Embolija – razlika između verzija
Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
m Bot: popravljanje preusmjeravanja |
m robot kozmetičke promjene |
||
Red 13:
| MeshID = D004617
}}
'''Emobolija''' {{jez-lat|'''embolia'''}} je zaživotno prenošenje različitih materijalnih čestica ''(embolusa)'' [[krv]]nim ili [[limfni sistem|limfnim putem]] sa mesta formiranja ili ulaska u telo i njihovo zaglavljivanje u [[krvni sudovi
== Podela embolija prema pravcu kretanja embolusa ==
Embolije se prema pravcu kretanja embolusa u krvnoj struji dele na;
* '''''Ortogradnu emboliju''''' u kojoj se embolus kreće u homolognom pravcu, odnosno pravcu normalnog strujanja [[krv]]i. Kao tipičan primer ortogradne embolije navodi se [[Embolija pluća|embolija plućne arterije]] u toku tromboze vena donjih udova ([[butna vena|butne vene]]), vena male kralice, [[donja šuplja vena|donje šuplje vene]], parijetalne tromboze u [[srce|desnoj pretkomori srca]] i embolije portne vene, koja nastaje posle tromboze mezenterijalnih vena.<br />Takođe u ortogradne embolije spada arterijska embolija u [[veliki krvotok
[[Datoteka:Atrial septal defect-en.png|thumb|'''Ukrštena embolija;''' kod osoba sa otvorom ili defektom u pregradi srca, embolusi mogu preći iz desne u levu polovinu srca, i dalje prema mozgu i koronarnim arterijama.]]
* '''''Retrogradnu emboliju''''' u kojoj se materijal kreće u suprotnom pravcu od strujanja krvi, pod uticajem talasa pulsa ili kašlja. Pozitivan venski puls najčešće nastaje kod insuficijencije trikuspidalnog ušća i kod kašlja, koji može da izazove prenošenje čestica tromba iz desne pretkomore srca u vene jetre.<br /> Slično se dešava i kod upale srednjeg uva u toku koje za vreme kašlja delovi tromba mogu da idu preko gornje i donje šuplje vene u vene jetre
Red 24:
{{clear}}
== Karkteristike materijala koji se prenosi u emboliji ==
Materijali ili embolusi koji se prenose krvnim ili limfnim putem mogu imati; ''čvrstu konzistenciju'',
Čestice materijala u emboliji mogu da sadrže i [[bakterija|bakterije]] (tada govorimo o septičkoj emboliji) ili da budu bez bakterija (aseptička embolija).
Red 33:
Pored toga embolusi mogu nastati i u samom organizmu kao što su [[tromb]]i ili grupice [[tumor|malignih ćelija]].
=== [[Trombna embolija]] ===
[[Datoteka:Intracoronary thrombus.png|thumb|<center>Intrakoronarni tromb uklonjen [[Perkutana koronarna intervencija|perkutanom koronarnom intervencijom]]]]
Trombna embolija je najčešći oblik embolije, u toku koje se [[tromb]]i prenose kroz [[
Otkinutim trombima ili delovima [[tromb]]a, kao rezultat embolijskog začepljenja [[krvni sud
[[Embolija pluća|Embolija plućne arterije]] trombom spada u grupu najzastupljenijih u obdukcionom materijalu. Najveći broj tromba u ovoj emboliji potiče iz butne vene i vena lista, znatno ređe iz vena stopala, vena prostatičnog i uterusnog pleksusa, a ponekad i iz [[bubreg|bubrežnih]] vena. Veoma retko trombi potiču iz sliva [[gornja šuplja vena|gornje šuplje vene]] iako se donekle povećava broj trombnih embolija iz ove oblasti pod uticajem moderne intenzivne terapije i invazivne dijagnostice srca. Tromboza vena je češći izvor embolije nego [[tromboflebitis]].
