Fudbalski savez Jugoslavije – razlika između verzija

Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
Nema sažetka izmjene
Kolega2357 (razgovor | doprinos)
m robot kozmetičke promjene
Red 1:
'''Fudbalski savez Jugoslavije''', odnosno '''Nogometni savez Jugoslavije''' ({{lang-sl|Nogometna zveza Jugoslavije}}; {{lang-mk|Фудбалски Сојуз на Југославија}}) bila je [[fudbal]]ska federacija [[Jugoslavija|Jugoslavije]] koje je djelovalo od 1930. do 1991. (na području cijele [[Jugosfera|bivše države]]), odnosno do 2003. na području [[Savezna Republika Jugoslavija|SRJ]] (kada je preimenovano u Fudbalski savez Srbije i Crne Gore). Osnovano je
 
== Osnivanje Saveza ==
Osnovan je u [[Zagreb]]u u kavani Medulić 15. travnja 1919.
 
Na osnivačkoj sjednici bila su zastupljena nogometna središta: [[Beograd]], [[Karlovac]], [[Niš]], [[Novi Sad]], [[Osijek]], [[Požega]], [[Sisak]], [[Skoplje]], [[Slavonski Brod]], [[Split]], [[Valjevo]], [[Varaždin]] i [[Zagreb]] (7 zagrebačkih klubova). Osnivačku sjednicu vodio je [[Hinko Würth]] koji je izabran za prvog predsjednika JNS-a. Prvim tajnikom Saveza postao je [[Fran Šuklje|dr. Fran Šuklje]]. Priznata su nogometna pravila koja je preveo [[Milovan Zoričić|dr. Milovan Zoričić]]. [[Franjo Bučar|Prof. Franjo Bučar]] je predviđen za predstavnika u [[FIFA|FIFA-i]], a izbornikom reprezentacije je postao [[Veljko Ugrinić]].
== Nazivi kroz povijest ==
JNS je promijenio naziv 1930. godine u ''“Nogometni Savez Jugoslavije“''. Od 1. listopada 1939. godine do 6. travnja 1941. Godine nosio je naziv ''„Vrhovni nogometni savez Jugoslavije“''. 1945. godine osnovan je ''Odbor za nogomet'' pri ''“Fiskulturnom odboru Jugoslavije“'', a potom ''“Fiskulturni savez Jugoslavije“'' (FISAJ). Od 8. rujna 1948. godine do 1991. godine nosio je naziv '''„Nogometni savez Jugoslavije“'''.
 
== Član međunarodnih nogometnih saveza ==
JNS je privremenim članom FIFA-e postao [[4. 5.|4. svibnja]] [[1921|1921.]] godine, a stalnim članom [[20. 5.|20. svibnja]] [[1923|1923.]] godine. [[1927|1927.]] godine je primljen u [[Mitropa kup|Srednjoeuropski kup]]. Član [[UEFA|UEFA-e]] je od [[1954|1954.]] godine.
 
== Podsavezi ==
=== 1919. - 1939. ===
JNS je 1920. godine imao 130 nogometnih klubova (Bačka i Banat 5, Bosna i Hercegovina 14, Dalmacija 12, Hrvatska i Slavonija 82, Slovenija 9 i Srbija 8). Veliki broj klubova otežalo je rad Saveza pa su osnovani nogometni podsavezi:
* [[Zagrebački nogometni podsavez]], ZNP (8. rujna 1919.)
Red 30:
* Kragujevački loptački podsavez
 
=== 1939. - 1941. ===
Preseljenje Saveza iz Zagreba u Beograd 1930. godine dovelo je do rascjepa unutar Saveza, te je 1939. godine došlo do osnivanja triju nogometnih saveza unutar ''Vrhovnog nogometnog saveza Jugoslavije'':
* [[Hrvatski nogometni savez]]
Red 36:
* Srpski loptački savez
 
=== 1945. - 1991. ===
1945. godine osnivaju se republički Fiskulturni odbori, a od 1948. godine nastaju republički i pokrajinski nogometni savezi koji su udruženi u ''Nogometni savez Jugoslavije''
* Fudbalski savez Crne Gore
Red 47:
* Fudbalski savez Vojvodine , 9. siječnja 1949.<ref>(srpski) [http://web.archive.org/web/20120316081042/www.sio.vojvodina.gov.rs/Dokumenti/PokretInicijativaSPDrustva.pdf Pokrajinski sekretarijat za sport i omladinu]</ref>
 
== Natjecanja ==
=== 1923. - 1941. ===
JNS svoje prvo prvenstveno natjecanje po kup sustavu organizira 1923. godine u kojem sudjeluju prvaci nogometnih podsaveza (Zagrebački, Splitski, Beogradski, Ljubljanski, Subotički i Sarajevski). Prvo natjecanje po liga sustavu organizirano je 1927. godine. 1939. godine organiziraju se zasebna prvenstva Hrvatskog, Slovenskog i Srpskog nogometnog saveza, a najbolje momčadi se u završnici bore za prvaka Jugoslavije. Najuspješnije momčadi u [[Prvenstvo Jugoslavije u nogometu|prvenstvima od 1923. do 1941. ]] su beogradski [[OFK Beograd|BSK]] i zagrebački [[1. HŠK Građanski Zagreb|Građanski]] sa po pet naslova prvaka.
=== 1946. - 1991. ===
Od sezone 1946./47. do 1990./91. igra se ligaški sustav natjecanja gdje najlošije momčadi prelaze u niži razred natjecanja, a najbolje momčadi nižeg razreda u viši razred. Najuspješnije momčadi u [[Prvenstvo Jugoslavije u nogometu|prvenstvima od 1946./47. do 1990./91. ]] godine su beogradski klubovi [[FK Crvena zvezda|Crvena zvezda]] (18 naslova prvaka), [[FK Partizan|Partizan]] (11), te splitski [[HNK Hajduk Split|Hajduk]] (7) i zagrebački [[GNK Dinamo Zagreb|Dinamo]] (4). Savez je u razdoblju od 1947. do 1991. godine organizirao i kup natjecanje pod imenom [[Kup maršala Tita]].
 
== Reprezentacija ==
[[Jugoslavenska nogometna reprezentacija]] je do sredine 1991. godine odigrala više od 500 utakmica. Najveći uspjeh na svjetskim prvenstvima bio je plasman u poluzavršnicu [[fIFA Svjetsko prvenstvo 1930|1930.]] godine, te 4. mjesto [[Svjetsko prvenstvo u nogometu - Čile 1962.|1962.]] godine. Europski doprvak bila je [[Europsko prvenstvo u nogometu - Francuska 1960.|1960.]] i [[Europsko prvenstvo u nogometu - Italija 1968.|1968.]] godine. Osvojila je 5 olimpijskih medalja, 4 u nizu: srebro [[Nogomet na OI 1948.|1948.]], [[Nogomet na OI 1952.|1952.]], i [[Nogomet na OI 1956.|1956.]], zlato [[Nogomet na OI 1960.|1960.]] i broncu [[Nogomet na OI 1984.|1984.]] godine.
 
== Izvori ==
* Zagrebački nogometni savez: Zlatni jubilej ZNS 1919-1969
* [http://nogomet.lzmk.hr/clanak.aspx?id=1288 Nogometni savez Jugoslavije]
* [http://www.nszsd.hr/index/index.php?option=com_content&view=article&id=1193&Itemid=491 Splitski nogometni podsavez]