Razlike između izmjena na stranici "Irena Kolesar"

Dodana 3 bajta ,  prije 6 godina
m/м
robot kozmetičke promjene
m/м (Fix)
m/м (robot kozmetičke promjene)
[[Vjekoslav Afrić]] povjerio joj je [[1947.]] glavnu ulogu mlade neustrašive partizanke s mora u prvom poslijeratnom cjelovečernjem igranom filmu [[Slavica (1946)|Slavica]]. Ta uloga, napravila je od ''Irene Kolesar'' pravu zvijezdu novorođene države. Slavicu je gledalo oko dva milijuna gledaoca u [[FNRJ|Jugoslaviji]].<ref name="nacional.hr">[http://www.nacional.hr/clanak/11690/kako-se-irena-kolesar-proslavila-8216slavicom8217-i-upropastila-filmsku-karijeru Nenad Polimac: Kako se Irena Kolesar proslavila ''Slavicom'' i upropastila filmsku karijeru, Objavljeno u Nacionalu br. 356, 2002-09-11]</ref>
 
Irena Kolesar je uz rad na prvim domaćim filmovima ( ukupno 7), radila i u svojoj matičnoj kući gdje je ostvarila brojne zapažene role ( Laura u Williamsovoj „Staklenoj menažeriji“, Hedviga u Ibsenovoj »Divljoj patci« u režiji [[Branko Gavella|Branka Gavelle]]). Irena se dopala [[Bojan Stupica|Bojanu Stupici]], tadašnjem velikom magu jugoslavenskog teatra koji ju je nagovorio da prijeđe u njegovo ''Jugoslovensko dramsko pozorište'', [[Beograd]] [[1953.]] Prva uloga koju joj je povjerio bila je Julija u Shakespeareovoj tragediji »Romeo i Julija«.
U ''Jugoslovenskom dramskom pozorištu'' Irena je radila 20 godina sve do [[1973.]] U tom razdoblju ostvarila je veliki broj zapaženih uloga, među kojima valja spomenuti; Ofeliju i Gertrudu u «[[Hamlet]]u» , Noru u [[Henrik Ibsen|Ibsenovoj]] »Lutkinoj kući«. U to vrijeme 15 puta za redom igrala je Ofeliju iz „Hamleta“, u režiji [[Marko Fotez|Marka Foteza]] na [[Dubrovačke ljetne igre|Dubrovačkim ljetnim igrama]].
 
Od [[1973.]] Irena je u mirovini, nakon toga vratila se u [[Zagreb]], i radila još neko
vrijeme honorarno nastupajući na televiziji i po Zagrebačkim kazalištima (Žar ptica, Teatar u gostima).
* [[1981.]] godine na [[Festival igranog filma u Puli|Filmskom festivalu u Puli]] nagrađena je [[Velika Zlatna Arena|Zlatnom arenom]] za cjelokupni doprinos filmskom stvaralaštvu.
Unatoč činjenice da je bila zvijezda [[Socijalizam|socijalističke]] [[SFR Jugoslavija|Jugoslavije]], to se nije odrazilo na njeno materijalno stanje, - kraj života dočekala je u više nego skromnim uvjetima sa svega 1200 kuna mirovine i 300 kuna boračkog dodatka.<ref name="nacional.hr"/> Umrla je nakon duge i teške bolesti (Alzheim) [[3. rujna]] [[2002.]] u staračkom domu „Ksaver“ u Zagrebu.
 
== Karijera ==
==== Film ====
{| class="wikitable" border="1" style="text-align:center; width:90%;"
|-
|}
 
==== Televizijske serije i drame ====
{| class="wikitable" border="1" style="text-align:center; width:90%;"
|-
|1960. || Spletka i ljubav || TV drama ||
|}
== Izvori ==
{{izvori}}
* [http://www.nacional.hr/clanak/11690/kako-se-irena-kolesar-proslavila-8216slavicom8217-i-upropastila-filmsku-karijeru Nenad Polimac: Kako se Irena Kolesar proslavila ‘Slavicom’ i upropastila filmsku karijeru, Portal Nacional]
* [http://www.vjesnik.com/html/2002/09/08/Clanak.asp?r=kul&c=5 O Ireni Kolesar na portalu Vjesnik on line]
* [http://www.film.hr/bazafilm_ljud.php?ljud_id=2618 O Ireni Kolesar na portalu Film.hr]
* [http://www.imdb.com/name/nm0464027/ O Ireni Kolesar na portalu Imdb]