Red 47:
Obično se smatra da su mehanizmi nastanka smrti izazvane ovom embolijom važnu ulogu ima mehanička blokada plućnog krvotoka.međutim smrt može nastati i ako nisu začepljeni srce, glavno stablo i glavne grane plućne arterije, već i manje grane. Verovatno da u ovim slučajevima značajan faktor predstavlja vagalno-pulućni refleks sa spazmom plućnih i srčanih arterija. Veruje se da u ovom mehanizmu sudeluje i [[serotonin]], koji se inače nalazi u znatnim količinama u trombocitima i serumu tromba, a ima [[Vazokonstrikcija|vazokonstriktivno]] dejstvo <ref name="Ćeramilac"/>.
=== [[Masna embolija]] ===
Ukoliko je embolus koji začepljuje krvni sud masna kap, onda je reč o masnoj ili adipoznoj emboliji. Masna embolija se definiše i kao začepljenje lumena krvnih sudova ili duplji srca masnim kapima dospelim putem [[krvotok]]a <ref>Tadžer I. Embolija. U: Tadžer I i sar. ''Opšta patofiziologija''. Medicinska knjiga, Beograd 1986;233.</ref>
Red 53:
U literaturi, najčešće se opisuju sledeće masne embolije:<ref name="Slobodan">Slobodan NIKOLIĆ, Jelena MICIĆ, Slobodan SAVIĆ , ''MASNA EMBOLIJA U FORENZIČKOJ PATOLOGIJI''. SRPSKI ARHIV ZA CELOKUPNO LEKARSTVO. BIBLID 0370 [http://www.doiserbia.nb.rs/img/doi/0370-8179/2002/0370-81790208278N.pdf]</ref>
* ''Prirodna (morbozna, endogena) adipozna embolija'' je embolija koja nastaje kao komplikacija ili posledica bolesti (npr. u sklopu anemije srpastih ćelija, pankreatitisa, hepatitisa, fulminantnih [[osteomijelitis]]a, [[dijabetes|šećerne bolesti]], nefrotskog sindroma, itd.) <ref>Schulz F, Truebner K, Hildebrand E. ''Fatal fat embolism in acute hepatic necrosis with associated fatty liver.'' Am J Pathol 1996;17(3):264-8.</ref> <ref name="Hulman">Hulman G. ''The pathogenesis of fat embolism.'' J Pathol 1995;176:3-9.</ref><ref>Schneider V, Klug E. ''Fettembolie der Lungen nach ausserer Hertzmassage.'' Rechtsmedicine 1971;28:76-81.</ref>
* ''Nasilna (posttraumska, egzogena) adipozna embolija'' koja se u forenzičkoj praksi opisuje kao ona koja nastaje usled traume i u direktnoj je vezi s njom (frakture dugih cevastih kostiju, opsežne kontuzije potkožnog masnog tkiva, trovanja praćena nekrozom jetre, npr., aflatoksinom ili ugljentetrahloridom, itd.)<ref>Hiss J, Kahana T, Kugel C. ''Beaten to death: Why do they die?'' J Trauma1996;40 (1):27-30.</ref><ref> Nikolić S, Micić J, Savić S, Uzelac-Belovski Z. ''Opsežne kontuzijepotkožnog masnog tkiva kao isključivi izvor masnih embolusa – prikaz slučaja.'' Medicina Forensis 1999;3(4):49-55. </ref> Nasilna masna embolija može nastati i kod; opekotina i primene intrauterino uljanih rastvora abortiva <ref name="Ćeramilac">Ćeramilac A, ''Patologija mehaničkih povreda.''
* ''Jatrogena masna embolija'' nastala kao komplikacija nekih dijagnostičkih ili kurativnih postupaka u lekarskoj praksi (npr., posle intraarterijske hemioterapije cisplatinom, transfuzije krvi, transplantacije srži kosti ili bubrega, parenteralne infuzije lipida, ugradnje koronarnog bajpasa, lečenja visokim dozama kortikosteroidna, inhalacione anestezije, rendgenskih snimanja uljanim kontrastima, [[liposukcija|liposukcije]], nekih ortopedskih operacija, npr., ugradnja veštačkog kuka ili kolena, itd.)
