Verzija na datum 17 mart 2014 u 04:22 uredi Kolega2357 (razgovor \| doprinos) 20.730.146 izmena m Fix ← Starija izmjena		Verzija na datum 23 juni 2014 u 04:07 uredi poništi Kolega2357 (razgovor \| doprinos) 20.730.146 izmena m robot kozmetičke promjene Novija izmjena →
Red 14: }} '''Federiko Benković''' ([[Dalmacija]], [[1667]]. - [[Gorica]], [[8. 6.\|8.6.]] [[1753]].), [[Italija\|talijanski]] i [[Hrvatska\|hrvatski]] [[barok]]ni [[slikar]] i [[grafika\|grafičar]] posljednji u nizu slavnih ''[[Schiavoni\|Schiavona]]''. Oko njegova imena, prezimena kao i mjesta rođenja postoje brojne nepoznanice. Neki ga navode i zovu ''Federico Bencovich'' ili ''Federico Bencovic'', ali po nekima je njegovo ime ''Federigo'' , ''Federighetto'', Ferighetto a prezime; ''Dalmatino'', ''Schiavon''. Ono što je potpuno sigurno je to da je bio sa istočne strane [[Jadran]]a, njegovo rodno mjesto je nepoznanica, po nekim izvorima to bi mogao biti [[Omiš]] ili [[Šibenik]], ali i otok [[Brač]], a po nekim indicijama [[Dubrovnik]], ali i [[Venecija]] ili [[Verona]] ?. == Biografija == Red 22: Prvi njegov samostalni rad je slika iz [[1705]]. ''Junona na oblacima'', za salon u ''Palazzo Orselli Foschi'' u Forlìu. Nakon toga znamo da je radio u botegi [[Giuseppe Maria Crespi\|Giuseppea Maria Crespia]], ovdje se zbližio sa slikarom [[Giovanni Battista Piazzetta\|Piazzettom]], zatim se [[1710]]. vraća u [[Venecija\|Veneciju]]. Ovdje je prijatelj, učitelj i suradnik slikarice ''Rosalbe Carriere'', slikarice nježnih pastelnih portreta venecijanskog [[rokoko]]a. Međutim u [[Venecija\|Veneciji]] nema mjesta za njega, svađa se sa [[Giovanni Battista Piazzetta\|Piazzettom]] (koji mu je izgleda bio direktni konkurent) i [[Giovanni Battista Tiepolo\|G.B.Tiepolom]], tako da niti ima posla niti prijatelja među kolegama. Zato se okreće ka [[Beč]]u i [[austrija\|austrijskim]] zemljama, gdje je bolje primljen, tako da [[1715]]., postaje dvorski slikar princa ''Franza Lothara von Schönborna'' [[episkopos\|biskupa]] iz [[Bamberg]]a, za koga je trebao napraviti četiri velika ulja na platnu, koja su trebala dopuniti njegovu galeriju u dvorcu ''Pommersfeldern'': ''Apolon odire Marsiju'' (ovo djelo je nestalo), ''Hagara i Ismael u pustinji'', ''Žrtva Ifigenie'' i ''Abraham žrtvuje Izaka''. Na ovim slikama vidi se virtuoznost ''Benkovićeva'' kista, koji se koristio i znanjima svojih kolega [[Giovanni Battista Piazzetta\|Piazzette]] i [[Sebastiano Ricci\|Sebastiana Riccia]], i njihovim načinom slikanja širokim i grubim (često nedovršenim) potezima kistom, kod oslikavanja pozadina i manje važnih detalja slike. Na taj način uz njegovu vještu paletu tamnih i svijetlih tonova, njegova djela imala su dodatnu dramatičnost. Red 33: Nakon toga pratimo ga u [[Beč]]u, pa zatim u [[Verona\|Veroni]], a [[1724]]. boravio je u [[Milano\|Milanu]]. [[1726]]. napravio je jedno od svojih najljepših djela ''Blaženi Petar Gambacorta'', za venecijansku crkvu ''Sv. Sebastijana''. U [[Venecija\|Veneciji]] tog vremena ''Benković'' nije imao narudžaba, pa ga opet zatičemo u Beču [[1730]]. gdje ga više cijene i ima posla. [[1734]]. prihvaća posao kod vicekancelara princa ''Friedricha Karla von Schönborna'', biskupa [[Bamberg]]a i [[Würzburg]]a. Za dvorsku crkvu u [[Würzburg]]u naslikao je; ''Arhanđeo Mihael i Bezgrešno začeće'' (ova djela su nažalost izgubljena). Za dvorsku rezidenciju u [[Würzburg]]u [[1735]]., naslikao je četiri velika platna; ''Mojsije i Aron pred faraonom'', Žrtva Jeftina , i ''Salamonov sud'' (izgubljena) i ''Jakob i Rahela'' (izgubljena). Iz Würzburga ga je izgurao konkurent [[Giovanni Battista