Greed (film) – razlika između verzija

Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
Kolega2357 (razgovor | doprinos)
m Bot: Automatska zamjena teksta (-[[Category: +[[Kategorija:)
Kolega2357 (razgovor | doprinos)
m robot kozmetičke promjene
Red 6:
| opis = Kino-poster
| režija = [[Erich von Stroheim]]
| producent = Erich von Stroheim<br />[[Irving Thalberg]]
| scenario = Erich von Stroheim<br />[[June Mathis]] ''(na špici po ugovoru)''
| based on = {{Based on|''[[McTeague]]''|[[Frank Norris]]}}
| uloge = [[Gibson Gowland]]<br />[[ZaSu Pitts]]<br />[[Jean Hersholt]]
| muzika = [[William Axt]]
| fotografija = Ben F. Reynold i [[William H. Daniels]]
| montaža = Erich von Stroheim & Frank Hull (verzije od 42 i 24 role)<br />[[Rex Ingram (režiser)|Rex Ingram]] & Grant Whytock (verzija od 18 rola) <br />June Mathis & [[Joseph Farnham]] (verzija od 10 rola)
| studio = The Goldwyn Company / Metro-Goldwyn
| distributer = [[Metro-Goldwyn-Mayer]]
| premijera = {{Film date|1924|12|4|df=y}}
| trajanje = 462 min. (originalna verzija)<br />140 min. (originalno kino-izdanje)<br />239 min. (restauracija)
| jezik = [[nijemi film]] <br /> engleski međutitlovi
| zemlja = {{SADk}}
| budžet = 665.603,02 $
Red 25:
'''''Greed''''' ({{jez-sh|Pohlepa}}) je [[SAD|američki]] crno-bijeli [[nijemi film]] snimljen 1924. u režiji [[Erich von Stroheim|Ericha von Stroheima]]. Scenarij je napisao sam Stroheim po znamenitom [[naturalizam (književnost)|naturalističkom]] romanu ''[[McTeague]]'' američkog književnika [[Frank Norris|Franka Norrisa]]. Protagonist filma (koga gflumi [[Gibson Gowland]]) je McTeague, [[zubar]] iz [[San Francisco|San Francisca]] koji se ženi za Trinu Sieppe (čiji lik tumači [[ZaSu Pitts]]), djevojku svog najboljeg prijatelja Marcus Schoulera (čiji lik tumači [[Jean Hersholt]]). Radnja prikazuje kako se odnos između njih dramatično mijenja nakon što Trina na [[lutrija|lutriji]] osvoji 5.000 US$, ali ih odbije trošiti, čak i nakon što ljubomorni Schouler prijavi McTeaguea za nadrizubarstvo i tako ga prisili da žive u prljavštini i siromaštvu; McTeague nakon toga utjehu traži u piću, postaje nasilan i na kraju ubije Trinu za novac te bježi pred vlastima, da bi ga u završnici filma Schouler progonio usred užarene [[Dolina smrti|Doline smrti]].
 
== Skraćivanje filma ==
 
Von Stroheim je snimio preko 85 sati materijala i bio opsjednut preciznošću svakog kadra. Čak dva mjeseca su provedena na autentinčnim lokacijama u Dolini smrti, gdje se zbog nesnosnih vrućina veći dio ekipe razbolio. ''Greed'' je bio jedan od rijetkih filmova svog doba koji se u potpunosti snimao na lokacijama. Von Stroheim je u njemu koristio napredne filmske tehnike kao što su snimanje [[duboki fokus|dubokim fokusom]] i [[sovjetska montažna teorija|ekspresivna montaža]] koju su počeli popularizirati tadašnji sovjetski filmaši. Von Stroheim je svoj film smatrao suvremenim ekvivalentom [[antička tragedija|antičke tragedije]] u kome su okolina i nasljedna svojstva određivala sudbine likova i svodila ih na primitivne "bête humaines" ("ljudske zvijeri"). Derek Malcolm je napisao da je film "moralna priča o dehumanizirajućem utjecaju novca".<ref>{{cite web|publisher=Guardian|url=http://www.guardian.co.uk/film/1999/sep/30/derekmalcolmscenturyoffilm|author=Derek Malcolm|title=Erich von Stroheim: Greed|date=30. rujna 1999|accessdate=29. lipnja 2013}}</ref>
 
Za vrijeme snimanja ''Greed'' je Stroheimova matična kuća prolazila kroz nekoliko spajanja s drugim poduzećima, i na kraju postala studio [[Metro-Goldwyn-Mayer]], a [[Irving Thalberg]] je postao direktor produkcije. Thalberg je nekoliko godina ranije bio otpustio von Stroheima iz studija [[Universal Pictures]]. U svom originalnom obliku ''Greed'' je bio dug između osam i deset sati (ovisno o izvoru), ali je protiv von Stroheimove volje srezan na dva i pol sata.<ref>{{cite web|url=http://www.guardian.co.uk/film/2002/aug/31/artsfeatures.film| title=The cruellest cut|author=Jonathan Rosenbaum|date=31. kolovoza 2002|accessdate=29. lipnja 2013}}</ref> Puna verzija se danas smatra [[Izgubljeni film|izgubljenom]], a vidjelo ju je samo 12 ljudi, prema čijim svjedočanstvima je predstavljao "najveći film ikada snimljen". Sam Von Stroheim je smatrao ''Greed'' svojim najpotpunijim ostvarenjem te je u profesionalnom i ličnom smislu bio duboko povrijeđen njegovim skraćivanjem.{{sfn|Weinberg|1972|pp=17&ndash;18}}
== Odjek, priznanja i utjecaj ==
Neizrezana verzija filma se često naziva "svetim graalom" filmskih arhivista, a česte su lažne vijesti o tome da se uspio pronaći nestali materijal. Godine 1999. je [[Turner Entertainment]], koristeći fotografije, napravio rekonstrukciju ''Greeda'' u trajanju četiri sata. Originalna verzija je pak nakon premijere predstavljala neuspjeh kako kod publike, tako i kod kritike. Međutim, već 1950-ih se počelo smatrati jednim od najboljih filmova svih vremena; brojni sineasti i filmski historičari ga hvale zbog uticaja koga je imao na kasnija filmska ostvarenja.