Kliničkoj slici masne embolije obično prethodi latentni period, koji npr posle [[povrede]], obično iznosi 24 do 72 časa, ali može trajati i do devet dana <ref>Gresham GA. Fat Embolism. For Sci Iner
</ref> <ref>Zečević D. ''Vitalne reakcije, iskrvarenje, embolija, udahnuće.'' In: Zečević D, Škavić J ''Osnove sudske medicine za pravnike.''Barbat, Zagreb 1996; 123-4 1986;31:175-80.</ref>. Pri tome povreda, s medicinske tačke gledišta, ne mora biti teška – npr. može biti samo izolovan prelom, butne kosti <ref name="Nikolić">Nikolić S, Micić J, Savić S, Uzelac-Belovski Z. Posttraumatski sindromsistemske masne embolije – retrospektivna autopsijska studija. Srp ArhCelok Lek 2000;128 (1-2):24-8.</ref> <ref>Nikolić S, Micić J, Savić S. Težina traume kod sindroma sistemskemasne embolije izražena kroz indeks težine povrede (Injury SeverityScore – ISS) Medicina Forensis 1999;3(5):23-8.</ref>.
Broj onih koji posle [[povrede]] razviju [[klinička slika|kliničku sliku]] sistemske masne embolije, kreće se od 1 do 4 posto ili više (neki smatraju i do 22 posto), a od tog broja 10 do 33 posto bolesnika i umire. Procena mortaliteta i morbiditeta je jako nezahvalna i teška, jer posledice umnogome zavise i od drugih bolesti ili težine povreda (npr na glavi i grudima). Ukupna smrtnost od masne embolije može biti i niska (5-15%), pod uslovom da se reanimacija obolelih obavi na adekvatan način, i spreče respiratorne komplikacije kao neposredni uzrok mortaliteta u masnoj emboliji. Veći morbiditeta je povezan i sa moždanim komplikacijama i fokalnim (žarišnim) neurološkim deficitima. <ref>Robbins SL. Hemodynamic Disporders, Thrombosis and Schock. In:Cotran RS, Kumar V, Robbins SL (eds). Pathologic Basis of Disease.Sannders, Philadelphia 1994;114-5.</ref><ref>. Ćeramilac A. ''Opšta reakcija organizma na mehaničku traumu. U: Ćeramilac A. Opšta i specijalna patologija mehaničke traume.'' Medicinska biblioteka, Beograd 1982;69-73.</ref>.
Smatra se da „laka“ masna embolija prolazi sama od sebe, a da je kod „teške“ terapija bez uticaja <ref >Bućić M. ''Frakture i masna embolija pluća kao uzrok smrti.'' Zbornik radova vojnosanitetskog pregleda 1957;146-69</ref>.
=== Vazdušna i gasna embolija ===
Vazdušna ili gasna embolija {{jez-lat|embolia aereogaseosa}} nastaje prodiranjem dovoljne količine vazduha u krvotok (najmanje 100 do 150 sm³), što može za posledicu imati nastanak simptoma i smrt. Prema mestu zapušenja krvnih sudova mehurima vazduha razlikuje se plućna i sistemska vazdušna embolija <ref name="Ćeramilac"/>.
Red 71:
Vazdušna embolija se događa prvenstveno kod hirurših intervencija u oblasti vrat i grudnog koša, ukoliko dođe do otvaranja velikih vena, ili u ginekologioji u toku u toku aktivnog utiskivanja vazduha u meterične vene prilikom produvavanja tuba u terapijske svrhe.
