Crnojevići – razlika između verzija

Izuzetak je [[Staniša (Skender-beg) Crnojević|Staniša Crnojević]] koji je, primivši [[islam]], kao [[sandžak-beg]] [[Osmanlijsko Carstvo|Osmanlijskoga Carstva]] pod imenom ''Skender-beg Crnojević'' vladao [[Crna Gora|Crnom Gorom]] iz [[Skadar|Skadra]] od [[1513.]] do [[1530.]] godine.

 

[[Datoteka: Supposed_Flag_of_the_House_of_Crnojevic.svg|thumb| Zastava Crnojevića]]

 

{{quote|Primeri nekih istaknutih rodova, kao što su bili Balšići, zatim Kalođurđevići-Crnojevići, Mazareki, Spani, pokazuju da je put društvenog uspona bio otvoren i vlaškom i arbanaškom elementu.<ref>Sima Ćirković, Srbi u srednjem veku, Beograd, 1985, str 197.</ref>}}

 

 

''Crnoje'' je imao tri sina: ''Stefana'', ''Dobrovoja'' i [[Radič Crnojević|Radiča Crnojevića]]. ''Radič'' je pogunuo u sukobu s ''Đurađem II. Balšićem'' [[1395.]] godine i nema podataka da je imao direktna potomstva.

Posljednji ''Balšić'', ''Durađ II''., umro je [[1421.]] godine i pravo na upravljanje državom su, zbog obiteljskih veza, polagali ''srpski despoti'' ''Stefan Lazarević'' i ''Đurađ Branković'' iz [[Smederevo|Smedereva]]. No, povijesni izvori pominju ''Crnojeviće'' i kao suradnike ali i protivnike ''srpski despota''. ''Crnojevići'' su do [[1451.]] proširili svoje teritorije i definitivno ovladali političkim i gospodarskim životom.

 

[[Datoteka:Cerkiew na Ćipurze w Cetinje 01.jpg|thumb| ''Ćipur'', lokalitet na [[Cetinje|Cetinju]] gdje je [[Ivan Crnojević]] podigao [[1484.]] prvotni ''Cetinjski manastir'' posvećen [[Bogorodica|Bogorodici]] (srušen tijekom napada [[Osmanlije|Osmanlija]] koncem [[17. stoljeće|17. stoljeća]]), sada se namjesto njega nalazi ''Dvorska crkva'' u kojoj su od [[1989.]] pokopani [[crnogorci|crnogorski]] [[kralj]] i [[Gospodar (crnogorska vladarska titula)|gospodar]] [[Nikola I. Petrović]] i [[kraljica]] [[Milena Petrović]]]]

 

 

[[Datoteka:The Skadar Lake in february 2008.jpg|thumb|lijevo|Pogled na [[Žabljak Crnojevića]] i [[Skadarsko jezero]] iz pravca [[Cetinje|Cetinja]]]]

Povijesni izvori iz [[15. stoljeće|15. stoljeća]], za doba ''Stefana I. Crnojevića'' i njegova sina i nasljednika [[gospodar (crnogorska vladarska titula)|gospodara]] [[Ivan Crnojević|Ivana Crnojevića]], [[Žabljak Crnojevića]] opisuju kao državno središte. Iz njega je pokušan organizirani otpor navali [[Osmanlije|Osmanlija]] kroz ravnicu okolo ''Skadarskoga jezera''. U ''Žabljaku Crnojevića'' bila je dvorska palača i ''Crkva Sv.Đorđija'' (kasnije pretvorena u [[džamija|džamiju]]).

No, [[prijestolnica]] je [[1478.]] bila konačno zauzeta, a ''Crnojevići'' su izmjestili državno središte u planine, u konačnom na [[Cetinje]].

 

[[Datoteka:Metal movable type.jpg|thumb|Tipografska slova]]

 

''Bog kome se klanjamo u Trojici, blagoizvolio je ispuniti svoju crkvu raznim knjigama. Viđevši ja, pravoslavni hrišćanin, Božiji štićenik, gospodin Đurađ Crnojević, da su crkve prazne, bez svetih knjiga, radi naših grijehova, pljačkom i uništavanjem agarenskih sinova, nastojah predano, ispunjem Svetim duhom i ljubavlju prema božanstvenim crkvama, naštampah ovu dušespasnu knjigu Osmoglasnik u slavu trisunčanog u jedinstvu klanjanog Božanstva.''<ref> [http://www.montenegrina.net/pages/pages1/istorija/crnojevici/prepisi_tekstova_djurdja_crnojevica.htm Prijepisi tekstova Đurađa Crnojevića] </ref> .

* '''Cvijetni triod''' - nedovršeno izdanje (nema točnog podatka).

 

[[Datoteka:Ivan Crnojevic.jpg|thumb|'''[[Ivan Crnojević]]''']]

* '''[[Ivan Crnojević]]''', ([[1465.]] - [[1490.]]), sin ''Stefana I. Crnojevića''

* '''[[Đurađ Crnojević]]''', ([[1490.]] - [[1496.]]), sin ''Ivana Crnojevića''

* '''[[Staniša (Skender-beg) Crnojević]]''', ([[Osmanlijsko Carstvo|turski]] [[sandžak-beg]] [[1513.]] - [[1530.]]), sin ''Ivana Crnojevića''

 

{{glavni|Crnogorska povijest}}

{{glavni|Crnojevića država}}

''Crnojevići'' su uspjeli u kompliciranim vanjsko-političkim uvjetima, stiješnjeni između [[Osmansko Carstvo|Osmanskoga Carstva]] i [[Mletačka Republika|Mletačke Republike]], očuvati državnu jezgru staroga ''Dukljanskoga kraljevstva''. Za njihova doba se trajno ustalio naziv ''Crna Gora'', crnogorska povijesna prijestolnica će postati [[Cetinje]], a ''Cetinjski manastir'' ([[hrvatski]] ''samostan''), ne samo vjersko i kulturno, no do sredine [[19. stoljeće|19. stoljeća]] i državotvorno središte crnogorskog naroda.

 

 

{{izvori}}