Verzija na datum 17 mart 2014 u 14:39 uredi Kolega2357 (razgovor \| doprinos) 20.730.146 izmena m Fix ← Starija izmjena		Verzija na datum 23 juni 2014 u 11:34 uredi poništi Kolega2357 (razgovor \| doprinos) 20.730.146 izmena m robot kozmetičke promjene Novija izmjena →
Red 30: }} '''Jadran film''' je poduzeće za proizvodnju i distribuciju [[film]]a koje je osnovano [[1946\|1946.]] godine u [[Zagreb]]u. == Povijest == Već iduće godine - [[1947\|1947.]] ''Jadran film'' je proizveo svoj prvi igrani film [[Živjeće ovaj narod]], Nikole Popovića. [[1956\|1956.]] godine, proizvodni pogon ''Jadran filma'' iz [[Dubrava (Zagreb)\|Dubrave]], izdvaja se iz poduzeća i postaje samostalno pod imenom ''Dubrava film'' (poduzeće je ponovno okupljeno [[1962\|1962.]] godine). Te iste godine [[Ivo Vrhovec]] postaje direktor ''Jadran filma'', i na toj funkciji ostaje do [[1969\|1969.]] Zlatne godine ''Jadran filma'' bile su za direktorovanja [[Sulejman Kapić\|Sulejmana Kapića]], koji je velikog pomoćnika imao u producentu [[Branko Lustig\|Branku Lustigu]]. ''Jadran film'' je u periodu [[1960-e\|1960-ih]] do [[1990-e\|1990-ih]] bio jedan od najvećih i najpoznatijih filmskih studija u srednjoj [[Evropa\|Europi]]. U tom razdoblju u ''Jadran filmu'' je snimljeno oko 145 međunarodnih koprodukcija i 124 domaća filma. Jadran filma je ugostio neke od najvećih filmskih, redateljskih i glumačkih zvijezda tadašnjeg filma. U ''Jadran filmu'' snimale su ekipe iz [[Sjedinjene Američke Države\|SAD]]-a, [[Italija\|Italije]], [[Češka Republika\|Češke]], [[Rusija\|Rusije]], [[Nemačka\|Njemačke]], [[Švedska\|Švedske]] i [[Austrija\|Austrije]]. U najbolja vremena paralelno se snimalo i po nekoliko filmova, na raznim lokacijama. U studijima Jadran filma i njegovih koperanata građene su kulise novih gradova, koji su predstavljali [[Rim]], [[Jeruzalem]] ili američki [[Divlji zapad]]. Prvi inozemni filmovi snimljeni u pogonima ''Jadran filma'' bili su [[Italija\|talijanski]], to se već zbivalo potkraj [[1950-e\|1950-ih]]. Početak je bio s [[Biblija\|biblijskim]] filmovima B produkcije poput ''Davida i Golijata'' koji je bio iznimno popularan i u [[Sjedinjene Američke Države\|Americi]]. ''Talijani'' koji su često snimali u Hrvatskoj, pomogli su Jadran filmu da nauči filmski posao, i organizira čitav niz potrebnih službi i specijalista za potrebe snimanja; kaskadere, konje, scenografe, statiste, ukratko sve što treba. ''Jadran film'' je bio u stanju izgraditi stari rimski grad, [[Vikinzi\|vikinško]] selo, [[Egipat]]. U to doba i okružje je išlo na ruku ''Jadran filmu'', tako su hoteli bili znatno jeftiniji nego drugdje po Europi, a bili su dobri. Red 43: U studijima ''Jadran filma'' snimljeni su i neki [[Oscar]]om nagrađeni filmovi poput [[sjedinjene Američke Države\|američkog]] filma [[Sofijin izbor (1982)\|Sofijin izbor]], redatelja [[Alan Pakula\|Alana Pakule]] za koji je glumica [[Meryl Streep]] dobila [[Oscar]]a, kao i [[nemačka\|njemački]] film [[Limeni bubanj (1979)\|Limeni bubanj]] [[Volker Schlöndorff\|Volkera Schlöndorffa]] koji je [[1979\|1979.]] osvojio [[Oscar]]a za najbolji strani film. U [[Zagreb]]u je [[1962\|1962.]] snimljena i ekranizacija [[Franz Kafka\|Kafkina]] [[Proces (Kafka)\|Procesa]] koju je režirao poznati američki redatelj [[Orson Welles]]. Najpoznatiji koprodukcijski serijal koji je rađen u ''Jadran filmu'' je saga o [[Winnetou]] , ukupno deset filmova (od [[1962\|1962.]] ), u kojim su manje uloge odradili mnogi domaći glumci i lokalni stanovnici. U Zagrebu su snimljena i dva nastavka američke serije ''Dvanaestorica žigosanih'', te dio filma ''Noć lisice'', i neke epizode nagrađivane tv serije [[Vjetrovi rata (1983)\|Vjetrovi rata]], te dio serijala ''Rat i sjećanja''. Nekako s početkom [[Domovinski rat\|Domovinskog rata]], počele su nevolje ''Jadran filma'', - sve ono što je nekada predstavljalo prednost koju je Jadran film imao u odnosu na konkurentske zemlje ([[Slovačka]] , [[Češka Republika\|Češka]] , [[Mađarska]] , [[Poljska]] , [[Rumunija\|Rumunjska]] ...) istopilo se na brzinu. Studiji Jadran filma su opustjeli, od 300 ljudi, spalo se na svega 80 - vanjski suradnici su se razbježali, oprema, pogoni i inventar kuće počeo se raspadati i rastakati. Na to je došla pretvorba i privatizacija, koja je još više gurnula ''Jadran film'' prema dnu.<ref>[http://www.tportal.hr/biznis/gospodarstvo/101179/sto-je-sporno-u-privatizaciji-Jadran-filma.html Što je sporno u privatizaciji Jadran filma? - tportal.hr] (Datum objave: 14.12.2010 11:05)</ref><ref>[http://liderpress.hr/arhiva/127753/ Odbijena HRT-ova tužba radi zabrane 'Latinice' - Lider - Arhiva] (Lider, 9. svibnja 2011. 12:04)</ref> Velik teren u [[Dubrava (Zagreb)\|Dubravi]], na kojem su se nekad gradile kulise (koje su glumile povijesni [[Rim]] ili [[Tatari\|tatarsko]] selo) prodano je investitorima koji tamo grade ''shopping-centar''. Oko prodaje tog zemljišta izbila je afera u koju je upleten [[novinar]] [[Denis Kuljiš]], koji je prije prodaje bio predsjednik Nadzornog odbora ''Jadran filma'', i koji je po nekim tvrdnjama zemlju rasprodao na sumnjiv način.<ref> [http://www.nacional.hr/clanak/49654/kad-je-zagreb-bio-hollywood Kad je Zagreb bio Hollywood, Objavljeno u Nacionalu br. 677, 2008-11-03]</ref> Kako vrijeme ide tako se ''Jadran film'' sve više osipa, i slabi, danas više i nema kapacitete za velike koprodukcije kakve su se nekad snimale.

Jadran film – razlika između verzija