Ferdinand Hodler – razlika između verzija

Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
m Bot: popravljanje preusmjeravanja
Kolega2357 (razgovor | doprinos)
m robot kozmetičke promjene
Red 5:
|širina_slike =
|opis = Autoportret iz 1916. god.
|datum_rođenja = [[14. 3.|14. ožujka]] [[1853]]. <br /><small>Gürzelen, [[Bern]], [[Švajcarska|Švicarska]]</small>
|datum_smrti =[[20. 5.|20. svibnja]] [[1918]].<br /><small>[[Ženeva]]</small>
|polje = [[slikarstvo]], grafika
|praksa =
|uticaj_na = Njemačka [[nova realnost]]
|uticaj_od =
|djela =''[[Noć (Hodler)]]''<br />''Odabrani''
|potpis =Hodler autograph.png
}}
Red 22:
Njegovi rani zreli radovi su većinom pejzaži švicarskih [[Alpe|Alpi]] i jezera, kompozicije figura i oštro karakterizirani portreti, iznimnog [[realizam (likovna umjetnost)|realizma]]. Otputovao je u [[Basel]] 1875. god. gdje je proučavao slike slavnih umjetnika, posebno „Mrtvog Krista“ [[Hans Holbein mlađi|Hansa Holbeina]], što je utjecalo na njegove brojne prikaze teme smrti<ref>Hauptman and Hodler 2007., str. 12.</ref>. Tijekom posljednjeg desetljeća 19. st., na njegovo slikarstvo djelovali su brojni utjecaji poput [[simbolizam|simbolizma]] i [[art nouveau]]a. Razvio je stil koji on naziva „paralelizam“, a karakteriziraju ga skupine figura simetrično organiziranih u pozama koje sugeriraju ritulane plesove. Tako je sa slikom "Noć" napustio svoj prvotni naturalizam i prešao na monumentalnu figuralnu kompoziciju koja se stiliziranim oblicima približava dekoraciji.
 
God. 1884., Hodler je upoznao Augustine Dupin (1852.–1909.) koja je postala njegov dugogodišnji partner i model. Njihov sin, [[Hector Hodler]], rođen 1887. god., osnovo je Svjetsku [[Esperanto]] udrugu 1908. god. Od 1889. god., do njihovog razvoda 1891. god., Hodler je bio oženjen Berthom Stucki, koja je naslikana na slici ''Poezija'' iz 1897. god. koja se nalazi u Muzeju za dizajn (''Museum für Gestaltung'') u [[Zürich]]u.
Tijekom njegove posljednje slikarske faze, njegove slike su poprimile [[ekspresionizam|ekspresionističke]] elemente sa snažno obojenim geometrijskim figurama. Pejzaži su svedeni na esencijalne oblike, počesto samo nazubljene ivica horizonta. No, najpoznatije Holderove slike prikazuju scene u kojima su likovi u svakodnevnim djelatnostima, poput slavnog drvosječe (''Der Holzfäller'', [[Musée d'Orsay]], [[Pariz]]). Ova slika se našla na poleđini švicarskih 50 [[švicarski franak|franaka]] koje je izdala švicarska nacionalna banka.
 
God. 1898., Hodler je oženio Berthe Jacques, a 1908. upoznao je Valentine Godé-Darel, koja je postala njegovom ljubavnicom. Od 1913. god. njoj je dijagnosticiran rak, a brojne sate koje je Hodler proveo uz njenu bolesničku postelju možemo prepoznati na njegovim slikama na kojima je pratio njeno propadanje. God. 1914., osudio je njemačku uporabu artiljerije prilikom bombardiranja [[Reims]]a<ref>Hauptman and Hodler 2007., str. 36.</ref>, na što su njemački muzeji isključili njegova djela iz svojih postavki. Smrt njegove ljubavnice u siječnju 1915. god. jako je utjecalo na umjetnika, te se on povukao u stvaralačku intimu gdje je nastalo oko dvadesetak introspektivnih autoportreta. Koncem 1917. god. njegovo narušeno zdravlje ga je ponukalo na misli o samoubojstvu. Umro je 19. svibnja 1918. god. u Ženevi ostavivši brojne nedovršene pejzaže ovog grada.
 
<gallery>
Red 35:
</gallery>
 
== Bilješke i izvori ==
{{izvori}}
* Hauptman, William, & Hodler, Ferdinand (2007.). ''Hodler''. Milano: 5 continents. ISBN 978-88-7439-362-6
* Matthias Fischer, Der junge Hodler. Eine Künstlerkarriere 1872-1897, Wädenswil: Nimbus, 2009. ISBN 978-3-907142-30-1
 
== Vanjske poveznice ==
{{commonscat|Ferdinand Hodler}}
* [http://www.swissinfo.ch/ita/rubriche/cultura/Hodler_torna_a_casa.html?siteSect=201&sid=8945547&cKey=1207757996000&ty=st Izložba Ferdinanda Hodlera u Kunstmuseumu, Bern.]
 
{{Lifetime|1853|1918|Hodler, Ferdinand}}