Groznica – razlika između verzija

Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
m Bot: popravljanje preusmjeravanja
Kolega2357 (razgovor | doprinos)
m robot kozmetičke promjene
Red 10:
 
== Definicija ==
Raspon normalnih temperatura je širok.<ref name=CC09>{{cite journal |author=Laupland KB |title=Fever in the critically ill medical patient |journal=Crit. Care Med. |volume=37 |issue=7 Suppl |pages=S273–8 |year=2009 |month=July |pmid=19535958 |doi=10.1097/CCM.0b013e3181aa6117 |url=}}</ref> Općenito je prihvaćeno da se radi o groznici ako je:
* Temperatura u anusu (rektumu/rektalno) jednaka ili iznad 37,5 - 38,3&nbsp;°C [1] [5]
* Temperatura u ustima (oralno) jednaka ili iznad 37,7&nbsp;°C [8]
Red 24:
* Intermitentna groznica: Povišena temperatura prisutna je samo za nekoliko sati dnevno, a ostalo vrijeme je normalna. Javlja se, na primjer, kod malarije, kala-azara, piemije i septikemije. U malariji se može javljati periodično svaka 24 sata (malaria quotidiana, ili svakodnevna malarična groznica), od 48 sati (malaria tertiana), ili 72 sata (malaria quartana, vrlo tipična za zarazu s Plasmodium malariae). Ovi obrasci groznice mogu biti manje jasni u putnika.
* Pel-Ebsteinova groznica: specifična vrsta groznice povezana s Hodgkinova limfoma, koja je izmjenično jedan tjedan visoka, a idući tjedan niska. Međutim, još uvijek se vode rasprave o tome da li ovaj obrazac groznice uistinu postoji. <ref>{{cite journal |author=Hilson AJ |title=Pel-Ebstein fever |journal=N. Engl. J. Med. |volume=333 |issue=1 |pages=66–7 |year=1995 |month=July |pmid=7777006 |doi= 10.1056/NEJM199507063330118|url=}}. They cite [[Richard Asher|Richard Asher's]] lecture ''Making Sense'' (Lancet, 1959, 2, 359)</ref>
* Kontinuirana groznica (lat. ''febris continua''): Temperatura je stalno iznad normalne tokom dana i ne varira više od 1&nbsp;°C u 24 sata. Javlja se npr. kod lobarne [[upala pluća|upale pluća]], [[tifoida]], infekcije mokraćnog sustava, bruceloze i tifusa. Tifoidna groznica može imati specifičan obrazac, sa sporim stepenastim rastom i visokim platoom.
* Remitentna groznica (lat. febris remitens): Temperatura je iznad normalne kroz cijeli dan i varira više od 1&nbsp;°C u 24 sata. Javlja se, primjerice, kod infektivnog [[endokarditis]]a.
 
Neutropenična groznica, koja se još naziva i febrilna [[neutropenija]], jest groznica usljed nedostatka normalne funkcije [[imunski sistem|imunološkog sustava]]. Zbog nedostatka neutrofila za borbu protiv infekcija bakterijske infekcije mogu se širiti vrlo brzo; zato se takva groznica smatra hitnim stanjem. Ova vrsta groznice se češće viđa kod kod ljudi koji primaju imunosupresivnu kemoterapiju nego kod inače zdravih ljudi.
 
Febricula <ref name=biologyonline>Febricula, definition from [http://www.biology-online.org/ Biology-Online.org], consulted June 7, 2006 [http://www.biology-online.org/dictionary/Febricula Biology-online.org]</ref> je blaga groznica kratkog trajanja, neodređenog uzroka, i bez ikakve određene patologije.
 
