Groznica – razlika između verzija
Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
m Bot: popravljanje preusmjeravanja |
m robot kozmetičke promjene |
||
Red 10:
== Definicija ==
Raspon normalnih temperatura je širok.<ref name=CC09>{{cite journal |author=Laupland KB |title=Fever in the critically ill medical patient |journal=Crit. Care Med. |volume=37 |issue=7 Suppl |pages=S273–8 |year=2009 |month=July |pmid=19535958 |doi=10.1097/CCM.0b013e3181aa6117 |url=}}</ref> Općenito je prihvaćeno da se radi o groznici
* Temperatura u anusu (rektumu/rektalno) jednaka ili iznad 37,5 - 38,3 °C [1] [5]
* Temperatura u ustima (oralno) jednaka ili iznad 37,7 °C [8]
Red 24:
* Intermitentna groznica: Povišena temperatura prisutna je samo za nekoliko sati dnevno, a ostalo vrijeme je normalna. Javlja se, na primjer, kod malarije, kala-azara, piemije i septikemije. U malariji se može javljati periodično svaka 24 sata (malaria quotidiana, ili svakodnevna malarična groznica), od 48 sati (malaria tertiana), ili 72 sata (malaria quartana, vrlo tipična za zarazu s Plasmodium malariae). Ovi obrasci groznice mogu biti manje jasni u putnika.
* Pel-Ebsteinova groznica: specifična vrsta groznice povezana s Hodgkinova limfoma, koja je izmjenično jedan tjedan visoka, a idući tjedan niska. Međutim, još uvijek se vode rasprave o tome da li ovaj obrazac groznice uistinu postoji. <ref>{{cite journal |author=Hilson AJ |title=Pel-Ebstein fever |journal=N. Engl. J. Med. |volume=333 |issue=1 |pages=66–7 |year=1995 |month=July |pmid=7777006 |doi= 10.1056/NEJM199507063330118|url=}}. They cite [[Richard Asher|Richard Asher's]] lecture ''Making Sense'' (Lancet, 1959, 2, 359)</ref>
* Kontinuirana groznica (lat. ''febris continua''): Temperatura je stalno iznad normalne tokom dana i ne varira više od 1 °C u 24 sata. Javlja se
* Remitentna groznica (lat. febris remitens): Temperatura je iznad normalne kroz cijeli dan i varira više od 1 °C u 24 sata. Javlja se, primjerice, kod infektivnog [[endokarditis]]a.
Neutropenična groznica, koja se još naziva i febrilna [[neutropenija]], jest groznica usljed nedostatka normalne funkcije [[imunski sistem|imunološkog sustava]]. Zbog nedostatka neutrofila za borbu protiv infekcija bakterijske infekcije mogu se širiti vrlo brzo; zato se takva groznica smatra hitnim stanjem. Ova vrsta groznice se češće viđa kod kod ljudi koji primaju imunosupresivnu kemoterapiju nego kod
Febricula <ref name=biologyonline>Febricula, definition from [http://www.biology-online.org/ Biology-Online.org], consulted June 7, 2006 [http://www.biology-online.org/dictionary/Febricula Biology-online.org]</ref>
=== Hiperpireksija ===
Hiperpireksija je vrućica s ekstremnim povišenjem tjelesne temperature većim od ili jednakim 41,5° C. <ref name=Har08>{{cite book |author=Loscalzo, Joseph; Fauci, Anthony S.; Braunwald, Eugene; Dennis L. Kasper; Hauser, Stephen L; Longo, Dan L. |title=Harrison's principles of internal medicine |publisher=McGraw-Hill Medical |location= |year=2008 |pages=Chapter 17, Fever versus hyperthermia |isbn=0-07-146633-9 |oclc= |doi= |accessdate=}}</ref>
== Hipertermija ==
Hipertermija je primjer visoke temperature koja nije groznica. Pojavljuje se iz velikog broja razloga, uključujući toplotni udar, neuroleptički maligni sindrom, malignu hipertermiju, stimulanse kao što su amfetamini i kokain, idiosinkratčke reakcije na lijekove, te serotoninski sindrom.
== Znakovi i simptomi ==
Groznica je obično udružena s posebnim oblikom ponašanja koji se sastoji od letargije, depresije, anoreksije, pospanosti, hiperalgezije, te oslabljene koncentracije.
== Diferencijalna dijagnoza ==
Groznica je opći simptomom u mnogim medicinskim stanjima:
* zarazne bolesti, primjerice gripa, HIV, malarija, infektivna mononukleoza, ili gastroenteritis
* različite upale kože, primjerice čirevi ili apsces
* imunološke bolesti, primjerice, lupus eritematosus, sarkoidoza , upalne bolesti crijeva, Kawasakijeva bolest
* razaranje tkiva koji se može javiti u hemolizi, operativnom zahvatu, infarktu, crush sindromu, rabdomiolizi, moždanom krvarenju itd.
* reakcija na nekompatibilne krvne proizvode
* malignomi, najčešće malignom bubrega, te leukemija i limfomi
* metabolički poremećaji, primjerice giht ili porfirija
* trombotički procesi, primjerice, plućna embolija ili duboka venska tromboza
Uporna groznica koja se ne može objasniti nakon ponavljanih rutinskih kliničkih ispitivanja naziva se groznicom nepoznatog uzroka.
== Pirogeni ==
Pirogen je tvar koja izaziva groznicu. Ta tvar može biti endogena ili egzogena. Većinom je proizvode monociti (bijele krvne stanice) kao odgovor na infekcije. Bakterijska tvar lipopolisaharid prisutna u staničnoj stijenci nekih bakterija, primjer je egzogenog pirogena.
Pirogenost može varirati: u ekstremnim slučajevima, neki bakterijski pirogeni poznati kao superantigeni mogu uzrokovati nagle i opasne groznice. Depirogenacija može se postići pomoću filtracije, destilacije,
=== Endogeni ===
U osnovi, svi endogeni pirogeni su citokini, molekule koje su dio urođenog imunog sustava. Proizvode ih fagocitne stanice. Oni uzrokuju porast ciljne termoregulacijske točke u hipotalamusu. Glavi endogeni pirobeni su interleukin jedan (alfa i beta), te interleukin 6 (IL-6). Manje važni endogeni pirogeni uključuju interleukin–8, beta-faktor tumorske nekroze, alfa-inflamatorni protein makrofaga, beta-inflamatorni protein makrofaga, kao i interferon alfa, interferon beta, te interferon gama. Alfa faktor tumorske nekroze također djeluje kao pirogen. To djelovanje posredovane je oslobađanjem interleukina jedan.
Ovi citokinski faktori oslobađaju se u opću cirkulaciju otkud ulaze cirkumventrikularne organe mozga, gdje je apsorpcija olakšana usljed manje filtracijske aktivnosti krvno-moždane barijere tog područja. Citokinski faktori se potom vežu na endotelne receptore staničnih stijenki, djelujući na lokalne mikroglijalne stanice. Kad se citokinski faktori vežu, aktivira se metabolički put arahidonske kiseline.
=== Egzogeni ===
{{reference}}
|