'''Gasna embolija''', je zdravstveni poremećaj, uzrokovan [[Dekompresiona bolest|sindromom nagle dekompresije]], koji se karakteriše prisustvom mehurića gasa u arterijskom krvotoku, i posledičnim začepljenjaem [[krvni sudovi|krvnih sudova]] [[Mozak|mozga]], pluća ili srca sa kliničkom slikom [[
=== Embolija plodovom vodom ===
Embolija [[plodova voda|plodovom vodom]] nastaje kao komplikacija vrlo teškog [[porođaj]]a. Ona je fatalna akušerska komplikacija koja se javlja po stopi od 1 na 8.000 do 1 na 80.000 trudnoća i najčešći je uzrok smrti majki povezan sa porođajem. Smrtnost majki javlja se u 61 odsto slučajeva, sa samo 15% preživelih žena bez posledica <ref>{{en}} Gilbert WM, Danielsen B. ''Amniotic fluid embolism: decreased mortality in a population-based study.'' Obstet Gynecol. Jun 1999;93(6):973-7. [http://www.ncbi.nlm.nih.gov/pubmed/10362165 Medline].</ref><ref>Amado Alejandro Báez, Ediza M. Giraldez y Andrei Pop. [http://bvs.sld.cu/revistas/mie/vol3_1_04/mie07104.htm Crónica de una Muerte "no" anunciada: un Caso de Embolismo por Líquido Amniótico] Revista Cubana de Medicina Intensiva y Emergencias. Último acceso 27 de diciembre, 2007</ref><ref name="Tuffnell">{{en}} Tuffnell DJ. ''United kingdom amniotic fluid embolism register.'' BJOG. Dec 2005;112(12):1625-9. [http://www.ncbi.nlm.nih.gov/pubmed/16305565 Medline].</ref>.
Embolija plodovom vodom se obično dešava tokom porođaja, ali može nastati i tokom abortusa, nakon povrede trbuha (abdominalne traume), i tokom amnioinfuzije.
Tačan put prelaska plodove vode u [[krvotok]] [[majka|majke]] nije jasan. Verovatno dolazi do nastanka pukotina [[amnion]]a, pri čemu se plodova voda, koja je izašla, uvlači između [[horion]]a i [[decidua|decidue]] posredstvom kontrakcija [[uterus]]a i utiskuje se u intervilozne prostore [[posteljica|posteljice]] (krvotok majke). Prelazak sastojaka plodove vode (kazeozni vreniks, mekonijum, pločasti epitel, epidermis, sluz, lanugo-dlačice) ima za posledicu izraženu sklonost za [[tromboza|trombozu]], jer se u plodovoj vodi nalazi [[trombokinaza]] i [[kalcij]]um. Kao rezultat toga obrazuju se [[tromb]]i u [[vena]]ma [[uterus]]a ali takođe i u [[pluća|plućnim]] [[krvni sudovi
Usled mehaničkog začepljenja sastojcima plodove vode i trombima, kao i reaktivne [[vazokonstrikcija|vazokonstrikcije]] plućnog krvotoka nastaje akutni porast pritiska u [[mali krvotok|malom krvotoku]] i razvija se produženi [[šok]]. [[Datoteka:Amniotic fluid embolism.jpg|thumb|'''Embolija plodovom vodom;''' patohistoloki preparat na kome intravaskularno vide sastojci plodove vode]]Zbog jake potrošnje fibrinogena pri obimnom stvaranju diseminovanih mikrotromba, odnosno koagulopatije usled potrošnje javlja se teška hemoragična dijateza koja može da dovede do [[smrt]]i [[porodilja|porodilje]] <ref>Lewis TL. ''Progress in Clinical Obstetrics and Gynecology''. 2nd ed. Churchill Livingston Inc, New York , 1964, p. 48.</ref><ref>Dashow EE, Cotterill R, Benedetti TJ, et al. ''Amniotic fluid embolism.'' J Reprod Med 1989; 34:660</ref><ref>Locksmith GJ ''Amniotic fluid embolism.'' Obstet Gynecol Clin North Am 1999 Sep; 26(3): 435-44, vii.</ref>
Trenutno nema jasno definisanih dijagnostičkih testova u dijagnostici embolije plodovom vodom. U Sjedinjene Države i Velikoj Britanije njihovi protokol lečenja preporučuju sledeće 4 kriterijuma, koji moraju biti prisutni da bi se dijagnostikovala embolije plodovom vodom <ref>{{en}} Clark SL, Hankins GD, Dudley DA, et al. ''Amniotic fluid embolism: analysis of the national registry''. Am J Obstet Gynecol. Apr 1995;172(4 Pt 1):1158-67; discussion 1167-9. [http://www.ncbi.nlm.nih.gov/pubmed/7726251 Medline].</ref><ref name="Tuffnell"/> <ref>{{en}} O'Shea A, Eappen S. ''Amniotic fluid embolism''. Int Anesthesiol Clin. 2007;45(1):17-28. [http://www.ncbi.nlm.nih.gov/pubmed/17215697 Medline].</ref>.