=== Hiperpireksija ===
Hiperpireksija je vrućica s ekstremnim povišenjem tjelesne temperature većim od ili jednakim 41,5° C. <ref name=Har08>{{cite book |author=Loscalzo, Joseph; Fauci, Anthony S.; Braunwald, Eugene; Dennis L. Kasper; Hauser, Stephen L; Longo, Dan L. |title=Harrison's principles of internal medicine |publisher=McGraw-Hill Medical |location= |year=2008 |pages=Chapter 17, Fever versus hyperthermia |isbn=0-07-146633-9 |oclc= |doi= |accessdate=}}</ref> Tako visoka temperatura smatra se medicinskom hitnošću jer može ukazivati na ozbiljnu osnovnu bolest ili dovesti do značajnih neželjenih pojava. <ref name=EM01/> Najčešći uzrok je [[intrakranijalno krvarenj]]e. <ref name=Har08/> Drugi mogući uzroci su [[sepsa]], [[sindrom Kawasaki]], <ref name="Marx 2006 2506">{{cite book |title=Rosen's emergency medicine: concepts and clinical practice |last=Marx |first=John |authorlink= |coauthors= |year=2006 |publisher=Mosby/Elsevier |location= |isbn=9780323028455 |page=2506 |url= }}</ref> [[neuroleptički maligni sindrom]], nuspojava lijekova, [[serotoninski sindrom]], te [[tireoidna oluja]]. <ref name=EM01>{{cite journal |author=McGugan EA |title=Hyperpyrexia in the emergency department |journal=Emerg Med (Fremantle) |volume=13 |issue=1 |pages=116–20 |year=2001 |month=March |pmid=11476402 |doi= 10.1046/j.1442-2026.2001.00189.x|url=}}</ref> Infekcije su najčešći uzrok groznice, no s porastom temperature i drugi uzroci postaju češći. <ref name=EM01>{{cite journal |author=McGugan EA |title=Hyperpyrexia in the emergency department |journal=Emerg Med (Fremantle) |volume=13 |issue=1 |pages=116–20 |year=2001 |month=March |pmid=11476402 |doi= 10.1046/j.1442-2026.2001.00189.x|url=}}</ref> Infekcije koje su obično povezane s hyperpireksijom jesu: [[rozeola]], [[rubeola]] i [[enterovirus]]ne infekcije. <ref name="Marx 2006 2506"/> Utvrđeno je da hitno agresivno hlađenje na manje od 38,9° C poboljšava preživljavanje. <ref name=EM01/> Hiperpireksija se razlikuje od hipertermije u tome što je u hiperpireksiji regulacijski mehanizam tjelesne temperature podešen na tjelesnu temperaturu iznad normalne granice, a zatim generira toplinu da se to postigne ta temperatura, dok je u hipertermiji tjelesna temperatura podignuta iznad normalne granice, odnosno u hipertermiji je regulacijski mehanizam tjelesne temperature podešen na postizanje normalne vrijednosti. <ref name=Har08/>
 
== Hipertermija ==
Hipertermija je primjer visoke temperature koja nije groznica. Pojavljuje se iz velikog broja razloga, uključujući toplotni udar, neuroleptički maligni sindrom, malignu hipertermiju, stimulanse kao što su amfetamini i kokain, idiosinkratčke reakcije na lijekove, te serotoninski sindrom.
 
== Znakovi i simptomi ==
Groznica je obično udružena s posebnim oblikom ponašanja koji se sastoji od letargije, depresije, anoreksije, pospanosti, hiperalgezije, te oslabljene koncentracije.
 
== Diferencijalna dijagnoza ==
Groznica je opći simptomom u mnogim medicinskim stanjima:
* zarazne bolesti, primjerice gripa, HIV, malarija, infektivna mononukleoza, ili gastroenteritis
* različite upale kože, primjerice čirevi ili apsces
* imunološke bolesti, primjerice, lupus eritematosus, sarkoidoza , upalne bolesti crijeva, Kawasakijeva bolest
* razaranje tkiva koji se može javiti u hemolizi, operativnom zahvatu, infarktu, crush sindromu, rabdomiolizi, moždanom krvarenju itd.
* reakcija na nekompatibilne krvne proizvode
* malignomi, najčešće malignom bubrega, te leukemija i limfomi
* metabolički poremećaji, primjerice giht ili porfirija
* trombotički procesi, primjerice, plućna embolija ili duboka venska tromboza
 
Uporna groznica koja se ne može objasniti nakon ponavljanih rutinskih kliničkih ispitivanja naziva se groznicom nepoznatog uzroka.
 
== Pirogeni ==
Pirogen je tvar koja izaziva groznicu. Ta tvar može biti endogena ili egzogena. Većinom je proizvode monociti (bijele krvne stanice) kao odgovor na infekcije. Bakterijska tvar lipopolisaharid prisutna u staničnoj stijenci nekih bakterija, primjer je egzogenog pirogena.
Pirogenost može varirati: u ekstremnim slučajevima, neki bakterijski pirogeni poznati kao superantigeni mogu uzrokovati nagle i opasne groznice. Depirogenacija može se postići pomoću filtracije, destilacije, kromatografije, te inaktivacije.
 
=== Endogeni ===
U osnovi, svi endogeni pirogeni su citokini, molekule koje su dio urođenog imunog sustava. Proizvode ih fagocitne stanice. Oni uzrokuju porast ciljne termoregulacijske točke u hipotalamusu. Glavi endogeni pirobeni su interleukin jedan (alfa i beta), te interleukin 6 (IL-6). Manje važni endogeni pirogeni uključuju interleukin–8, beta-faktor tumorske nekroze, alfa-inflamatorni protein makrofaga, beta-inflamatorni protein makrofaga, kao i interferon alfa, interferon beta, te interferon gama. Alfa faktor tumorske nekroze također djeluje kao pirogen. To djelovanje posredovane je oslobađanjem interleukina jedan.
Ovi citokinski faktori oslobađaju se u opću cirkulaciju otkud ulaze cirkumventrikularne organe mozga, gdje je apsorpcija olakšana usljed manje filtracijske aktivnosti krvno-moždane barijere tog područja. Citokinski faktori se potom vežu na endotelne receptore staničnih stijenki, djelujući na lokalne mikroglijalne stanice. Kad se citokinski faktori vežu, aktivira se metabolički put arahidonske kiseline.
 
=== Egzogeni ===
 
{{reference}}