Tiepolo\|Tiepolo]]. Između [[1735]]. i [[1740]]. radi i po [[Italija\|Italiji]], o tome nam svjedoči njegova oltarna pala ''Polaganje u grob'' u župnoj crkvi u ''Borgo San Giacomo''. Izgubivši svoje kontakte po [[Beč]]u, i marginaliziran od strane konkurencije a i naručitelja, proveo je svoje posljednje dane u rezidenciji grofa ''Attemsa'' u [[Gorica\|Gorici]]. Tu nastaju njegova posljednja djela, ''Bogorodica sa svecima'' ([[Graz]], ''zbirka Attems''), ''Bogorodica sa redovnicima'' ([[Milano]], ''Museo del Castello''), ''Oslobođenje Petrovo'' ([[Graz]], ''zbirka Attems''). Nakon smrti, ''Benković'' je pao u potpunu anonimnost, zbog tog su mnoga njegova djela Red 44: == Djela == * Bergantino, župna crkva, oltarna pala ''Gospa od karmela među svecima'', oko [[1710]], često pripisivana i G. C. Crespiu * [[Zagreb]],[[Strossmayerova galerija starih majstora\|Galerija Strossmayer]], Žrtvovanje Isaka, oko 1720 * [[Berlin]], Staatliche Museen, ''Bogorodica i sveci'', [[1730]] – [[1735]] * [[Bologna]], Pinacoteca Nazionale, ''Blaženi Petar Gambacorta'', [[bakropis]], oko [[1728]] * Borgo San Giacomo, Verolanuova, [[Brescia]], crkva del Castello: ''Polaganje u grob'', oko [[1735]] * [[Crema,Italija\|Crema]], crkva Sv. Trojstva: ''Ekstaza Sv. Franje Paulskog'', [[1724]] * Madone, [[Bergamo]], župna crkva, ''Hagara u pustinji''; ''Žtvovanje Isaka'', oko [[1718]] * [[Minhen\|München]], Pinacoteca, ''Herkul i Onfale'', oko [[1725]] * Pommersfelden, Dvorac Weißenstein, ''Hagara i Ismail u pustinji''; ''Žrtvovanje Ifigenije'', oko 1715. * Senonches, [[Francuska]], župna crkva, ''Raspeće Sv. Andrije i Sveci'', oko 1725 * [[Sibinj]], [[Rumunija\|Rumunjska]], Muzej Brukenthal, ''Sv Petar liječi oboljelog''; ''Sokratova dilema'', ulja, oko [[1740]] * [[Stuttgart]], Staats-Galerie, ''Poklonstvo kraljeva'', oko 1725 * Tomo, Feltre, župna crkva, ''Bijeg u Egipat'', oko 1709 * [[Venecija]], oltarna pala u crkvi Sv. Sebastijana: ''Blaženi Petar Gambacorta'', oko 1726 * [[Venecija]], Gallerie dell’Accademia, ''Autoportret'', oko 1735 * [[Venecija]], Museo Correr, ''Bijeg u Egipat'', crtež, oko 1720 * [[Beč]], Albertina: ''Bijeg u Egipat'', ''Odmor na bijegu u Egipat''', oko 1745; crteži: ; ''Ekstaza Sv. Franje Asiškog''; ''Smrt Sv. Benedikta'' * [[Omiš]], ''Sv. Franjo Paulski'' == Bibliografija == * [[Ivan Kukuljević Sakcinski\|Kukuljević]], Slovnik umjetnikah jugoslavenskih, [[Zagreb]] [[1858]]. * [[Artur Schneider\|Schneider]],Uz Benkovićeve slike, Hrvatska revija [[1937]]. * [[Kruno Prijatelj]], Benković, [[Zagreb]] [[1952]]. * Enciklopedija Likovnih Umjetnosti, Leksikografski zavod FNRJ, I svezak, str. 328 - 329, [[Zagreb]] [[1960]]. * Zanetti,Descrizione della citta di Venezia, [[Venecija]] [[1733]]. * Zanetti,Della pittura veneziana, [[Venecija]] [[1771]]. * Moschini,Guida per la citta di Venezia, [[Venecija]] [[1815]]. * Nagler,Neues allgemeines Kunstlerlexikon, [[Linz]] [[1835]]. * Tschischka,Kunst und Altertum in dem osterreicheschem Kaisertum,1836. * Stix-Frulich Bum,Die Zeichnungen der venezianischen Schule, [[Beč\|Wien]] [[1926]]. * Fischer,Kuhrfurst Lotar Franz von Schonborn und seine Gemaldegalerie, [[Bamberg]] 1937. * Donati,Federico Bencovich detto "Ferigheto Dalmatino", Archivo storico per la Dalmazia IV,21,1927. * Palucchini,Federico Bencovich,Rivista d'Arte III,1932. * Palucchini,Profilo di Federico Bencovich,La critica d'arte I,1936. * Roberto Longhi, ''Un ignoto corrispondente del Lanzi sulla Galleria di Pommersfelden'', in «Paragone», III, 1950. * Rodolfo Pallucchini, ''La pittura veneta'', [[Milano]], 1995. == Izvori ==

Federiko Benković – razlika između verzija