Drago Ibler – razlika između verzija
Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
m Fix |
m robot kozmetičke promjene |
||
Red 15:
'''Drago Ibler''' ([[Zagreb]], [[14. 8.|14. august]] [[1894]]. - [[Novo Mesto]], [[12. 9.|12. septembar]] [[1964]].), [[hrvatska|hrvatski]] [[arhitekt]], [[univerzitet]]ski nastavnik i teoretičar arhitekture.
== Biografija ==
Ibler je studirao arhitekturu na ''Technische Hochschule'' u [[Dresden]]u.<ref name=lek/> Nakon tog je otišao u [[Pariz]] [[1921]], i družio se sa arhitektima iz kruga oko [[Le Corbusier]]a i ''L'Esprit Nouveau'', zatim je nastavio studije na ''Državnoj Umjetničkoj Akademiji'' (Staatliche Kunstakademie) u [[Berlin]]u ([[1922]]. - [[1924]]), praksu je nastavio u birou njemačkog arhitekta ''Hansa Poelziga''.<ref name=lek/>
[[Datoteka:Drveni neboder, Marticeva.jpg|thumb|left|240px|Drveni neboder u Martićevoj Drage Iblera]]
Nakon razdoblja studija i usavršavanja ''Ibler'' se vraća u Zagreb i projektira zgradu ''Zavoda za osiguranje radnika'' ([[1923]].), prvi
Njegov socijalni i društveni angažman, doveo ga je na čelo [[Grupa Zemlja|Grupe Zemlja]]<ref name=lek>[http://hbl.lzmk.hr/clanak.aspx?id=94 IBLER, Drago, Hrvatski biografski leksikon (pristupljeno 5. 03. 2011.)]</ref>, koju je uz umjetnike istomišljenike osnovao [[1929]]. u Zagrebu. Ibler je bio i član međunarodnog arhitektonskog udruženja [[CIAM]]. U to vrijeme ''Ibler'' radi kao arhitekt na brojnim natječajima, ali slabo prolazi, radovi su mu u većini slučajeva odbijeni. Jedan dio odbijenica svakako se desio zbog konzervativne sredine, koja nije mogla prihvatiti nova modernistička (i puristička) shvaćanja arhitektonske ljepote, a dio toga išao je i zbog ''Iblerovog'' očiglednog lijevog političkog angažmana, koji se osobito vidio kroz javne istupe Grupe Zemlja. No ''Ibler'' nije bio bez prihoda, realizirao je projekte za brojne manje privatne vile u Zagrebu, [[Korčula|Korčuli]], nekoliko industrijskih objekata i ''Zgradu radničkog osiguranja u [[Skoplje|Skopju]]'' ([[1932]].), u kojoj je prvi put primjenio neke nove ideje [[Le Corbusier]]a, između ostalog i njegove prozore u nizu.
Od [[1926]]. ''Ibler'' radi kao profesor na [[Akademija likovnih umjetnosti u Zagrebu|Zagrebačkoj Akademiji likovne umjetnosti]], na tek osnovanom ''Odjelu Ahitekture''<ref name=lek/>, koji djeluje do ratne [[1941]]. Nakon toga ''Ibler'' radi na ''[[Ženeva|Ženevskom]] univerzitetu'' kao predavač arhitekture. Nakon svršetka rata vraća se u [[Zagreb]], i ponovno predaje na [[Akademija likovnih umjetnosti u Zagrebu|Akademiji]] (''Odjel Arhitekture''). Iza rata ublažio je svoja radikalna i puristička shvaćanja o čistoći moderne arhitekture, tako da njegovi poratni projekti imaju i čisto dekorativne ili skulpturalne dodatke, bez obzira na funkciju. Puno radi, ali mnogo toga ostaje samo na papiru poput ''Projekta za [[beograd]]sku Operu'' ([[1948]].), ''Zgradu jugoslavenske ambasade u [[Moskva|Moskvi]]'' ([[1959]].), ''[[Josip Broz Tito|Titove]] zagrebačke rezidencije'' ( [[1961]]. - 4.). No pored tih nerealiziranih, ostaje dosta ostvarenih ''Iblerovih'' projekata stambenih zgrada
* Drago Ibler poginuo je u saobraćajnoj nesreći [[1964]]., kod [[Novo Mesto|Novog Mesta]].
* Iblerer je autor programskog manifesta [[Grupa Zemlja|Grupe Zemlja]] ([[1929]].) </br> ''Treba živjeti životom
== Značajna ostvarenja ==
* Zgrada Zavoda za osiguranje radnika u Zagrebu ([[1923]].)
* Zgrada radničkog osiguranja u Mostaru ([[1930]]., danas Dom zdravlja)
* Kuća Wellisch u
* Zgrada Zavoda za osiguranje radnika u [[Skoplje|Skopju]] ([[1932]].)
* Drveni neboder, Martićeva, [[Zagreb]] ([[1958]].)
|