Iași – razlika između verzija

Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
Legobot (razgovor | doprinos)
m Bot: migracija 65 međuwiki veza sada dostupnih na stranici d:q46852 na Wikidati
Kolega2357 (razgovor | doprinos)
m robot kozmetičke promjene
Red 73:
'''Iaşi''' ([[Fonetika|fonetski]] '''Jaši''') je drugi grad po veličini u [[Rumunjska|Rumunjskoj]] i središte rumunjskog dijela historijske pokrajine [[Moldavija|Moldavije]]. ''Jaši'' je historijski, kulturni, ekonomski i [[univerzitet]]ski centar istočnog dijela Rumunjske (rumunjske Moldavije).
 
== Geografske karakteristike ==
''Jaši'' leži u centralnom dijelu Moldavije u nizini okružen brdima s brojnim šumama i vinogradima. I Jaši je kao [[Rim]] sagrađen na 7 brežuljaka, i on poput Rima ima rijeku Bahlui (istina puno manju od [[Tiber]]a) koja ga dijeli na dva dijela. Grad leži udaljen 10 km od rijeke [[Prut]] koja formira granicu s državom [[Moldavija|Moldavijom]].
 
== Historija ==
''Jaši'' se razvio na mjestu gdje je nekada egzistirao [[Antički Rim|rimski]] grad Jassi (Jassiorum municipium), koji je dobio [[Alani|alanskom]] plemenu Jassi. Rimski kamen s tim imenom je kod [[Osijek]]a pronašao [[Matija Petar Katančić]], ali se ne zna dali se radi o rumunjskom ''Jašiju'', ili nekom drugom rimskom naselju, jer postoji i lokalitet [[Aquae Iasae]] kod [[Varaždinske Toplice|Varaždinskih Toplica]].
 
''Jaši'' se prvi put spominje u spisu moldavskog vojvode Alexandru cel Buna [[1408]]. godine. Za grad je bila značajna [[1564]]. je sjedište vojvode preseljeno iz [[Suceava (grad)|Suceave]] u ''Jaši'', te se otad grad brže razvija kao [[glavni grad]] Moldavije. Grad su [[1513]]. poharali [[Tatari]], [[1538]]. [[Osmanlije|Turci]], a [[1686]]. [[Rusi]]. Unatoč svim nevoljama grad se razvijao kao kulturno i obrazovno središte. U ''Jašiju'' je [[1792]]. sklopljen [[Mirovni ugovor iz Pruta]] kojim je završen [[Rusko-turski rat 1787.-1792.]].
 
Kad su se Moldavija i [[Vlaška (kneževina)|Vlaška]] ujedinile - [[1862]]. i stvorile Rumunjsku. Za [[glavni grad]] nove države odabran je [[Bukurešt]], tako da je ''Jaši'' izgubio dotadašnju funkciju administrativnog centra. Gubitak se je jače osjetio nakon [[Drugi svjetski rat|2. svj. rata]] kad je [[SSSR]] zauzeo Moldaviju istočno od rijeke Prut. Za vrijeme operacija oslobađanja zemlje od nacističkih snaga [[1945]]., Crvena Armija je u [[Iaşi-Kišinjevska ofenziva|Iaşi-Kišinjevskoj ofenzivi]] zauzela nakon teških borbi i razaranja.
 
== Stanovništvo i privreda ==
''Jaši'' je sa 315 214 stanovnika drugi po veličini grad u Rumunjskoj, izrazito nacionalno homogen, čak 98% stanovnika su [[Rumunji]], druga po veličini je mala zajednica [[Romi|Roma]] kojih ima 1,2% . U gradu je razvijena trgovina i bankarstvo. Danas se jače razvija IT sektor te izrada softwarea.
 
== Znamenitosti ==
''Jaši'' je poznat kao vjersko središte i najznačajnije mesto hodočašća na tlu Rumunjske. Ima preko 50 značajnih pravoslavnih crkava. Najpoznatija i najposjećenija je Saborna crkva mitropolije Moldavske, u koju su u 18. vijeku iz [[Istanbul]]a prenijete relikvije svete Petke. U ''Jašiju'' se nalazi najstariji rumunjski teatar i jedan od najstarijih univerziteta. ''Jaši'' ima poznati botanički vrt, jedan od najvećih u Rumunjskoj.
 
 
[[Kategorija:Gradovi u Rumunjskoj]]