Verzija na datum 17 mart 2014 u 05:31 uredi Kolega2357 (razgovor \| doprinos) 20.730.146 izmena m Fix ← Starija izmjena		Verzija na datum 23 juni 2014 u 10:52 uredi poništi Kolega2357 (razgovor \| doprinos) 20.730.146 izmena m robot kozmetičke promjene Novija izmjena →
Red 18: [[Vjekoslav Afrić]] povjerio joj je [[1947.]] glavnu ulogu mlade neustrašive partizanke s mora u prvom poslijeratnom cjelovečernjem igranom filmu [[Slavica (1946)\|Slavica]]. Ta uloga, napravila je od ''Irene Kolesar'' pravu zvijezdu novorođene države. Slavicu je gledalo oko dva milijuna gledaoca u [[FNRJ\|Jugoslaviji]].<ref name="nacional.hr">[http://www.nacional.hr/clanak/11690/kako-se-irena-kolesar-proslavila-8216slavicom8217-i-upropastila-filmsku-karijeru Nenad Polimac: Kako se Irena Kolesar proslavila ''Slavicom'' i upropastila filmsku karijeru, Objavljeno u Nacionalu br. 356, 2002-09-11]</ref> Irena Kolesar je uz rad na prvim domaćim filmovima ( ukupno 7), radila i u svojoj matičnoj kući gdje je ostvarila brojne zapažene role ( Laura u Williamsovoj „Staklenoj menažeriji“, Hedviga u Ibsenovoj »Divljoj patci« u režiji [[Branko Gavella\|Branka Gavelle]]). Irena se dopala [[Bojan Stupica\|Bojanu Stupici]], tadašnjem velikom magu jugoslavenskog teatra koji ju je nagovorio da prijeđe u njegovo ''Jugoslovensko dramsko pozorište'', [[Beograd]] [[1953.]] Prva uloga koju joj je povjerio bila je Julija u Shakespeareovoj tragediji »Romeo i Julija«. U ''Jugoslovenskom dramskom pozorištu'' Irena je radila 20 godina sve do [[1973.]] U tom razdoblju ostvarila je veliki broj zapaženih uloga, među kojima valja spomenuti; Ofeliju i Gertrudu u «[[Hamlet]]u» , Noru u [[Henrik Ibsen\|Ibsenovoj]] »Lutkinoj kući«. U to vrijeme 15 puta za redom igrala je Ofeliju iz „Hamleta“, u režiji [[Marko Fotez\|Marka Foteza]] na [[Dubrovačke ljetne igre\|Dubrovačkim ljetnim igrama]]. Od [[1973.]] Irena je u mirovini, nakon toga vratila se u [[Zagreb]], i radila još neko vrijeme honorarno nastupajući na televiziji i po Zagrebačkim kazalištima (Žar ptica, Teatar u gostima). * [[1981.]] godine na [[Festival igranog filma u Puli\|Filmskom festivalu u Puli]] nagrađena je [[Velika Zlatna Arena\|Zlatnom arenom]] za cjelokupni doprinos filmskom stvaralaštvu. Red 27: Unatoč činjenice da je bila zvijezda [[Socijalizam\|socijalističke]] [[SFR Jugoslavija\|Jugoslavije]], to se nije odrazilo na njeno materijalno stanje, - kraj života dočekala je u više nego skromnim uvjetima sa svega 1200 kuna mirovine i 300 kuna boračkog dodatka.<ref name="nacional.hr"/> Umrla je nakon duge i teške bolesti (Alzheim) [[3. rujna]] [[2002.]] u staračkom domu „Ksaver“ u Zagrebu. == Karijera == ==== Film ==== {\| class="wikitable" border="1" style="text-align:center; width:90%;" \|- Red 48: \|} ==== Televizijske serije i drame ==== {\| class="wikitable" border="1" style="text-align:center; width:90%;" \|- Red 77: \|1960. \|\| Spletka i ljubav \|\| TV drama \|\| \|} == Izvori == {{izvori}} Red 83: * [http://www.nacional.hr/clanak/11690/kako-se-irena-kolesar-proslavila-8216slavicom8217-i-upropastila-filmsku-karijeru Nenad Polimac: Kako se Irena Kolesar proslavila ‘Slavicom’ i upropastila filmsku karijeru, Portal Nacional] * [http://www.vjesnik.com/html/2002/09/08/Clanak.asp?r=kul&c=5 O Ireni Kolesar na portalu Vjesnik on line] * [http://www.film.hr/bazafilm_ljud.php?ljud_id=2618 O Ireni Kolesar na portalu Film.hr] * [http://www.imdb.com/name/nm0464027/ O Ireni Kolesar na portalu Imdb]

Irena Kolesar – razlika između verzija