Cultures'', David H. Levinson, 1991, str. 239, s.v., "Social Science"; Eric M. Meyers, ''The Oxford Encyclopedia of Archaeology in the Near East'', str. 151, 1997; Lunt, ''Slavic Review'', June, 1964, str. 216; Roman Jakobson, ''Crucial problems of Cyrillo-Methodian Studies''; Leonid Ivan Strakhovsky, ''A Handbook of Slavic Studies'', str. 98; V.Bogdanovich , ''History of the ancient Serbian literature'', Belgrade, 1980, str. 119</ref><ref>The Columbia Encyclopaedia, Sixth Edition. 2001-05, O.Ed. Saints Cyril and Methodius "Cyril and Methodius, Saints) 869 and 884, respectively, “Greek missionaries, brothers, called Apostles to the Slavs and fathers of Slavonic literature."</ref>

Braća Konstantin (ime Kiril uzeo je tek nakon zaređenja) i Metod, rođena su u [[Solun]]u u brojnoj obitelji (7 djece) visokog [[Bizant|bizantskog]] [[oficir]]a (drungar) u Temi Solun, njihova majka Marija bila je izgleda slavenskog porijekla.<ref>{{Cite book | last1 = Kazhdan | first1 = Alexander P. | title = The Oxford dictionary of Byzantium | year = 1991 | publisher = Oxford University Press | location = New York | isbn = 0-19-504652-8 | pages = 507|quote=Constantine (Cyril) and his brother Methodius were the sons of the droungarios Leo and Maria, who may have been a Slav.}}</ref></br>

Mlađi '''Metod''' ([[Solun]], [[826]] ili [[827]] - Staré Město [[Moravska]], [[6. april]] [[885]] ili [[886]]) deset godina je bio oficir - upravitelj jedne arhontije u istočnoj [[Makedonija|Makedoniji]]), u doba političkih i crkvenih trzavica 856. napustio je svoj položaj arhonta i povukao se u [[manastir]] Olimp u [[Mala Azija|Maloj Aziji]], Kostantin mu se pridružio nekoliko godina kasnije.

Stariji brat '''Konstantin''' ([[Solun]], [[815]] - [[Rim]] [[Italija]], [[14. februar]] [[869]] odgojen je na carskom dvoru, nakon završenih [[filozofija|filozofskih]] i [[teologija|teoloških]] studija postavljen za bibliotekara [[Aja Sofija|Svete Sofije]] u [[Istanbul|KonstatinopolisuKonstatinopolisuu]]u i učitelja [[filozofija|filozofije]] na Konstatinopolskom univeritetu. Zbog izuzetnog znanja (znao je [[arapski]] i [[hebrejski]]) poslali su ga kao člana dvorske misije u [[Abasidi|abasidski]] [[kalifat]] u [[Samara|Samari]], da poboljša odnose između Kalifata i Bizanta i objasni njihovim teolozima kršćanski pojam [[Sveto Trojstvo|Svetog trojsva]].

Po nalogu bizantskog cara [[Mihajlo III Pijanica|Mihajla III]], [[860]]. oba brata odlaze kao misionari među [[Turci|tursko]]-[[Tatari|tatarske]] [[Hazari (narod)|Hazare]] u južnoj [[Rusija|RusijRusiji]]i da spriječe naglo širenje [[Judaizam|judaizma]] među Hazarima.

Bizant je donekle udovoljio Rastislavljevoj molbi i poslao mu Kirila i Metoda. Braća su se za ovaj posao ozbiljno spremila; Kiril je sastavio prvo slavensko pismo ([[glagoljica|glagoljicu]]) i na [[Staroslavenski jezik|staroslavenski jezik]] (jezik makedonskih Slavena iz okolice Soluna koji su od djetinstva dobro znali) zajedno s bratom preveo najnužnije crkvene knjige. Na taj su način stvorili prvi slavenski književni jezik i postavili temelje slavenskoj književnosti. Braća su u Moravsku došla [[864]]., knez Rastislav ih je gostoljubivo primio, tako da je vrlo brzo njihova misija počela donositi rezultate. Okupili su brojne učenike i postali omiljeni u narodu, ali to je izazvalo reakciju njemačkog klera. Oni su protiv Kirila i Metoda počeli borbu svim mogućim sredstvima, njihov glavni argument bila je tzv. trojezična teorija prema kojoj postoje samo tri sveta jezika na kojima se može vršiti liturgija: [[hebrejski]], [[grčki]] i [[latinski]].

Nakon trogodišnjeg boravka u [[Moravska|Moravskoj]] braća kreću za Konstatinopolis kako bi patrijarh zaredio Metoda i nove slavenske svećenike. Došavši u [[Panonija|Panoniju]] neko vrijeme su se zadržali na dvoru kneza [[Kocelj (knez)|Kocelja]] kako bi ga upoznali sa svojim radom na slavenskoj crkvenoj liturgiji, tako da su i tu privukli mnogo učenika. Nakon tog krenuli su u [[Venecija|Veneciju]] da se ukrcaju na brod, tu su morali voditi oštre polemike s tamošnjim pristašama "trojezične teorije". Iz Venecije ipak nisu krenuli za Konstatinopolis, jer je upravo tad ubijen car Mihajlo III, a vlast je preuzeo [[Vasilije I Makedonac|Vasilije Makedonski]], već su otišli u [[Rim]]. Papa [[Hadrijan II]] vidio je u Kirilu i Metodu dobre saveznike u borbi protiv osiljenih i neposlušnih njemačkih nadbiskupa i njihova cara, s kojim se neprestano sukobljavao, te ih je primio uz sve počasti 868. U Rimu se Kiril koji je tek tu bio zaređen razbolio i vrlo brzo umro (sahranjen je u crkvi sv. Klementa, gdje je i danas nalazi njegov grob). Hadrijan je odobrio slavensku liturgiju, te je Metoda poslao [[869]]. knezu Kocelju u Panoniju. Prilikom njegovog drugog boravka u Rimu posvetio ga je za panonskog [[nadbiskup]]a. Hadrijan je na taj način želio zapadni Ilirik izdvojiti iz jurisdikcije [[Salzburg|salzburškog]] nadbiskupa i podvrgnuti ga izravno Rimu.

stigao u Moravsku (gdje je u međuvremenu Rastislava zbacio njegov nećak, [[Nitranska kneževina|nitranski]] knez [[Svatopluk I|Svatopluk]]) njemački biskupi pozivaju Metoda na svoju [[sinod]] u Regensburg, na njemu ga osuđuju i šalju u [[Njemačka|Njemačku]], gdje je ga drže kao zarobljenika 2,5 godine. Metod je uz papino posredovanje [[873]] pušten iz zarobljeništva, ali je slavenska liturgija zabranjena. Metod je usprkos svemu nastavio svoju djelatnost te se slavenska liturgija sve više širila po Moravskoj, tako da je protiv njega podignuta optužnica u Rimu. Metod je [[879]]. pozvan pred [[papa|papu]] da se opravda. [[Papa Ivan VIII]] nastojeći da ne ošteti rimske pozicije u Moravskoj, odobrio je slavensku liturgiju bulom ''Industriae tuae'' iz [[880]]. godine, isto je učinio i [[882]]. [[Vaseljenska patrijaršija|konstatinopolski patrijarh]] [[Fotije]] koji se u međuvremenu izmirio s papom.