* 1. Akutni [[hipotenzija]] ili [[srčani zastoj]]
* 2. [[
* 3. [[Koagulopatija]] ili teško [[krvarenje]] u nedostatku drugih objašnjenja
* 4. Sve ovo dešava se tokom [[porođaj]]a; [[carski rez
=== Embolija ćelijama ===
U osnovi nastanka embolije [[ćelija]]ma leži hematogeno (putem [[krv]]i) prenošenje ćelija ili združenih grupica ćelija, koje se [[Fiziologija|fiziološki]] ne nalaze u [[krvotok]]u. Najčešći oblik embolije ćelijama su embolije [[megakariociti]]ma, kao i elementima [[koštana srž
Za vreme [[trudnoća|trudnoće]] može doći do embolije sincicijalnim ćelijama (ćelijama [[trofoblast]]a), a ponekad i prenošenja resica [[posteljica|posteljice]] u [[Mali krvotok|plućni krvotok]]. Ovo nema praktičnog značaja, jer je količina elemenata sasvim mala <ref name="Arambašić"/>.
Red 97:
Embolija [[tumor]]skim ćelijama nastaje prodorom [[tkivo|tkiva]] [[tumor]]a u vene ili [[limfni sudovi|limfne sudove]], sa prenošenjem [[ćelija]] u ubližnju [[kapilar]]nu oblast ili u regionalne [[limfni čvorovi|limfne čvorove]]. Ako postoji [[Imunodeficijencija|niska odbrambena sposobnost organizma]], dolazi do naseljavanja čelija [[tumor]]a, i tako se obrazuju sekundarni tumori ili [[metastaze]] malignog [[tumor]]a<ref name="Arambašić"/>.
=== Embolija bakterijama ===
Ova vrsta embolija, koja se često naziva i ''septička embolija'', izazvana je prenošenjem združenih gomilica bakterija krvnim putem <ref name="Vuka">Vuka Katić; Čedo Kutlešić; Dragan Stojanović: ''Opšta patologija'' Prosveta-Niš</ref>.
Red 106:
Takvo naseljavanje bakterija može se u principu javiti u svakom drugom organu. Pri tome mogu nastati sitni apscesi veličie glave čiode, koji su okruženi hemoragičnim pojasom metatsatskih [[pijemija|pijemičnih]] [[apsces]]a <ref name="Vuka"/> .
=== Embolija stranim telima ===
Pojava embolija izazvani stranim telima vrlo je retka. Primeri ove vrste embolija su:
* ''Embolija izazvana antrakotičnim [[pigment]]om'', kod koje čestice [[ugljen|ugljene prašine]], nakon prodora u [[pluća|plućne vene]] , mogu dospeti u periferne delova [[
* ''Embolije nastale prenošenjem odlomljenih delova medicinske opreme'', npr. delova venskih katetera.
