Verzija na datum 17 mart 2014 u 05:16 uredi Kolega2357 (razgovor \| doprinos) 20.730.146 izmena m Fix ← Starija izmjena		Verzija na datum 23 juni 2014 u 08:45 uredi poništi Kolega2357 (razgovor \| doprinos) 20.730.146 izmena m robot kozmetičke promjene Novija izmjena →
Red 1: [[~~file~~Datoteka:Anjou 1570louvre.jpg\|250px\|desno\|mini\|Portret Henrika III.]] '''Henrik III.''', pravim imenom '''Alexandre Édouard''' ([[Fontainebleau]], [[19. rujna]] [[1551]]. - Saint-Cloud, [[2. kolovoza]] [[1589]].), ''kralj Poljske'' [[1573]]. - [[1574]]. i ''kralj Francuske'' [[1574]]. - [[1589]]. Posljednji je vladar iz kraljevske kuće [[Dinastija Valois\|Valois]].<ref>Opća i nacionalna enciklopedija u 20 svezaka, sv. VIII, str. 205.-206.</ref> == Životopis == Ovaj treći po redu sin [[Henrik II., kralj Francuske\|Henrika II.]] postaje kralj Francuske poslije svoja dva brata koja umiru bez zakonitih nasljednika. Njemu je majka [[Katarina de' Medici\|Katarina Medici]] bila namijenila krunu Poljske koja je ostala bez kralja [[1572]]. godine. Imajući izbor između predstavnika [[Habsburg]]a i Henrika III. [[Poljaci]] su izabrali ovog drugog [[1573]]. godine s nadom u potporu zadržavanja svoje nezavisnosti. Poljska avantura ovog kralja završava kada ga majka obavještava [[1574]]. godine da njegov brat [[Karlo IX., kralj Francuske\|Karlo IX.]] umire. Na tu vijest Henrik koji realno nikad nije volio "barbarsko" Poljsko kraljevstvo potajno napušta svoju novu postojbinu strahovito ponižavajući Poljake koji na taj način postaju narod od kojega vlastiti kralj bježi. Tijekom svibnja [[1576]]. ovaj kralj je pokušao zaustaviti vjerske borbe unutar Francuske mirovnim ugovorom, ali suočen s pobunom [[katoličanstvo\|katolika]] on nastavlja borbe s [[hugenoti]]ma. Na kraju je sklopljen sedmogodišnji vjerski mir [[1577]]. godine. Njime se određuju politička prava jednih i drugih vjernika. Cijela vladavina Henrika III. je slična njegovom pokušaju mirenja iz [[1576]]. godine. Donosio bi veoma često korisne mjere koje bi opozivao čim bi im se pojavio politički otpor. S financijskog gledišta ovaj kralj je nacionalna katastrofa. Bez obzira na stalne nemire u državi Henrik III. troši raskošno novac na svoje ekstravagantne ukuse. To pretjerano trošenje je takvog obima da mu katolici odbijaju pružit novčanu pomoć za rat protiv hugenota. Na kraju njegove vladavine Francuske je bankrotirana država zahvaćena vjerskim nemirima. Mir sklopljen [[1577]]. godine se raskida samo zbog prirodne smrti princa Franje [[1584]]. godine kada hugenot Henrik kralj Navarre postaje prestolonasljednik Francuske. On umire od posljedice atentata tijekom opsade Pariza koji se pobunio zbog vjerskih stajališta kralja koji stalno mijenja svoja političko-vjerska stajališta. Završni dokaz toga se nalazi kada sklapa savez s [[Henrik IV., kralj Francuske\|Henrikom IV.]] kraljem Navarre protiv svog pobunjenog glavnog grada. Protiv tog sadašnjeg saveznika Henrik III. je ratovao samo nekoliko godina ranije u Ratu tri Henrika zbog vjerskih pitanja. Na samrtnoj postelji smrtno ranjen Henrik III. proglašava i formalno svojim nasljednikom sestrinog muža, hugenota [[Henrik IV., kralj Francuske\|Henrika IV.]] kralja Navarre.

Henri III od Francuske – razlika između verzija