* ''Embolije nastale prenošenjem delova [[projektil]]a'' krvnim sudovima
=== Embolija parazitima ===
Iako se životinjski paraziti veoma retko mogu naći u krvnim sudovima, događa se da ciste ehinokokusa u jetri prodru u grane vena jetre i potom putem krvi budu prenete u pluća putem embolije.
Red 119:
Krvnim putem mogu se širiti i embolusi trihine i larve cestoda ({{jez-lat|cysticercus cellulosae}}.
== Podela embolije prema krvotoku u kome nastaju ==
Prema krvotoku u kome nastaju razlikujemo; ''venske embolije'', na venskoj strani krvotoka, i to u [[mali krvotok|plućnom krvotoku]] i ''arterijske embolije'' koje nastaju u [[veliki krvotok|velikom krvotoku]].
Kod [[arterija|arterijske]] embolije u [[veliki krvotok|velikom krvotoku]] najčešći organi koji bivaju pogođeni embolijom su: [[mozak]], [[slezina]], [[bubreg|bubrezi]], [[mazenterijalne arterije]] i [[arterija|arterije]] [[donji udovi|donjih udova]] <ref>Clagett GP, Sobel M, Jackson MR, Lip GY, Tangelder M, Verhaeghe R. ''Antithrombotic therapy in peripheral arterial occlusive disease: the Seventh ACCP Conference on Antithrombotic and Thrombolytic Therapy.'' Chest. 2004;126(3):609S-626S.</ref><ref>Hirsch AT, Haskal ZJ, Hertzer NR, Bakal CW, Creager MA, Halperin JL, et al. ''ACC/AHA 2005 practice guidelines for the management of patients with peripheral arterial disease (lower extremity, renal, mesenteric, and abdominal aortic).'' Circulation. 2006;113:e463-e654.</ref><ref>Goldman L. ''Approach to the patient wtih possible cardiovascular disease''. In: Goldman L, Ausiello D. Cecil Medicine. 23rd ed. Philadelphia, Pa: Saunders Elsevier; 2007:chap 48.</ref>.
=== Etiologija arterijskih embolija ===
Arterijska embolija može biti izazvana kretanjem jednog ili više embolusa, koji se na svom putu kroz arterijsku cirkulaciju mogu zaglaviti u lumenu arterije i potpuno blokirati protok krvi. Prekid cirkulacije distalno od začepljenja izaziva [[hipoksija|hipoksiju]] zbog nedostatka [[kiseonik]]a u tkivima i ćelijama, što dovodi do oštećenja tkiva i njihove smrti (nekroza).
Red 130:
Atrijalna fibrilacija je jedan od glavni faktora rizika za nastanak arterijske embolije.
Rizik od embolije povećava poremećaj faktora koagulacije (kao što je npr porast broja trombocita), koji ima tendenciju povećanog formiranja ugrušaka krvi, posebno u uslovima povrede ili oštećenje zida arterija.
Drugi faktori koji predstavlja veliki rizik za embolizaciju arterija (posebno moždanih) predstavljaju mitralna stenoza, endokarditis (infekcija sa unutrašnje strane srca), poremećaji srčanog ritma , povrede pluća, masna embolija nakon preloma kostiju, disekantna aneurizma aorte, poliglobulija, kontraceptivna sredstva kod osoba koje imaju migrenične glavobolje itd.
Red 136:
Izvor embolus može biti i nestabilni (vulerabilni) aterosklerotski plak kod generalizovane [[ateroskleroza]] u aorti i drugim velikim krvnim sudovima. Ovi embolusi se mogu osloboditi iz nestabilnog plaka i teći krvnom strujom naniže prema nogama i stopalima.
=== Etiologija venskih embolija ===
== Izvori ==
{{izvori|2}}
== Spoljašnje veze ==
* [http://www.stetoskop.info/Akutna-ishemija-ekstremiteta-3658-s1-content.htm Akutna ishemija
{{medicinsko upozorenje}}
|